Digitalni svijet

Počelo je doba vještačke inteligencije

Vještačka inteligencija je jedan od najvažnijih tehnoloških proboja u modernoj istoriji, u rangu sa stvaranjem mikroprocesora, personalnih računara, interneta i mobilnog telefona, piše Bil Gejts u svom blogu naslovljenom: „Počelo je doba vještačke inteligencije“.

Osnivač „Majkrosofta“ odlučio je da napiše poduži blog tekst u trenutku kada kada se zahuktava trka na polju vještačke inteligencije (AI) i kada se tehnološke kompanije utrkuju da na tržište izbace svoje četbotove.

Gejts je već ranije govorio o tome da je uzbuđen za budućnost koju će donijeti vještačka inteligencija, ponajviše zbog toga koliko bi mogla da olakša život ljudima, unaprijedi obrazovanje i medicinu.

Milijarder je sada takođe istakao da dijeli zabrinutost oko vještačke inteligencije, uključujući i rizik da bi ljudi mogli da je koriste na brojne negativne načine, kao i na mogućnost superinteligentne AI koja bi sa napretkom tehnologije mogla da uspostavi sopstvene ciljeve.

U svom blogu, Gejts na sedam stranica elaborira ideje i misli o tome kako AI može da se koristi kako bi povećala produktivnost ljudi, ali i pomogao u ispravljanju nejednakosti na poslu, u zdravstvu i obrazovanju.

Obrazovani radnik na raspolaganju da pomogne u mnogim poslovima

Na radnom mjestu, vještačka inteligencija mogla bi da bude korišćena kao „digitalni lični pomoćnik“ da poboljša produktivnost zaposlenih. Integrisana u digitalna radna oruđa, poput Majkrosoft ofisa, mogla bi da pomogne u pisanju imejlova i komunikaciji.

Lični pomoćnici na bazi vještačke inteligencije, opremljeni ogromnim znanjem o kompaniji i industriji, mogli bi da predstavljaju i važan resurs sa kojim bi zaposleni mogli da komuniciraju.

„Sa pojačavanjem i pojeftinjenjem računarske moći, sposobnost četbotova da iznose svoje ideje sve više će ličiti na to da imate obrazovanog radnika koji bi mogao da vam pomogne sa raznim poslovima“, piše Gejts.

Digitalni pomoćnik koji skida teret sa zdravstvenih radnika

U zdravstvu, Gejts smatra da bi vještačka inteligencija mogla da oslobodi zaposlene od određenih poslova, posebno na polju birokratije, ali i popunjavanja doktorskih formulara za vizite.

Milioni ljudi u siromašnim zemljama nemaju ni mogućnost da ih doktor pregleda, a vještačka inteligencija bi mogla da poveća produktivnost doktorima da pregledaju što više pacijenata. Moguće je i da bi AI mogla da pomogne u liječenju pacijenata koji ne žive blizu ili nisu u mogućnosti da dođu do ljekara.

Vještačka inteligencija se već sad koristi da analizira zdravstvene podatke, pa čak i da osmišljava ljekove, a naredna generacija moći će da asistira u predviđanju negativnih efekata i doziranju ljekova.

Za poljoprivredu u siromašnim zemljama, Gejts piše da bi vještačka inteligencija mogla da pomogne u pravljenju sjemena specifično prilagođenog da raste u lokalnim klimatskih uslovima, kao i da razvije vakcine za stoku. Sve to je od suštinske važnosti u trenutku kada se klimatski uslovi mijenjaju i stvaraju još veći pritisak na poljoprivrednike u siromašnim zemljama.

Nastavnici će morati da se prilagode

Gejts predviđa i da će AI transformisati obrazovanje u narednih pet do 10 godina tako što će moći da prilagođava obrazovni sadržaj svakom učeniku, kao i da nauči šta motiviše, odnosno uzrokuje gubitak interesovanja kod svakog pojedinca.

Vještačka inteligencija će takođe moći da pomogne u pravljenju nastavničkih planova i procijeni stepena razumevanja određenih tema kod učenika.

„Čak i kada se tehnologija usavrši, učenje će i dalje zavisiti od odnosa učenika i nastavnika. Poboljšaće, ali nikada zamijeniti, odnos učenika i nastavnika“, ističe Gejts.

Takođe dodaje da je veoma važno da se vještačka inteligencija učini dostupnom u siromašnim sredinama širom svijeta, kako djeca u njima ne bi zaostajala.

Slične teme:bil gejts veštačka inteligencija

Sledeće

Twitter Blue pretplata dostupna svima

Ne propustite

Ovo su lozinke koje hakeri prvo probijaju

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Digitalni svijet

Kripto berze oduševljene Trampovom pobjedom, bitkoin porastao

Kripto tržišta su pozitivno reagovala na pobjedu Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenjim Američkim Državama, a bitkoin je danas u 15.15 časova na najvećoj svjetskoj berzi kripto valuta Bajnens porastao za 7,78 odsto na 69.164,27 eura.

Investitori vjeruju da će novi američki predsjednik koji se izjašnjava kao pristalica kripto valuta omogućiti procvat ovog tržišta, prenosi CNBC.

Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata je bio 99,40 milijardi eura, što je trostruko više u odnosu na juče.

Indeks straha i pohlepe (Fear and Greed Index) za bitkoin se danas nalazi na nivou 70 u kategoriji “pohlepa”, što pokazuje da je raspoloženje ulagača na visokom nivou i da vjeruju u rast cijene bitkoina.

Vrijednost itirijuma (ETH) je porasla za 7,19 odsto na 2.445,62 eura, a vrednost bajnens koina (BNB) za 3,63 odsto na 543,25 eura.

Kripto valuta solana (SOL) je porasla za 13,87 odsto na 174,63 eura, a avalanš (AVAX) za 12,85 odsto na 24,75 eura.

Telegramova kripto valuta tonkoin (TON) se nakon hapšenja osnivača ove društvene mreže Pavela Durova u Parizu 24. avgusta danas prodaje za 4,37 eura, što je otprilike za 1,34 odsto više nego juče, prenosi Tanjug.

Durov je pušten iz zatvora 28. avgusta uz kauciju od pet miliona eura, a zabranjeno mu je da napušta francusku teritoriju i mora da se javlja policiji dva puta sedmično.

Bajnens je kripto valuti TON dodao popularnu skraćenicu DYOR (Do your own research) koja poziva na dodatni oprez prilikom trgovine.

Danas se najviše trguje bitkoinom, itirijumom i doužkoinom (DOGE) koji je porastao za čak 16,96 odsto.

Najveći rast trenutno bilježe kripto valute COW, CETUS i NEIRO.

Digitalni svijet

Zbog ovoga sve više vremena provodite na Facebooku i Instagramu

Prilikom objave najnovijih poslovnih rezultata, iz Mete su se pohvalili porastom vremena koje korisnici provode na njihovim društvenim mrežama.

Računica za sve društvene mreže je prilično jasna – što je broj korisnika veći i što oni duže vremena provode skrolujući po ekranima, to će im se prikazivati veći broj reklama. A to, naravno, znači i veće prihode i veći profit, što je na kraju krajeva, i glavni cilj privatnih kompanija.

Tehnološke kompanije zato godinama traže čarobnu formulu koja će im omogućiti da korisnici što duže zadrže pažnju i pogled na ekranima, gledaju što više sadržaja i reklama. Da bi u tome uspjeli, moraju konstantno da mijenjaju i usavršavaju algoritam, ali i da budu oprezni u vezi sa vrstom sadržaja koja će im se prikazivati. Tako npr. negativan i nasilan sadržaj može da privlači veliku pažnju korisnika, ali takav sadržaj može imati loše posledice za njih, a to se posebno odnosi na tinejdžere.

Meta je, izgleda, uspjela da pronađe način na koji može da dodatno zadrži pažnju korisnika Facebooka i Instagrama, a to je algoritam zasnovan na – vještačkoj inteligenciji. Od kada je predstavljen, vrijeme koje korisnici provode na ovim društvenim mrežama značajno se povećalo, pohvalili su se prošle nedjelje iz Zakerbergove kompanije. Od predstavljanja novog AI algoritma vrijeme koje korisnici provode na Facebooku povećalo se za oko osam odsto, dok je taj procenat za Instagram manji, ali i dalje značajan – šest odsto. Iz Mete su pominjali samo procente, a ne i povećanje konkretnog vremena koje sada korisnici provode na tim mrežama. Prema predviđanjima stručnjaka s eMarktera, to povećanje bi moglo da iznosi 10 do 15 sati više tokom godinu dana, prenosi The Independent. Zakerberg ima još planova u vezi sa svojom društvenom mrežom i AI-jem pa je tako prošle nedjelje, tokom objave tromjesečnih rezultata, najavio da se nada da će na Facebook i Instagramu dodati i potpuno novi feed, odnosno kategoriju sadržaja koja će biti u potpunosti generisana putem vještačke inteligencije ili će to biti nekaki siže koji je sastavila vještačka inteligencija.

Očekivanja za budućnost su, dakle, da će na krilima AI-ja korisnici provoditi više vremena uz Zakerbergove mreže, što će se pozitivno odraziti na prikaz oglasa i prihode od oglašavanja, ali s druge strane mogli bi se značajno povećati troškovi razvoja i korišćenja vještačke inteligencije.

Digitalni svijet

Google prati vašu lokaciju na svakih 15 minuta

Novi izvještaj tima za istraživanje iz Cybernews-a otkriva zabrinjavajuće podatke o tome kako Google neprestano prati korisnike putem svojih uređaja, čak i kada je GPS isključen.

U studiji, istraživači su testirali novi Pixel 9 Pro XL sa podrazumijevanim Google nalogom i postavkama. Otkriveno je da uređaj šalje podatke Google-ovim serverima svakih 15 minuta, uključujući lokaciju, email adresu, broj telefona i druge podatke, čak i kada GPS nije uključen.

Istraživači su otkrili da uređaj koristi obližnje Wi-Fi mreže kako bi procijenio lokaciju, iako je GPS isključen. Ovakva praksa može izazvati zabrinutost korisnika zbog nedostatka transparentnosti u pogledu podataka koji se prikupljaju i šalju. Tim iz Cybernews-a takođe navodi da telefon periodično pokušava da preuzme novi kod, potencijalno otvarajući sigurnosne rizike, iako nema dokaza da se ovo dešava sa malicioznim kodom.

Ovi nalazi su posebno zabrinjavajući jer se komunikacija odvija sa Google-ovim servisima bez eksplicitnog pristanka korisnika. Primjera radi, Google Photos je kontaktiran od strane uređaja, iako korisnici nisu otvorili aplikaciju niti slikali fotografije. Ovo podiže pitanja o transparentnosti i kontroli nad podacima koje korisnici zaista imaju.

Google još uvijek nije odgovorio na ove tvrdnje, ali korisnici sa pravom izražavaju zabrinutost zbog ove duboke integracije praćenja u njihovoj svakodnevnoj upotrebi uređaja.