Ekonomija
Posao duže od dvije godine traži preko 19.000 građana
Nedostatak radne snage je jedan od najvećih problema s kojima se suočavaju mnoge zemlje, uključujući i Crnu Goru. Prema podacima Uprave za statistiku (Monstat), u četvrtom kvartalu 2022. godine, broj radno sposobnih građana u Crnoj Gori bio je 299,2 hiljade, od kojih je 256 hiljada ili 85,6% zaposlenih, dok je 43,2 hiljade ili 14,4% nezaposlenih.
Međutim, broj zaposlenih se smanjio za 2,1% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježen rast od 11%. S druge strane, broj nezaposlenih se povećao za 10,2% u odnosu na prethodni kvartal, dok je u odnosu na isti kvartal prethodne godine zabilježen rast od 3,1%.
Stopa aktivnosti stanovništva u dobi od 15 do 89 godina u četvrtom kvartalu 2022. godine iznosila je 60%, dok je stopa zaposlenosti iznosila 51,4%, a stopa nezaposlenosti 14,4%. Stopa stanovništva van radne snage iznosila je 40%.
Od ukupnog broja aktivnog stanovništva, muškarci čine 55,3%, dok žene čine 44,7%. S druge strane, od ukupnog broja stanovništva van radne snage, žene čine 60,1%, a muškarci 39,9%. Od ukupnog broja zaposlenih, muškarci čine 54,8%, a žene 45,2%, dok od ukupnog broja nezaposlenih, muškarci čine 58,3%, a žene 41,7%.
Najveći broj aktivnog stanovništva čine lica u starosnoj grupi od 25 do 49 godina, a najveći broj zaposlenih također je u ovoj starosnoj grupi. Najveći broj stanovništva van radne snage je u starosnoj grupi od 65 do 89 godina.
Što se tiče obrazovne strukture, najveće učešće u obrazovnoj strukturi aktivnog stanovništva imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem, dok najveće učešće u obrazovnoj strukturi stanovništva van radne snage imaju lica sa završenim srednjim obrazovanjem i osnovnom školom ili nižim.
Ekonomija
Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU
Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.
On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.
„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.
Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.
„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.
Ekonomija
MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.
U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.
“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.
Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.
“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.
Ekonomija
Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu
Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.
Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.
“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.
On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.
“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”, rekao je Nikolić.
On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.
“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”, naveo je Nikolić.
On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta2 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika3 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija2 дана ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika19 сати ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Zeta2 дана ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta
-
Zeta2 дана ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Politika4 дана ranijeIbrahimović: Crna Gora neće ispunjavati nerazumne zahtjeve Hrvatske


You must be logged in to post a comment Login