Politika

Marović: Đukanović treba da raspusti Skupštinu

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović treba da raspusti Skupštinu i raspiše vanredne parlamentarne izbore, ocijenila je bivša potpredsjednica Vlade za spoljnu politiku Jovana Marović.

Marović je u intervjuu agenciji MINA kazala da Đukanović, ako je predsjednik koji poštuje Ustav, mora raspisati izbore kada se steknu zakonski uslovi.

Na pitanje da li očekuje da će se to i dogoditi, Marović je kazala da ne može precizno da odgovori.

„Skeptična sam da će neka nova vlada biti dovoljna evropska, ali najlogičnije je da imamo vanredne parlamentarne izbore“, rekla je ona.

Na pitanje osjeća li odgovornost što je u vrijeme njenog mandata u Vladi, u koju je ušla nakon višegodišnjeg praćenja integracija Crne Gore u Evropsku uniju (EU), urađeno najmanje u tom procesu u posljednjih pet godina, Marović je odgovorila da je to diskutabilno za mjerenje.

Ona je kazala da se slaže da nije ostvaren napredak, ali da je situacija potpuno identična kao što je bila tokom cijelog pregovaračkog procesa.

„Da upotrijebim rječnik ocjenjivanja Evropske komisije (EK), Crna Gora je imala potpuno identičnu ocjenu kao što je imala u vrijeme vlada Demokratske partije socijalista (DPS) dok je još napredovala u pregovaračkom procesu“, rekla je Marović.

Kako je navela, Crna Gora od 2018. godine ne napreduje u pregovaračkom procesu, bez obzira što je u tom periodu otvorila preostala pregovaračka poglavlja.

Marović je navela da je EK 2018. prijetila da će blokirati i zamrznuti proces zbog napada na novinare i jer nije bilo napretka u razrješavanju tih slučajeva, zbog raznih afera, i skandala u vezi sa korupcijom i kriminalom.

Prema riječima Marović, bolno je to što, i kada je promijenjena vlast, ništa se konkretno nije promijenilo.

„Bilo je određenih napredaka, imenovanjem glavnog specijalnog tužioca desile su se neke promjene, slučajevi, stiče se utisak da nema više nedodirljvih, iako ih ima, ali suštinski nijesmo se pomjerili u pregovaračkom procesu“, kazala je Marović.

Ona je rekla da može dijelom da se saglasi da Crna Gora ima i druge komplikovane stvari za rješavanje u odnosu na one koji su u fokusu pregovaračkog procesa.

Na pitanje da li tu misli na Temeljni ugovor između Crne Gore i Srpske pravoslavne crkve, Marović je navela da taj ugovor jeste bio jedan od razlog zašto je sve, kako je navela, krenulo nizbrdo.

„Sada, kada posmatrate stvari sa ove distance, da li se suštinski tim ugovorom promijenilo nešto – nije, da li neko zaista razgovara o Temeljnom ugovoru – ne, da li je bio dobar tajming – nije, da li se ja slažem sa tekstom Temeljnog ugovora – ne slažem“, kazala je Marović.

Ona je rekla da se ne slaže ni sa preambulom ugovora, navodeći da je taj dokument bio bespotreban jer je, kako je kazala, izmjenama Zakona o slobodi vjeroispovijesti sve definisano.

Marović je dodala da ne spori da je Temeljni ugovor trebalo da bude potpisan, ali da je sporan tajming i sadržaj.

Ona je navela da EU, iako nije imala negativan stav povodom Otvorenog Balkana, primat daje Berlinskom procesu.

Na pitanje kakve su šanse da lider Nove srpske demokratije Andrija Mandić uvede državu u EU, Marović je rekla da aposlutno ta šansa ne postoji.

„Jer se on ne slaže sa najvećim dijelom obaveza iz procesa pristupanja EU, ni sa sankacijama prema Rusiji, biće problematično pitanje i LGBT zajednice, pa čak i ženskih prava i svega ostalog što Demokratski front (DF) ne predstavlja“, kazala je ona.

Komentarišući predizbornu kampanju za predsjedničke izbore, Marović je kazala da je čudna kompozicija kampanje.

„Imate čudnu vrstu prećutne saradnje između DPS i DF-a, makar za nas koji nijesmo upoznati šta se valja iza brda, sve vodi ka tome da u drugom krugu budu Mandić i Đukanović. Onda je najveći problem kako će jedan građanski orjentisan birač, u tom slučaju odlučiti“, rekla je Marović.

Ona je kazala da ne postoji nijedan istinski građanski kandidat, već da su to neki samo na papiru.

Sledeće

Milatović: Đukanović i Mandić bježe od debate na RTCG

Ne propustite

Dragan Krapović tvrdi da predsjednik Đukanović nema legitimitet da raspusti Skupštinu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.