Connect with us

Ekonomija

Građani Crne Gore se bore sa rastom cijena hrane uprkos padu cijena na globalnom nivou

potrošačka korpa crna gora

Na političke odluke ekonomija ne čeka, naročito ne cijene. Svakodnevno svjedočimo poskupljenjima i cijenama koje pariraju ili premašuju one u državama gdje je standard mnogo bolji. Glavni razlog za to u Centru za zaštitu potrošača vide u visokim maržama trgovaca, pa pozivaju državu da zaštiti građane.

Sa prosječnom zaradom u Crnoj Gori koja je nešto iznad 700 eura plaćamo po gotovo istoj cijeni mlijeko i ulje kao i naše komšije u Hrvatskoj i Sloveniji gdje su primanja premašila hiljadu odnosno hiljadu i po eura. Zanimljivo je da piletinu plaćamo značajno više od komšija dok je 250 grama maslaca kod nas gotovo dvostruko skuplje nego u ovim dvijema članicama Evropske unije. A, evropske cijene sa crnogorskim standardom građani kažu da sve teže podnose.

Da su cijene u crnogorskim i evropskim marketima slične svjedoče i oni koji često putuju. Primjećuju da su se u posljednjih godinu, u odnosu na standard cijene u inostranstvu samo blago uvećale, dok su kod nas gotovo dvostruko skočile.

“Nedavno sam imao prilike da boravim u Italiji i mogu reći da je u Milanu, grad koji nije baš jeftin da su cijene u tim većim marketima dosta sličan našim cijenama. I da su neke nijanse u pitanju. Zanimljivo nam je bilo da su cijene goriva u Hrvastkoj za 10 do 15 centi jeftinije nego u Crnoj Gori, čak i u zemljama kao što je Italija osjetan je taj pad cijena goriva”, kazao je iz Turističke agencije Milan Koprivica.

A, cijene svih goriva u Crnoj Gori od danas plaćaćemo skuplje od cent do dva. To će očekivano pokrenuti novi talas poskupljenja koji u Crnoj Gori gotovo godinu ne jenjava, ni kada su cijene goriva bile u padu ali ni kada je država smanjivala PDV na osnovne životne namirnice. Uz sve to cijene hrane na globalnom nivou niže su deseti mjesec za redom ali ništa od toga naši građani nijesu osjetili, kažu u Centu za zaštitu potrošača i objašnjavaju zašto.

“Očigledno je da su marže trgovačke u Crnoj Gori prevelike, da su neki trgovci zloupotrijebili situaciju i držanjem marži na visokom nivou uticali direkno da cijene budu visoke”, poručio je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomović.

To nije slučaj u evropskim državama gdje su cijene ipak pratile padna globalnom nivou, u šta su se uvjerili oni koji su se nedavno vratili iz inostranstva.

“Nekad je to bilo iznenađenje kolike su cijene sad čini mi se da su se sve manje iznenađivali, čak su rekli da Milano nije toliko skup grad, poredeći sa nekim našim trenutnim uslovima u Crnoj Gori.

Da bi se niže cijene sa svjetskih tržišta prelile i kod nas u Centru za zaštitu potrošača očekuju da država umiješa prste i prekine spiralu poskupljenja ali i da stvori uslove za dolazak novih trgovačkih lanaca.

“Državni intervencionizam u ovakvim situacijama je nešto što nije negativno nego poželjno, pogotovo kada se radi o nepoštenom postupanju na tržištu. Ovako se stiče utisak da postoji neka vrsta konkurencije, ali da u suštini ona nije dovoljna da zaštititi potrošača i krajnjeg kupca. Ako je nešto jeftinije u jednom marketu, skuplje je u drugom i vi otprilike dođete na isto stanje”, kazao je iz Centra za zaštitu potrošača Željko Tomić.

Zbog takvog stanja građani će umjesto nižih cijena u prodavnicama i dalje samo primjećivati da za isti novac kući nose sve lakše kese.

 

 

Izvor: RTCG

Ekonomija

Pejović: Euro model je investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU

boris pejović
Foto PES

Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore poručio je da je Euro model investicija u bolji životni standard građana buduće članice EU.

On je reagovao povodom upozorenja Evropske komisije na rizike u sprovođenju Euro modela.

„Evropska komisija (EK) je upozoravala na rizik i prilikom najave programa Evropa sad 2. Slično su kroz prvu reakciju reagovali Svjetska banka i MMF u slučaju programa Evropa sad 1 i 2. Da su se ostvarile moguće fatalističke projekcije na koje su u prvoj reakciji ukazivale razne međunarodne organizacije, niti bi danas pričali o Euro modelu, niti bi imalo svrhe što opozicija predlaže populistička uvećanja iako su iskazivali uvjerenost u slom javnih finansija“, naveo je Pejović.

Nakon implementacije programa Evropa sad 1 i 2, kako je kazao, osim što su uvećane zarade (uvećanje zarada veće u odnosu na inflaciju), Crna Gora je u grupi nekoliko zemalja Evrope koje su najbrže smanjile javni dug u odnosu na BDP.

„Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine“, dodao je on.

Continue Reading

Ekonomija

MF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima

Plata novac, ugovor o dijelu
ilustracija

Ministarstvo finansija predložilo je rebalans budžeta za 2026. godinu kojim se potvrđuje opredijeljenost države da odgovorno upravlja javnim finansijama, prati potrebe građana i obezbjeđuje dodatna sredstva za oblasti od najvećeg društvenog značaja. Kako ističu, prioritet ostaju zdravlje građana, socijalna sigurnost, uredno izvršavanje državnih obaveza i kontinuitet ekonomskog razvoja.

U saopštenju Ministarstva naglašavaju da crnogorska ekonomija ostvaruje bolje rezultate od prvobitnih očekivanja.

“Projekcija rasta BDP-a za ovu godinu povećana je sa 3,1% na 4%, dok su budžetski prihodi za prvih devet mjeseci dostigli 2,32 milijarde eura, što je 216,8 miliona eura ili 10,3% više nego u istom periodu prethodne godine. Pozitivni trendovi u turizmu, industriji i investicijama potvrđuju rastući potencijal crnogorske ekonomije. Ostvareni rezultati stvaraju osnov za dodatno usmjeravanje sredstava tamo gdje su najpotrebnija. Poseban prioritet u okviru rebalansa dat je zdravstvenom sistemu, za koji se obezbjeđuje dodatnih 25 miliona eura, uz poseban fokus na dostupnost savremenih terapija i liječenje pacijenata sa rijetkim bolestima”, navode u saopštenju.

Istovremeno, predviđaju se sredstva za realizaciju važnih razvojnih i infrastrukturnih projekata, kao što su projekti iz oblasti poljoprivrede (MIDAS, pojekat Sava Drina), magistralni putevi i njihova rekonstrukcija, sljedeći korak digitalizacije Poreske uprave, projekti u oblasti dekarbonizacije, energetike, vodosnabdijevanja, projekti za NATO.

“Predložene izmjene budžeta predstavljaju nastavak odgovorne ekonomske politike koja se zasniva na praćenju ostvarenih rezultata, pravovremenom prepoznavanju potreba i usmjeravanju sredstava prema prioritetima građana i države”, poručuju u Ministarstvu finansija.

Continue Reading

Ekonomija

Nikolić: Vuković da se bez odlaganja pojavi u parlamentu i saopšti stav o Euro modelu

andrija nikolić
Foto Skupština Crne Gore

Demokratska partija socijalista (DPS) tražila je od rukovodstva Skupštine da hitno obezbijedi dolazak ministra finansija Novice Vukovića na prvu narednu sjednicu predviđenu za poslanička pitanja i odgovori na pitanja o Euro modelu.

Šef Kluba odbornika DPS-a u Skupštini, Andrija Nikolić, kazao je da je riječ o ekonomskom modelu koji potpuno mijenja strukturu crnogorske privrede i teži blizu milijardu EUR.

“Želim da otvorim pitanje koje se tiče odgovornosti Vlade prema Skupštini i građanima Crne Gore. Vuković nije glasao za Euro model na sjednici Vlade, a najavio je da će u roku od nekoliko dana saopštiti svoj stav”, naveo je Nikolić u saopštenju.

On je podsjetio da je prošlo 47 dana od tada, a nema stava Ministarstva finansija, prenosi MINA BIZNIS.

“Neka što se ne oglašava Ministarstvo, nego ni ministra nema ove sedmice u Skupštini da odgovara na pitanja poslanika. Prošle sedmice je započeto sa realizacijom instituta poslaničkih pitanja ministrima i mi vidimo da ministra Vukovića nema na rasporedu da odgovara poslanicima ni ove sedmice”,  rekao je Nikolić.

On je dodao da su poslanici DPS-a Vukoviću postavili sedam pitanja.

“Neka pred poslanicima jasno kaže: zašto nije podržao Euro model, šta je sporno u tom modelu i da li kao ministar finansija preuzima odgovornost za njegovu primjenu”,  naveo je Nikolić.

On je istovremeno pozvao Centralnu banku (CBCG) i Fiskalni savjet da se hitno oglase i saopšte svoje stručne ocjene finansijskih i fiskalnih posljedica Euro modela.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto