Ekonomija

Spajić: Odlazeći ministar podiže akcize

Lider pokreta „Evropa sad“ Milojko Spajić saopštio je da je „odlazeći ministar“ Aleksandar Damjanović podiže akcize kad inflacija galopira na 18 odsto.

„Inflacija je bila 3 odsto kad smo mi to predlagali. To je ključna razlika i još poraznija činjenica za skupstinsku većinu. Odlazeći ministar podiže akcize kad inflacija već galopira na 18 pdsto plus, dodajući maha razularenim cijenama. Ali kad čovjek nije čuo za diskont-o čemu dalje da pričamo“, naveo je Spajić.

Podsjećanja radi, posupljenje cigareta od deset centi po paklici može se očekivati od 1. jula, dok ostalih poskupljenja neće biti.

Aleksandar Damjanović je juče u Skupštini, koja je usvojila izmjene i dopune više finansijskih i poreskih zakona, rekao da je akcizni kalendar maksimalno ublažen i da se pokupljenje cigareta od deset odsto očejuje od ljeta, odnosno od 1. jula.

„Što se tiče ostalih proizvoda, neće biti nikakvih povećanja ni danas, ni sjutra. Tu se misli na one proizvode, što je naša obaveza prema EU politici i građanima da se štiti zdravlje i da se akciziraju proizvodi štetni po zdravlje, jer su troškovi za zdravstvene usluge koji su uzrokovani tim štetnim proizvodima enormni. Dakle prije 1. jula neće biti nikakvih poskupljenja“, kazao je tada Damjanović.

Izmjenama zakona, koje je Skupština usvojila, predviđeno je da će kupci nekretnina vrjednijih od 150 hiljada eura plaćati veći porez, firme iz ofšor zona imaće porez po odbitku od 30 odsto, a ubrzava se i povećanje akciza na duvanske proizvode.

Predlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću povučen je na doradu. Damjanović je objasnio da je cilj izmjena zakona povećanje poreskih prihoda i smanjenje sive ekonomije.

Konjević: Rugali se Spajiću a sada prepisuju njegov predlog

Komentarišući izmjene i dopune Zakona o akcizama koje je Vlada predložila, a Skupština usvojila, lider Socijaldemokratske partije (SDP) Raško Konjević kazao je da su se partije koje su glasale za taj zakon prošle godine „rugale“ takvom predlogu tadašnjeg ministra finansija Milojka Spajića a sada, kako je kazao, prepisuju njegove loše predloge.

„DF, URA, DEMOKRATE izglasali su povećanje postojećih i uvođenje novih akciza. Sada imamo i akcize na slatkiše. Prošle godine su se „rugali“ sa ovakvim prijedlogom Milojka Spajića. Danas prepisuju njegove loše prijedloge. Već je skuplje gorivo, ubrzo će slatkiši i napici“, napisao je Konjević na Tviteru.

Sledeće

Cijene slatkiša u Crnoj Gori biće veće i do 50 centi

Ne propustite

Od ponoći skuplje gorivo

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

“Evropa sad” tek treći uzročnik inflacije, 90% inflacije uvezeno

Podaci sa panel diskusije održane na Ekonomskom fakultetu u Podgorici potvrđuju stavove premijera o inflaciji. Profesorica Maja Baćović istakla je da je 90% inflacije u Crnoj Gori rezultat globalnih ekonomskih kretanja, dok je program “Evropa sad” tek treći uzročnik.

Baćović je naglasila da su makroekonomski pokazatelji jasni i da je “Evropa sad 1” imala pozitivne efekte na tržište rada, posebno u smislu uvođenja sive ekonomije u legalne tokove. “Broj zaposlenih se u posljednje četiri godine povećao za oko 75.000, što pokazuje da su radna mjesta postala vidljivija u legalnim okvirima”, kazala je profesorica.

Šef Kabineta predsjednika Vlade, Branko Krvavac, saglasio se s ovom analizom, ističući da, uprkos izazovima, Crna Gora ima nižu inflaciju nego mnoge druge evropske zemlje. “Polazne osnove u analizama nijesu dobre, ali uz program ‘Evropa sad’ i smanjenje poreskog opterećenja na rad, mi smo ispod EU zone inflacije”, rekao je Krvavac.

Ova panel diskusija jasno potvrđuje da je inflacija u Crnoj Gori uglavnom uvezena, dok su mjere kao što je “Evropa sad” imale efekte na tržište rada i smanjenje poreskog opterećenja.

Ekonomija

Građani niže oporezovani nego u Švajcarskoj, a investitori Crnu Goru vide kao novi Kipar

Vjerovali ili ne, Po poreskom opterećenju na plate građana stojimo bolje do Švajcarske. Po pitanju povoljnosti ambijenta za strane investicije blizu smo Kipru, a minimalne penzije su povećane tri puta što je najevidentniji rast u regionu.

Implementacijom programa Evropa Sad 2, Crna Gora sada ima jedno od najnižih poreskih opterećenja na rad u Evropi i po tom pitanju građani i radnici Crne Gore statistički stoje bolje građana Švajcarske. Naime, zahvaljujući programu ES2, poreski klin za prosječnu platu iznosi samo 16,2%, što znači da na 100€ zarade, zaposleni zadržava 83,8€, a državi ide 16,2€. Poređenja radi, u regionu, u BIH na zarađenih 100€, zaposleni zadržava 57,4€ a država naplaćuje 42,6€, dok je u Hrvatskoj poreski klin na prosječnu platu 39,2% što znači da zaposleni zadržava 60,8€, dakle, 23 eura manje od crnogorskog građanina.

U Evropi, najmanje opterećenje na plate snose građani Kipra (14,15 odsto), Švajcarske (23,50 odsto) i Estonije (18,85 odsto), te se iz priloženog vidi da smo ispred Švajcarske kada je u pitanju poreski klin na prosječne plate.

Takođe, nivoi oporezovanja variraju od visine plate i cilj je da građanima omogući što povoljniju finansijsku sigurnost, pa tako poreski klin u slučaju minimalne zarade od 600€ iznosi 11,1% a na zaradu od 800€ iznosi 13,5%.

Pomenuto nije samo slika odlične situacije za građane Crne Gore, već nizak poreski klin (porezi koji se plaćaju kao razlika između bruto i neto zarade) je primamljiv i za investitore jer Crnu Goru čini afirmativnim ambijentom za strane investicije, što za Kipar važi već nekoliko decenija. Dakle, ko god bude htio da investira na Zapadnom Balkanu, Crna Gora će biti destinacija koja se mora uzeti u obzir.

Kada se svedu računi dosadašnjih Vladinih reformi od 2022. godine, može se reći da nakon 2 godine implementacije Programa ES1 i ES2, prosječne zarade su uvećane duplo, poreski klin na prosječnu zaradu je smanjen za 23%, dok je uporedo sa tim minimalna penzija uvećana 3 puta.

Ekonomija

Danas i sjutra bojkot trgovačkih lanaca

Grupa građana Alternativa, koja organizuje bojkot odlaska u trgovine, pozvala je građane da danas i sjutra ne idu u velike markete, kako bi uticali na vlasnike da snize cijene.

„Pozivamo sve građane Crne Gore da 7. i 8. februara ne kupuju ništa u megamarketima. Ako morate nabaviti osnovne namirnice, kupujte ih u malim, lokalnim marketima. Podržimo one koji su uz nas, a ne one koji nas pljačkaju! Ovo je glas naroda“, navodi se na Fejsbuku.

Oni su najavili da će u ponedjeljak donijeti odluku koji trgovinski lanac će bojkotovati na sedam dana.