Politika

Konjeviću od Skupštine povlašćeni kredit od 50.000 eura

Konjević je, kako piše u dokumentaciji, kredit dobio na konkursu Skupštine Crne Gore 2008. godine, kao sredstva za participaciju u kupovini stana, a mjesečna rata mu je 151 euro. On je 2015. prijavio da ima stan od 68 kvadrata, dok u poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljene stambene jedinice.

Lider Socijaldemokratske partije (SDP) i doskorašnji ministar odbrane Raško Konjević 2008. godine je od Skupštine Crne Gore dobio povlašćeni kredit u ukupnom iznosu od 50.000 eura, pokazuje dokumentacija Uprave za katastar i državnu imovinu koja je dostavljena “Danu” po Zakonu o slobodnom pristupu informacijama. Ugovor o povlašćenom kreditu potpisao je sa tadašnjim direktorom Uprava za imovinu Blažom Šaranovićem.

Kako piše u ugovoru, Konjeviću su sredstva dodijeljena kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini, “radi rješavanja stambenih potreba”.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 36.361, 91 euro, a mjesečna rata 151,51 euro”, navodi se u ugovoru.

U rješenju o dodjeli kredita dalje se navodi da je Raško Konjević, tada službenik Skupštine Crne Gore, bio trećerangirani na listi na konkursu koji je Komisija za stambena pitanja Skupštine Crne Gore raspisala 2. aprila 2008. godine. Komisija je tada raspisla konkurs za raspodjelu 300.000 eura putem dodjele kredita, participacijom u sredstvima za kupovinu stana u svojini.

“Imajući u vidu da je Raško Konjević, službenik Skupštine Crne Gore, na končanoj rang-listi od 26. maja 2008. godine rangiran kao trećerangirani učesnik na konkrusu, odlukom od 3. juna 2008. godine dodijeljen mu je kredit od 50.000 eura, kao participacija u sredstvima za kupovinu stana u svojini”, navodi se u rješenju koje je potpisao tadašnji generalni sekretar Skupštine Crne Gore Milan Radović.

Prvi imovinski karton Raška Konjevića dostupan je za 2015. godinu, kada je imao prijavljen stan od 68 kvadrata. U poslednjem imovinskom kartonu nema prijavljen stan, a na tekućim računima prijavio je 17.500 eura, kao i 40.000 oročenih para. Ima tri kredita, od 50.000 sa ratom 151 euro, 35.000 sa ratom 268 eura i kredit od 80.000 eura sa ratom 569 eura. Prijavio i dva rivolving kredita od 7.500 eura.

Konjević je bio ministar odbrane u vladi Dritana Abazovića, na čiju je inicijativu kasnije i razriješen. Podsjetimo, Skupština je glasovima poslanika “stare većine” od 30. avgusta, njih 41, razriješila ministre odbrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović nakon što su ova dva ministra inicirala postavljanje spomen-ploče u Morinju, za koju se kasnije ispostavilo da je postavljena nezakonito.

Dokumenta dostavljena “Danu” iz Uprave za katastar i državnu imovinu pokazuju da je privilegije od države imala i aktuelna potpredsjednica Socijaldemokrata (SD) Milica Lekić. Njoj je odlukom vlade Duška Markovića 2019. godine odobren povlašćeni kredit od 25.000 eura “u cilju poboljšanja uslova stanovanja”. I ona je ugovor o kreditu potpisala sa Blažom Šaranovićem.

Lekić je u periodu dobijanja kredita bila zaposlena u Ministarstvu prosvjete, kada je na njegovom čelu bio Damir Šehović, aktuelni lider SD.

“Ukupan iznos kredita sa obračunatom kamatom za ugovoreni period iznosi 13.635, 71, a mjesečna rata 56,82 eura. Korisnik kredita je dužan da iznos rata uplaćuje u redovnim anuitetima”, navodi se u ugovoru o kreditu koji je dodijeljen Milici Lekić.

Bivši Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije na visokom nivou u vladi Zdravka Krivokapića saopštio je da je preko 500 funkcionera i službenika koristilo povlastice od države u vidu kredita i stanova, za šta je potrošeno najmanje 25 miliona eura. Dio spiskova sa stanovima i kreditima je objavljen nakon što je sa njih skinuta oznaka tajnosti.

Sledeće

Spajić: Imamo opcije za drugog kandidata, ne isključujemo podršku Bečiću

Ne propustite

DIK: Moguća blokada rada OIK Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.

Politika

Knežević: Milatović nije smio prećutati skandiranje “Ubij Srbina” u Zagrebu

milan knežević vanredni parlamentarni izbori 2023

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću, u kojem ga je upitao zašto sinoć nije napustio “Maksimir” kada su hrvatski navijači na tribinama skandirali ustaški poklič koji poziva na ubijanje Srba.

Incident se dogodio sinoć tokom utakmice Hrvatska – Crna Gora (4:0).

“Gospodine Milatoviću, volio bih da Vas mogu nazvati “predsjedniče”, ali poslije sinoćnjeg ustaškog skandiranja na Maksimiru: “ubij Srbina”, i Vaše šaolin poze u svečanoj loži, mislim da Vam je i ovo “ gospodin “ previše od mene. Ne znam da li ste znali da u ovoj našoj Crnoj Gori živi 33% Srba, i to onih Srba koji su Vas u drugom krugu predsjedničkih izbora masovno glasali, i tako bili najzaslužniji što se ste postali predsjednik Crne Gore. A pošto sumnjam da niste znali, jer ste u međuvremenu pokazali da znate kako se drže motivacioni govori košarkašima, cijepaju drva, bere grožđe, provodi jedan dan s najboljim studentom, sprema teletina ispod sača, zašto sinoć niste napustili Maksimir jer su tribine odzvanjale ustaškim pokličom na ubistvo Srba “, naveo je Knežević.

Pitao ga je da li smatra da ga se to ne tiče, jer je on Crnogorac.

“Tako je i onaj vaterpolista Crvene zvezde bježeći od proustaški raspoloženih navijača Hajduka u Splitu vikao: “Ja sam Crnogorac”, misleći poput Vas da ga se to ne tiče, dok nije završio u moru, i onda shvatio da ga se i te kako tiče. Za razliku od njega koji je makar bježao, Vi ste u svečanoj loži zajedno sa predsjednikom FSCG Dejanom Savićevićem mirno slušali kako stadion u Maksimiru poziva na ubistvo 33% Vaših sugrađana, i svih Srba ma gdje oni živjeli. Ali ubiti Srbina je trend, kao “Black friday” ili žurke u bikiniju”, dodao je Knežević.

Smatra da bi u slučaju da su skandirali: ”Ubij foku” ili “Ubij flamingosa”, sigurno u ime crnogorskog “ekološkog” sektora u znak nelagode makar prebacio desnu na lijevu nogu, a poslije utakmice iskazali i “kontrolisanu dozu protesta” zbog sudbine jadnih foka i flamingosa.

“Možda sljedeći put na Maksimiru ili Poljudu, ko zna, u poluvremenu radi zabave pučanstva, zbilja i dovedu živog i vezanog Srbina, koga će maljem ubiti na centru uz neku prigodnu Tompsonovu pjesmu. I dok gospodine Milatoviću preko lovćenske vile tražite oproštaj za Dubrovnik, da li su Vam sinoć u toku utakmice sa Vama najdražim susjedom, bar jedan sekund pali na pamet oni srpski i crnogorski mučenici iz Lore? Da li znate koliko ih je zvjerski mučeno i ubijeno u tom logoru? Znate li njihova imena? Smijete li pitati Andreja Plenkovića da li će lijepa njihova, a izgleda i Vaša Hrvatska, obeštetiti porodice stradalnika iz nikšićko šavničke grupe”, poručio je Knežević u otvorenom pismu.

Dalje je istakao da Milatović ništa od ovog ne zna i ne smije, jer naša politika prema Hrvatskoj, kako je rekao, zasnovana je na principu “dubokog grla”, i izgleda da nema toga što nismo spremni progutati u znak dobrosusjedskih odnosa, da bi nam i pokojni Sekula Drljević pozavidio.

“I na kraju, gospodine Milatoviću, pošto Vas je Zoran Milanović podučavao Njegošu, ja ću Matiji Bećkoviću, bez ikakve iluzije da ću išta promijeniti: “Moja Crna i sve crnja Goro Nema većeg besmisla i žrtve Nego tvoje za zavjet zaludnji Strašno li je što te više nema A još strašnije što i sad postojiš.” I sve dok je namijenjeno nama, a ne Vama, blago nama s Vama! Ojha “, zaključio je Milan Knežević.

Politika

Pejović: Dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri poglavlja

Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos, ocijenio je Boris Pejović, generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine.

“Međutim, očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika”, kazao je Pejović.

Danas, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su, kako je dodao, zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo “potpunu paralizu institucija”.

“Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja”, zaključio je Pejović.