Priroda i društvo

Zakon po mjeri pacijenata, ne i privatnika

Članom 112 zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne može da obavlja dopunski rad.

Ministarstvo zdravlja je izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti predložilo potpuno ukidanje dopunskog rada ljekarima i medicinskom osoblju u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i ukidanje dnevnih bolnica u tom sektoru. Ova rješenja, koja su juče predstavljena na javnoj raspravi u Podgorici, naišla su na kritike predstavnika i javnih i privatnih zdravstvenih ustanova.

Državni sekretar u Ministarstvu zdravlja Slađana Ćorić ocijenila je da se izmjenama zakona unapređuje primarna zdravstvena zaštita. Ona je saopštila da je planirano i otvaranje poliklinika i jednog broja ambulanti u domovima zdravlja.

Osnovne stvari na koje smo se bazirali i koje traže izmjene jesu reforma primarne zdravstvene zaštite, jer je ona neadekvatna u uslovima u kojima se nalazimo. Medicina rada vraća se u zakon i ona će biti u domovima zdravlja, jer nemamo dovoljan broj ljekara da formiramo zavod za medicinu rada. Zbog opterećenja i pretrpanosti bolnica, ovim zakonom se otvara mogućnost da domovi zdravlja otvaraju poliklinike i ambulante za određene grane medicine. Na primarnom nivou vratili smo kardiologiju, odnosno internistu kardiologa. Vraća se i fizikalna medicina. Zakon će omogućiti otvaranje regionalnih medicinskih cenatra na sjeveru i jugu, a to će biti bolnice u Kotoru i Beranama – kazala je Ćorić.

Predstavnici privatnih ustanova tvrde da ministarstvo nije vodilo računa o interesu njihovih ambulanti i bolnica i da će, ako ovaj propis bude usvojen, 90 odsto njih prestati sa radom.

Ministarstvo zdravlja je članom 112 zakona propisalo da se dopunski rad može obavljati samo u javnim ustanovama.

– Članom 112 zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, ne može da obavlja dopunski rad. Izuzetno od stava 1 ovog člana, zdravstveni radnik i zdravstveni saradnik zaposlen sa punim radnim vremenom u zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, može uz pisanu saglasnost direktora da zaključi ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ustanovi ili drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač država, odnosno opština, i obrazovnoj ustanovi u ukupnom trajanju do jedne polovine punog radnog vremena – piše u nacrtu zakona.

Privatnim ustanovama je sporno i rješenje iz člana 63 nacrta zakona, kojim se propisuje da u njima ne može raditi ljekar stariji od 66 godina.

– Nosilac djelatnosti je doktor medicine, doktor stomatologije koji posjeduje licencu za rad iz odgovarajuće djelatnosti za koju se zdravstvena ustanova osniva ili proširuje Nosilac djelatnosti iz stava 1 ovog člana ne može biti lice koje je starije od 66 godina – piše u nacrtu zakona.

Predstavnici klinika “Hipokrat” i “Konzilijum” upozorili su da 90 odsto privatnih zdravstvenih ustanova neće moći da obavlja svoju djelatnost ako se ukinu dnevne bolnice i onemogući rad ljekarima starijim od 66 godina, što je propisano novim zakonom.

Iz privatne zdravstvene ustanove “Optimal” takođe su naveli da će se ovakvim propisom ugasiti ustanove u koje su uloženi milioni eura.

– Zbog toga ćemo morati da pošaljemo 20 ljudi na ulicu i da ostavimo njihove porodice bez primanja. Mi čak vršimo operacije koje osiguranici ne mogu da imaju u Kliničkom centru – istakao je predstavnik “Optimala”.

Predsjednica Sindikata doktora medicine Milena Popović Samarcić kazala je da ukidanjem dopunskog rada država na neki način priznaje da ne može da riješi problem nekontrolisanog rada ljekara van javnih ustanova.

– Ovaj potez je kao kad nekoga boli noga, a vi mu je odmah otkinete umjesto da ga liječite. Mi smo govorili da imamo manjak ljekara i duge liste čekanja, a to je problem koji se ne rješava radikalnim potezima. Iza ovakvog rješenja krije se nemoć države, jer je bolje donijeti kaznene odredbe, unaprijediti rad inspekcije i donijeti novi pravilnik za dopunski rad. Na ovaj način će građani koji se liječe kod privatnika biti uskraćeni za to pravo – rekla je Popović Samardžić.

Sledeće

Uprava policije: Kružne lažni mejlovi, obrišite ih

Ne propustite

Crna Gora juče bila prva u Evropi po proizvodnji struje iz vjetra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Medijski savjet za samoregulaciju proširio članstvo na 49 medija

Na danas održanoj godišnjoj Skupštini Medijskog savjeta za samoregulaciju razmatrano je više pitanja vezanih za rad i aktivnosti ovog tijela, a u fokusu su bili zahtjevi za prijem novih članova, saopštio je Ranko Vujović, izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.

Nakon detaljnog pregleda svih pristiglih zahtjeva, Skupština je odlučila da primi u punopravno članstvo 32 nova medija. Vujović je naglasio da je povećano interesovanje medija za samoregulaciju posljedica izmjena Zakona o medijima, koje su stupile na snagu u prethodnom periodu. Takođe je istakao da će veći broj medija svakako više doprinijeti razvoju profesionalnih i etičkih standarda u zemlji.

„Poslije ovog najnovijeg proširenja, Medijski savjet za samoregulaciju sada broji ukupno 49 članova“, rekao je Vujović.

Posebno je pozdravljena informacija da će Medijski savjet za samoregulaciju naredne godine biti domaćin godišnjeg sastanka svih evropskih samoregulatornih tijela. Vujović je objasnio da je ovo jedina asocijacija na svijetu koja okuplja savjete za štampu, te da će redovni učesnici ovih sastanaka biti i samoregulatorna tijela iz država van evropskog kontinenta. On je dodao da ovaj skup ima i internacionalnu dimenziju, što može dodatno doprinijeti promovisanju i jačanju samoregulacije u zemlji.

Na Skupštini je takođe dopunjen Upravni odbor novim članovima sa četvorogodišnjim mandatom, dok je Vujoviću povjeren još jedan mandat za vođenje ove organizacije.

Priroda i društvo

Vlada dala saglasnost za izgradnju spomenika mitropolitu Amfilohiju

Vlada Crne Gore donijela je odluku o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju. To je saopštio Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku.

“Kao i prilikom donošenja novog pravednog Zakona o slobodi vjeroispovijesti u Skupštini Crne Gore, tako i ovog puta, imao sam tu čast da predsjedavam sjednicom Vlade Crne Gore na kojoj je usvojen predlog ministarke kulture i medija, dr Tamare Vujović i donijeta odluka o davanju saglasnosti za izgradnju spomenika mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću Lično sam imao privilegiju da s njim dijelim brojne razgovore, koji su za mene, kao i za mnoge, bili više od razgovora i običnog susreta. Njegova uloga nadilazi granice crkvenih i teoloških pitanja, jer je bio most između različitih epoha, kultura i tradicija, posvećen obnovi duhovnih vrijednosti i očuvanju duše Crne Gore. Njegova misija bila je veća od jednog života, ona je bila potraga za dubljim razumijevanjem našeg bića i postojanja, za očuvanjem duha, tradicije i našeg nasljeđa”, naveo je Bečić.

Dodao je da je “njegovo ime bilo poznato i cijenjeno u svjetskim intelektualnim i duhovnim krugovima”.

“Njegovo djelovanje nije bilo samo lokalno, već univerzalno, povezivao je Crnu Goru sa širim svijetom, jačajući našu zemlju ne samo kao kulturnu, već i kao moralnu silu na međunarodnoj sceni. Njegov život i djelo nisu samo priča o jednom čovjeku – to je priča o cijeloj Crnoj Gori, o našim korijenima i nadama. Njegovo nasljeđe živi kroz sve nas, kroz svaku misao, kroz svaku molitvu, kroz svako djelo koje nas podsjeća na to koliko je važno ostati vjeran svojim vrijednostima, ali istovremeno otvoren za svijet “, ističe on.

Spomenik mitropolitu Amfilohiju, kako smatra Bečić, biće trajni podsjetnik na njegovu snagu, njegovu mudrost i njegovu ljubav prema Crnoj Gori i vjeri.

Priroda i društvo

MUP upozorava na loše vrijeme: Tokom naredne nedjelje kiša, pljuskovi i grmljavina

Tokom naredne nedjelje očekuju nas jesenji dani praćeni čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito tokom ponedjeljka i petka, kada će u većini mjesta biti obilnih padavina, a lokalno su moguće i bujične poplave, saopšteno je iz MUP-a.

“Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (ZHMS) obavještavamo javnost da će hladni vazduh sa sjeverozapada i topli-vlažni sa vodenih površina uslovitu formiranje ciklona iznad sjevernog Jadrana i sjevara Italije i jakih frontalnih talasa preko Balkanskog i Apeninskog poluostrva “, navode u saopštenju iz Ministarstva unutrašnjih poslova.

Dodaju da tokom naredne nedjelje očekuju nas jesenji dani praćeni čestom kišom, pljuskovima i grmljavinom, naročito tokom ponedjeljka i petka, kada će u većini mjesta biti obilnih padavina, a lokalno su moguće i bujične poplave.

“Na pojedinim lokacijama u južnom i centralnom djelu države može pasti 150-200 lit/m2. Manja kiša će pasti u utorak i četvrtak, očekuju se manje padavine i tokom sljedećeg vikenda, naročito u subotu prijepodne. U ponedjeljak, četvrtak i petak duvaće umjeren do jak južni, a u utorak i za vikend, ponegdje umjeren do pojačan sjeverni vjetar, u zoni grmljavinskih oblaka moguće na udare veoma jak ili olujne jačine. Biće osjetno niže temperature, što uslovljava kraj dugotrajnih ljetnjih vrućina”, navode oni.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja.