Politika

Protiv izostavljanja pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri na popisu

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ranije niko nije tražio da se te stavke brišu iz popisnog lista.

Zakonodavni odbor Skupštine Crne Gore izjasnio se da se predlog da se u Zakonu o popisu da se izostave stvari koji se odnose na izjašnjavanje o nacionalnosti, vjerskoj pripadnosti i jeziku nije pravno prihvatljiv.

Taj amandman podnijele su Socijaldemokrate Crne Gore (SD).

Poslanik Demokrata Vladimir Martinović kazao je da ranije niko nije tražio da se te stavke brišu iz popisnog lista.

“Te stavke su bitne zbog ostvarivanja prava građana. Ne bih reagovao da se ne stvara atmosfera neke kataklizme. Kao da će da padne neka atomska bomba, a ne da se uzmu statistički podaci. Ne znam zašto bi se stvarala takva atmosfera ako bi građani žele da svoje nacionalno i vjersko osjećanje opredijeli u skladu sa tim kako on smatra da treba”, poručio je Martinović.

On je kazao da je predsjednik DPS-a Milo Đukanović direktan krivac što je takva atmosfera bila pred neke ranije popise.

“Mislim da je došlo vrijeme da niko od lidera političkih partija, poslanika ili ministara ne utiče i vrši pritiske kako će građani da se osjećaju. Te se podjele, izgleda, žele produbljivati i dalje”, rekao je Martinović.

Poslanik SD-a Boris Mugoša je kazao da popis nije jedina stvar kroz koju se građani mogu nacionalno afirmisati.

“To je poenta mog amandmana. Pitanja o nacionalnoj pripadnosti, jeziku i vjeri su pitanja koja će nas opterećivati, htjeli to mi ili ne. Biće i miješanja trećih država, kao što je bilo na prethodnom popisu. A mnogo nam je važnije onih 87 podakata, na osnovu kojih kreiramo javne politke”, istakao je Mugoša.

Poslanik Demokrata Momo Koprivica je kazao da je ovaj amandman u suprotnosti sa pravnim sistemom i da bi doveo do konfuzije i problema u primjeni prava.

Odbor je, takođe, nije usvojio amandman SD-a da se u Zakonu odredi datum kada se održava popis, da Vlada ne odlučuje kada će biti popis.

Mugoša je kazao da je važno da taj datum bude usklađen sa domaćom praksom ali i sa preporukama međunarodnih partnera.

“Važno je da imamo termin kako bi se svi nadležni organi mogli pripremiti za popis, jer to nije jednostavan zadatak”, rekao je Mugoša.

Predsjednica Zakonodavnog odbora Maja Vukićević kazala je da je SD ranije od službe dobio da ovaj amandman nije privatljiv i da je potrebno podnijeti još jedan amandman.

Usvojen je amandman koji je podnio poslanik Marko Milačić, a koji se tiče osoba sa invaliditetom.

Potpredsjednica Skupštine Crne Gore Branka Bošnjak podnijela je dva amandmana na Predlog zakona o visokom obrazovanju ukazujući na to da su studenti tražili da budu uključeni u direktan proces izbora rektora Univerziteta.

Sa tim su se na 56. sjednici Zakonodavnog odbora saglasili i ostali članovi odbora.

Sledeće

Đukanović: Potpisivanje Temeljnog ugovora je bila zakulisna radnja

Ne propustite

Miodrag Lekić kandidat na predsjedničkim izborima

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.

“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.

Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.

Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?

Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.

Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.

Politika

Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Photo by Portal Zeta

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.

“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.

SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.

“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.

Politika

Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.

Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.

Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.

“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.

Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.

“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.

Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.

“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.