Politika

Đurović pozvala predsjednike partija na sastanak u petak

Predsjednica Skupštine Danijela Đurović predložila je da se novi sastanak predsjednika partija u Skupštini Crne Gore održi u petak. Prioritetne teme o kojima će razgovarati biće neophodnost što hitnijeg izbora sudija Ustavnog suda, završetak procesa imenovanja članova Sudskog savjeta, izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i pitanje reforme izbornog zakonodavstva.

Trajuća politička kriza u Crnoj Gori, koja opterećuje naše građane, ali i blokira evropski integracioni put države, iziskuje potrebu ponovnog organizovanja sastanka na najvišem nivou, odnosno u kapacitetu predsjednika partija koje participiraju u Skupštini Crne Gore”, navodi u saopštenju.

Kako je saopštila, imajući u vidu da prethodni sastanak, koji je održan 9. novembra 2022. godine, prema pojedinim mišljenjima, zbog nedolaska određenog broja lidera partija, nije dao očekivane rezultate, ovog puta očekuje da će se pozivu odazvati predsjednici svih političkih subjekata.

“Prioritetne teme o kojima ćemo razgovarati biće iste kao i na prošlom sastanku, a to su neregulisana situacija u pravosudnom sistemu, odnosno neophodnost što hitnijeg izbora sudija Ustavnog suda, završetak procesa imenovanja članova Sudskog savjeta, izbor vrhovnog državnog tužioca, kao i pitanje reforme izbornog zakonodavstva”, navodi u saopštenju.

Kako navodi, jasno je da su nefunkcionalan Ustavni sud, status Vlade Crne Gore kojoj je 19. avgusta ove godine izglasano nepovjerenje u parlamentu, te otvorena debata oko ustavnosti pojedinih zakonskih rješenja i postupaka, pitanja koja se moraju što prije rješavati kako bi država nastavila dalji napredak i na unutrašnjem i na međunarodnom planu.

“Situacija koja se desila na posljednjem sastanku dodatno nam je stavila do znanja koliko je važno da se okupimo na najvišem nivou i da pokušamo da nađemo izlaz iz trenutne zabrinjavajuće društveno-političke situacije, odnosno da postignemo kompromis oko pitanja od kojih zavisi stabilnost i budućnost države, kao i nastavak našeg puta ka Evropskoj uniji”, poručuje Đurović.

Navodi da su kao ozbiljni političari i najviši državni funkcioneri u obavezi da ovom poslu pristupe sa maksimalnom odgovornošću i potrude se da doprinesu normalizaciji i stabilizaciji sveukupnih prilika u zemlji.

“U tom smislu, Skupština Crne Gore, kao forum u kome se odvijaju najvažniji politički pregovori i postižu ključni dogovori od kojih zavisi život građana, treba i dalje da bude institucija u kojoj ćemo tražiti način da izađemo iz ozbiljne situacije u kojoj se kao društvo nalazimo”, stoji u saopštenju.

Kao predsjednica Skupštine, ističe, nastaviće da daje maksimalan doprinos u pravcu postizanja dogovora oko pitanja koja našu zemlju već dugo vremena blokiraju na evropskom putu i usložnjavaju kvalitet života naših građanki i građana.

Sledeće

Knežević: Država nema kapaciteta da se bori sa kriminalom i švercom

Ne propustite

DPS: Pozivamo građane da potpišu peticiju, Crnoj Gori hitno potrebni izbori

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.