Svetozar Marović, nekadašnji visoki funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) i bivši predsjednik Državne zajednice Srbije i Crne Gore, dočekao je apsolutnu zastaru izvršenja zatvorske kazne u Srbiji, državi koja ga gotovo deset godina nije izručila Crnoj Gori. Dok je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izbjegavao konkretne odgovore o njegovom izručenju, predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević javno je povezivao Marovićev povratak sa povlačenjem crnogorskog priznanja nezavisnosti Kosova.

Maroviću danas, 10. oktobra, prema tvrdnjama njegove odbrane, nastupa apsolutna zastara izvršenja zatvorske kazne, čime se završava gotovo decenijska saga tokom koje je jedan od najpoznatijih osuđenika za korupciju u Crnoj Gori boravio u Beogradu, nedostupan crnogorskim pravosudnim organima.

Njegov advokat Zdravko Begović potvrdio je za Pobjedu da je proteklo deset godina od donošenja presude Višeg suda u Podgorici.

„On bi, po tom pravnom principu, mogao sljedeće sedmice doći u Crnu Goru“, kazao je Begović.

Marović je 2016. godine sa Specijalnim državnim tužilaštvom zaključio sporazume o priznanju krivice, prihvatajući odgovornost za učešće u organizovanoj kriminalnoj grupi koja je, prema nalazima tužilaštva, oštetila Opštinu Budva za oko 45 miliona eura.

Međutim, umjesto odlaska u zatvor, nekadašnji drugi čovjek DPS-a otputovao je u Beograd, gdje je ostao sve do nastupanja zastare.

Srbija je tako, odbijajući da postupi po višegodišnjim zahtjevima Crne Gore za izručenje, faktički omogućila Maroviću da izbjegne izdržavanje zatvorske kazne.

Crnogorske vlasti su se od 2019. godine ukupno osam puta obraćale nadležnim organima Srbije, upućujući tri zamolnice i pet urgencija za izručenje. Prema informacijama crnogorskih institucija, nijedan od tih zahtjeva nije dobio odgovor.

Posljednja urgencija Ministarstva pravde upućena je 6. oktobra, svega četiri dana prije nastupanja apsolutne zastare.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija država je sve vrijeme pružala utočište pravosnažno osuđenom Maroviću, ranije je izbjegao da konkretno odgovori na pitanje o njegovom izručenju.

Posebnu političku dimenziju ovom slučaju daje odnos predsjednika DNP-a Milana Kneževića, koji je pitanje izručenja nekadašnjeg funkcionera DPS-a javno povezao sa priznanjem nezavisnosti Kosova.

„Što se tiče priče o Svetozaru Maroviću, poništite priznanje Kosova, i dobićete Marovića“, poručio je jednom prilikom Knežević.

Takvom izjavom Knežević je izručenje pravosnažno osuđenog funkcionera praktično predstavio kao predmet političke trgovine, umjesto kao pitanje pravosudne saradnje dvije države.

Ironija je utoliko veća što je upravo DPS, čiji je Marović bio jedan od najuticajnijih funkcionera, predvodio vlast koja je 2008. godine priznala nezavisnost Kosova.

Knežević, koji godinama oštro kritikuje DPS zbog priznanja Kosova, u slučaju Svetozara Marovića nije insistirao na bezuslovnom izvršenju pravosnažne sudske presude, već je njegovo izručenje uslovljavao poništavanjem odluke koju je donijela upravo partija kojoj je Marović pripadao.

Na kraju, Marović je izbjegao zatvor, Srbija ga nije izručila, a Knežević je njegovo izručenje uslovljavao Kosovom iako je upravo partija kojoj je Marović pripadao priznala nezavisnost Kosova.

Lider DNP-a Milan Knežević proceduralno se obratio na početku sjednice Skupštine, govoreći o jutrošnjoj akciji policije u Risnu, gdje su uhapšeni ruski državljani koji su dio mreže “Ribar”, a izlaganje je započeo na ruskom jeziku.

“Želim da reagujem jer se pojavila informacija da su naše službe spriječile veliku akciju hibridnog napada na Crnu Goru od strane Rusa, jer su svi pukovnici GRU, izgleda tamo su svi pukovnici, nema ni portira ni vozača ni ništa drugo. Da ne bi bilo zabune, da su možda uhapšeni možda neki novinari koji rade intervjue i po Beogradu i Republici Srpskoj, volio bih da MUP izađe što prije sa informacijama šta su to učinili ti ruski državljani a tiče se rušenja ustavnog poretka i hibridnog ratovanja i svega onoga što ugrožava naš EU put”, rekao je Knežević komentarišući informacije o lišavanju slobode pukovnika GRU Mihaila Zvinčuka i njegovih partnera.

Kako je kazao, ako bude dokaza, on će snažno podržati akciju.

“Samo da ne bude da su privedeni na razgovor a da se radi o novinarima”, rekao je on.

Nakon njegovog izlaganja, nadovezao se lider Skupštine Andrija Mandić, rekavši da “koga zmija ujede i guštera se boji.”

“Vi znate, nama su 10 godina života oduzeli pričom o GRU pukovnicima. Podržavamo da se utvrdi istina o jutrošnjoj akciji, samo da ne bude kao i obično…”, rekao je Mandić.

Crnogorska policija, u saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB), rano jutros započela je akciju usmjerenu na hapšenje vođe i pripadnika ruske hibridne mreže „Rybar“ u Crnoj Gori.

Uhapšeni su, u Risnu, vođe te organizacije Mihail i Valerija Zvinčuk sa još tri saradnika. Prema saznanjima Pobjede Mihail Zvinčuk je pukovnik GRU za hibridne operacije a Valerija je na crnoj listi Velike Britanije.

Nakon hapšenja, kod Rusa su pronađeni sofisticirana digitalna oprema, dronovi, elektronski uređaji i telefoni.

Šef kluba poslanika DPS Crne Gore Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije da klub Demokratske narodne partije nije dao saglasnost da se dnevni red današnje sjednice parlamenta dopuni usaglašenim predlogom opozicije za razrješenje predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

“To što DNP Milana Kneževića, iako je u opoziciji, već drugi put doprinosi blokadi izjašnjavanja o Mandićevoj smjeni govori da se o političkoj sudbini predsjednika crnogorskog parlamenta ne odlučuje prevashodno u Podgorici već da presudan uticaj imaju političke veze Mandića i Kneževića sa Aleksandrom Vučićem”, rekao je Nikolić.

U međuvremenu, dodao je, Mandić bježi od provjere podrške i nastavlja da se bahati i isključuje opoziciju iz parlamentarnog života.

“Sazvao je današnju sjednicu bez konsultacije sa šefovima opozicionih klubova. Pobjegao je sa Cetinja, kršeći Zakon o Prijestonici. Skupština nije privatna Mandićeva firma. Mandić je uhapsio parlamentarnu demokratiju i kao taoce drži poslanike PES, političku stabilnost i evropski put Crne Gore. Zbog takvog odnosa, DPS neće doći na današnju sjednicu parlamenta”, rekao je Nikolić.

Kako je kazao, neće dozvoliti da se njihovim prisustvom u plenarnoj sali stvara privid normalnog parlamentarnog života.

“Nema zajedničkog glasanja sa većinom dok se ne omogući glasanje o inicijativi za smjenu Mandića”, kazao je Nikolić.

Vezano za hapšenje ruskih državljana u Risnu, on je naveo da javno pita ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije kako su lica pod sankcijama EU i UK uopšte ušla u Crnu Goru.

“A pritom, riječ je o pojedincima za koje se u SAD nudi deset miliona dolara za konkretnu infromaciju, kao što smo mogli da pročitamo. Kada dobijemo odgovore na ta pitanja, onda moćemo razgovarati dalje na temelju onoga što će biti buduća istraga ovog slučaja”, kazao je Nikolić.

Vanredna sjednica Skupštine Crne Gore, na kojoj je trebalo da se odlučuje o inicijativi za smjenjivanje njenog predsjednika Andrije Mandića jer je uputio saučešće povodom smrti Ratka Mladića, 24. septembra nije održana zbog nedostatka kvoruma, dok je opozicija optužila rukovodstvo da je onemogućilo utvrđivanje prisustva poslanika i javni prenos sjednice.

Mandić, lider Nove srpske demokratije (NSD), napustio je plenarnu salu posle rasprave sa opozicionim poslanicima koji su zahtijevali da se sjednica formalno otvori, evidentira prisustvo poslanika i omogući novinarima da prate rad.

Skupštinsko obezbeđenje nije dozvolilo novinarima i snimateljima ulazak u salu, a prenos sjednice nije omogućen.

Poslanici su potom napustili salu i nije se glasalo o razrješenju Mandića s dužnosti.