Odluka o urbanoj sanaciji, koja je trenutno na javnoj raspravi, precizira niže cijene legalizacije nelegalnih objekata na teritoriji Zete u odnosu na dosadašnju.
Tako će građani u prvoj zoni umjesto 63,46 eura po kvadratu plaćati 60 eura, što predstavlja smanjenje od 3,46 eura po kvadratu, odnosno približno 5,45 odsto. U drugoj zoni cijena je smanjena sa 48,81 eura na 45 eura, odnosno za 3,81 eura ili približno 7,80 procenata, dok se legalizacija u trećoj zoni besplatna.
Prva zona obuhvata DUP „Industrijska zona KAP-a“, DUP „Golubovci centar“, izmjene i pune DUP „Mahala“, DUP „Golubovci – dio zone 1.4.“, DUP „Balijače – Mojanovići – dio A“, LSL „Trešnjica“, UP „Srednja škola Golubovci“, UP „Sportski tereni Mojanovići“, UP „Dom omladine Golubovci“, UP „Sportsko-rekreativni kompleks Balabani“, LSL „Cijevna – planska jedinica 2.5“, DUP „Industrijska zona A“, UP „Skladišta i servisi Cijevna“, LSL „Aerodrom“, DUP „Cijevna 2-dio A“, DUP „Cijevna 2-dio B“.
U drugoj zoni je ostalo građevinsko zemljište u granicama obuhvata GUR-a Golubovci i KO Golubovci (osim planova koji su obuhvaćeni prvom zonom), koridori magistralnih putnih pravaca van zahvata GUR-a Golubovci, u širini od 100 metara od osovine puta sa obje strane, prostore predviđene izmjenama i dopunama PUP-a za izradu planova nižega reda van granica GUR-a Golubovci. Treća zona obuhvata sva ostala naselja i zemljište na teritoriji Opštine u skladu sa namjenom površina definisanom izmjenama i dopunama PUP-a Podgorice i plavna područja.
Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović kazao je za „Dan“ da u odnosu na važeću odluku nacrtom odluke o naknadi za urbanu sanaciju predviđeno je smanjenje cijena legalizacije, čime se dodatno izlazi u susret vlasnicima bespravnih objekata. Asanović je istakao da se ključna povoljnost ogleda u smanjenju iznosa naknade u prvoj i drugoj zoni, kao i u povoljnijem tretmanu plavnih područja kroz njihovo svrstavanje u treću zonu.
“Nacrtom odluke uvedena je preciznija kategorizacija plavnih područja na teritoriji Opštine Zeta, koja su sada svrstana u treću zonu. Važeća odluka ne prepoznaje ovu kategoriju kao posebnu, već su ta područja bila obuhvaćena drugom i trećom zonom. Ovakvo rješenje predstavlja dodatnu olakšicu za vlasnike objekata u tim područjima”, rekao je Asanović.
On kaže da se iznos naknade za urbanu sanaciju umanjuje za 50 odsto za objekte osnovnog stanovanja i za 90 odsto za objekte čiji su vlasnici ili članovi porodičnog domaćinstva samohrani roditelji, odnosno staratelji, lica sa invaliditetom, mladi koji su bili djeca bez roditeljskog staranja, porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, pripadnici romske i egipćanske populacije.
“Objekat osnovnog stanovanja se definiše kao objekat neto građevinske površine do 200 kvadrata. Nacrtom odluke nije predviđena izmjena u ovom dijelu. Naknada se plaća u iznosu od 500 eura po kvadratu izgrađenog prostora za hotel odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort”, istakao je Asanović.
On objašnjava da vlasnik bespravnog objekta koji naknadu plaća jednokratno ima pravo na umanjenje u procentu od 20 odsto.
“To podrazumijeva plaćanje naknade u cjelokupnom iznosu u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja o utvrđivanju naknade”, kaže Asanović.
Asanović je kazao da je zaključno sa 30. martom Sekretarijatu za uređenje prostora, zaštitu životne sredine i saobraćaj podnijeto 345 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.
“Usvajanjem odluke o naknadi za urbanu sanaciju i formiranjem komisije za pregled bespravnih objekata u postupku legalizacije, počinje i postupanje po ovim zahtjevima. Bespravni objekat legalizuje se u skladu sa zakonom ako je evidentiran na satelitskom i aerofotogrametrijskom snimku, upisan u katastar nepokretnosti,
nije izgrađen na prostoru koji je planskim dokumentom određen za izgradnju infrastrukturnih i drugih objekata
od opšteg interesa, svojom površinom ili dijelom površine ne prelazi regulacionu liniju ili liniju vlasničke parcele ako je objekat
izgrađen na prostoru za koji ne postoji važeći planski dokument i ako
su riješeni imovinsko pravni odnosi na objektu i zemljištu na kome je izgrađen bespravni objekat”, kazao je Asanović.
Predsjednik opštine kaže da pomoćni objekti poput kućica za hidrofor, šupa za drva, garaža i slično, podliježu postupku legalizacije ukoliko ispunjavaju uslove propisane Zakonom o legalizaciji bespravnih objekata.
“Oni podliježu legalizaciji ukoliko čine funkcionalnu cjelinu sa osnovnim objektom ili služe određenoj namjeni – npr. poljoprivrednoj djelatnosti. Nacrtom odluke nijesu predviđeni posebni uslovi za ovu vrstu objekata u odnosu na ostale”, istakao je Asanović.
Centralna javna rasprava Odluke o urbanoj sanaciji biće održana 2. aprila u deset časova u maloj sali.
Za objekte osnovnog stanovanja može do 360 rata
Mihailo Asanović kaže da odluka precizira da vlasnik bespravnog objekta podnosi zahtjev za plaćanje naknade organu lokalne uprave nadležnom za poslove utvrđivanja naplate i kontrole lokalnih javnih prihoda, te da u njemu treba da navede način plaćanja.
“Ako se zahtjevom traži plaćanje naknade u mjesečnim ratama, u zahtjevu vlasnik treba da navede i broj rata. Za objekat osnovnog stanovanja najviše 360 rata, za ostale objekte 120 rata i 60 za hotel, odnosno turističko naselje sa četiri ili pet zvjezdica i turistički rizort. Takođe, neophodno je navesti i osnov za umanjenje naknade i podnijeti dokaze o ispunjavanju uslova za umanjenje”, naveo je Asanović.
Izvor: Dan