Priroda i društvo

Unija stočara: Jagnjetina skupo košta i penzionere i stočare

Iz Unije stočara su nam potvrdili da je cijena mesa previsoka, kao i da je otkupna cijena žive mjere jagnjetine preniska.

Penzioneri koji ove godine uzmu jagnjetinu na odloženo plaćanje od 8 mjeseci, gotovo duplo skuplje će je platiti nego što su to radili prethodnih godina. Jagnjetinu će preko svojih udruženja dobiti po cijeni od 7,9 eura, dok je lani koštala 4,4 eura. Zanimljivo je da se kilogram jagnjetine u pljevaljskim mesarama prodaje samo 1,1 euro skuplje, pa penzioneri za devet eura mogu da izaberu mnogo kvalitetnije meso u odnosu na lubine koje im se nude na rate.

Iz Udruženja penzionera u Pljevljima nijesmo dobili komentar na visinu cijene jagnjetine, ali nam je rečeno da su spiskovi penzionera koji su poručili jagnjeće lubine juče zaključeni.

U petak se očekuje podjela jagnjećih lubina za sve penzionere koji su se prethodnih dana upisali – kazao nam je predsjednik udruženja Vukadin Damjanović.

Iz Unije stočara su nam potvrdili da je cijena mesa previsoka, kao i da je otkupna cijena žive mjere jagnjetine preniska. Predsjednik ove organizacije Milko Živković u izjavi za “Dan” je rekao da se i ovim postupkom pokazuje da se u Crnoj Gori ništa ne mijenja nabolje.

– Cijena po kojoj se penzionerima prodaje jagnjetina je previsoka. U sastavu tih lubina, ako se prodaja mesa vrši kao prošle godine, nalazi se i dio iznutrice koji je mnogo jeftiniji u mesarama – kazao je Živković i poručio da ni stočari ne mogu biti zadovoljni otkupom jagnjadi kojim rukovodi Vlada Crne Gore.

Živković podvlači da je neshvatljivo da se meso prodaje penzionerima po cijeni od 7,9 eura po kilogramu, a da se jagnjad otkupljuju od stočara po 3,2 eura. U takvim razlikama u cijeni Živković vidi nebrigu o zaštiti interesa stočara, koja će za posledicu imati novo propadanje stočarske proizvodnje.

– Već sam ranije govorio da otkupne cijene stoke nijesu usklađene sa cijenama mesa u mesarama. Sada je to došlo do izražaja i sa prodajom jagnjećih lubina penzionerima, koje nisu smjele da budu skuplje od 6,5 eura – kazao je Živković i dodao da sada samo klaničari mogu biti zadovoljni otkupom jagnjadi i prodajom jagnjećeg mesa.

– Klaničari, koji su dobili mogućnost da vrše otkup jagnjadi od Ministarstva poljoprivrede, odnosno Vlade, za svako otkupljeno jagnje dobijaju po 15 eura. Prema planu Vlade, klaničari treba da otkupe 12.300 jagnjadi, znači da uz zaradu na meso, zarade 184.500 eura – kazao je Živković i poručio da je očigledno da su penzioneri dobili preskupo meso, a stočari su jagnjad dali u bescjenje.

Pet otkupljivača da otkupe 12 hiljada jagnjadi

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sredinom oktobra objavilo je listu privrednih subjekata koji mogu vršiti povlačenje sa tržišta i skladištenje viškova jagnjadi. Za pet preduzeća odobreno je da otkupe ukupno 12.300 jagnjadi, a ministarstvo ih podržava sa 15 eura po jagnjetu.

Pravo da otkupi 500 hiljada jagnjadi dobilo je preduzeće Mesopromet iz Bijelog Polja, dok je preduzeće Goranović iz Nikšića dobilo pravo da otkupi 4 hiljade jagnjadi. Tuko KD iz Nikšića treba da otkupi dvije hiljade, Inmes – mark, takođe iz Nikšića 750 i HM Durmitor sa Žabljaka 450 jagnjadi.

Kako su naveli, ministarstvo je ovu odluku, u skladu sa zakonskim okvirima i finansijskim mogućnostima, donijelo u cilju podrške povlačenju tržišnih viškova jagnjadi.

U vezi sa daljom mogućnošću distribucije jagnjadi prema penzionerima, preduzeća koja će vršiti povlačenje i skladištenje viškova jagnjadi će dalju realizaciju dogovarati sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja i Fondom PIO, saopšteno je tom prilikom iz Ministarstva poljoprivrede.

Izvor: Dan

Sledeće

Od sjutra prijave za program stručnog osposobljavanja

Ne propustite

Uprava za vode: Asfaltna baza Puteva nema vodnu dozvolu

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Priroda i društvo

Postignut dogovor Saveza penzionera, Fonda PIO, nadležnih ministarstava i mesne industrije

Penzioneri u Crnoj Gori moći će da kupe jagnjeće meso po cijeni od 8,50 eura po kilogramu, uz mogućnost plaćanja na osam beskamatnih rata.

Dogovor je postignut na sastanku održanom 16. septembra u Ministarstvu poljoprivrede, nakon inicijative Saveza udruženja penzionera Crne Gore.

U realizaciji će učestvovati mesne industrije „Goranović“ iz Nikšića, „Mesopromet“ iz Bijelog Polja i „Tuko“ iz Nikšića, a zainteresovani penzioneri moći će da izaberu jednog od ponuđača.

Upis će se organizovati preko opštinskih udruženja penzionera, njihovih podružnica i mjesnih udruženja. Prilikom prijave penzioner će potpisati izjavu koja predstavlja narudžbenicu i administrativnu zabranu, na osnovu koje će Fond PIO obustavljati mjesečnu ratu od penzije.

Uz izjavu je potrebno dostaviti listing o kreditnom zaduženju iz Fonda PIO. Ukupna zaduženja ne mogu opteretiti penziju za više od jedne trećine.

O vremenu i mjestu isporuke mesa penzioneri će biti blagovremeno obaviješteni preko svojih opštinskih udruženja.

Iz Saveza udruženja penzionera pozvali su opštinska udruženja da što prije kontaktiraju isporučioce i organizuju upis i distribuciju mesa.

Zainteresovani penzioneri za dodatne informacije i prijavu treba da se obrate svom opštinskom udruženju penzionera.

Priroda i društvo

Podnijeto preko 85.000 zahtjeva za legalizaciju, u Zeti legalizovana samo dva objekta

U Crnoj Gori je od početka procesa legalizacije (2018. godine) do juna ove godine podnijet 85.741 zahtjev za legalizaciju bespravno sagrađanih objekata, dok su u istom periodu legalizovana svega 4.363 nelegalno izgrađena objekta, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine.

Tokom 10 mjeseci primjene novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata, koji je stupio na snagu 14. avgusta 2025. godine, lokalnim upravama i Upravi za legalizaciju bespravnih objekata podnijeto je ukupno 10.819 zahtjeva za legalizaciju.

“Novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu 14. avgusta 2025. godine. Prema posljednjim podacima koje je ovo ministarstvo dobilo od nadležnih organa lokalne uprave i od Uprave za legalizaciju bespravnih objekata, od početka stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji do juna ove godine predato je 10.819 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, a od toga su 724 zahtjeva za objekte preko 500 metara kvadratnih. U ukupnom iznosu od decembra 2025. godine, nakon dobijenih podataka, urađena je analiza koja je pokazala da je broj podnijetih zahtijeva do juna ove godine po opštinama uvećan za 15.086 novoprijavljenih objekata i u ovom trenutku iznosi 85.741 od početka primjene Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata (2018. godine). Takođe, i broj donijetih rješenja o legalizaciji za isti period uvećan je za 530 i ukupno iznosi 4.363”, kazali su iz Ministarstva prostornog planiranja.

Prema posljednjim podacima kojima raspolaže taj resor, Glavni grad Podgorica ima najviše legalizovanih objekata – 711, a slijede Nikšić – 479, Bijelo Polje – 389, Danilovgrad – 295 i Žabljak – 285. Najmanje legalizovanih objekata je u Zeta – dva, Petnjici – tri i Šavniku – šest.

“Kada govorimo o dinamici legalizacije, možemo reći da smo zadovoljni pravcem u kojem se proces kreće. U tom pravcu ide i podatak o preko 19.000 zahtjeva za upis bespravnih objekata u list nepokretnosti, što je preduslov da bi se donijelo rješenje o legalizaciji nekog bespravnog objekta”, navode iz resora kojim rukovodi ministar Slaven Radunović.

Naglašavaju da je novi Zakon o legalizaciji bespravnih objekata donio drugačiji i efikasniji sistem.

“Jasnije su podijeljene nadležnosti – objekti do 500 kvadratnih metara ostali su u nadležnosti lokalnih samouprava, dok je za objekte preko 500 kvadratnih metara uspostavljena posebna Uprava za legalizaciju bespravnih objekata. Time smo stvorili institucionalne pretpostavke da se proces ubrza i da se složeniji predmeti rješavaju sistemski, a ne da budu dodatno opterećenje postojećim kapacitetima”, smatraju u tom vladinom resoru.

Priroda i društvo

Za napad na nastavnika predviđena kazna zatvora do četiri godine

Ako neko nastavniku nanese lakšu tjelesnu povredu ili mu zdravlje lako naruši, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do dvije godine. Ako mu neko nanese povredu oružjem, opasnim oruđem ili drugim sredstvom kazniće se zatvorom od tri mjeseca do četiri godine.

To, pored ostalog, proističe iz izmijenjenog Krivičnog zakonika koji je ove sedmice usvojen u Skupštini Crne Gore. Tim aktom je precizirano da se posao lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti tretiraju od javnog značaja. Kazne zatvora su propisane i u slučaju teškog govora mržnje.

Vlada je još 2024. godine usvojila informaciju o potrebi sagledavanja mogućnosti uvođenja posebnog krivičnog djela napada na lica koja rade u oblasti obrazovanja i vaspitanja. Tada se izvršna vlast pozivala na istraživanja koja su upozoravala da je svaki četvrti zaposleni u prosvjeti doživio neku vrstu nasilja, bilo verbalnog ili fizičkog. Pobjeda je ove godine pisala i o slučaju nastavnice, koja predaje u jednoj školi u Crnoj Gori, a bila je žrtva neprimjerenog ponašanja roditelja učenika. Roditelj je došao u školu da je vrijeđa, omalovažava, a kasnije je zaprijetio da će da je – ubije. Prijetnje je upućivao i njenoj porodici. Ova prosvjetna radnica rekla je tada Pobjedi da nije zadovoljna kako su je institucije zaštitile, jer se nije osjećala sigurno, pa je morala da angažuje – privatno obezbjeđenje.

Državni sekretar u Ministarstvu pravde Sergej Sekulović kazao je juče Pobjedi da se kroz izmjene Krivičnog zakonika u značenju izraza proširila definicija poslova od javnog značaja u koji su sada uvrštena i lica koja obavljaju obrazovno-vaspitne djelatnosti, što znači da će nastavnici biti snažnije zaštićeni.

Ove sedmice je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić- Stojanović saopštila da je usvajanjem Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore napravljen važan korak u jačanju zaštite nastavničke profesije. Ona je zahvalila ministru pravde Bojanu Božoviću što je uvažio inicijativu resora kojim rukovodi da se nastavničko zanimanje u tom zakonu prepozna kao djelatnost od javnog značaja i da nastavnici na taj način dobiju adekvatnu zaštitu. Ukazala je na važnost što se ovim zajedničkim korakom ne štite samo nastavnici, već da potvrđuju koliko je njihova uloga važna za društvo. Poručila je da nastavnička profesija mora imati mjesto, poštovanje i zaštitu koje joj pripadaju.

“To je odgovornost koju kao društvo dugujemo onima koji svakodnevno oblikuju znanje, vrijednosti i budućnost naših generacija”, zaključila je ministarka.

Iz Vlade je ranije poručivano da je neophodno raditi na osnaživanju položaja nastavnika u društvu, između ostalog, i kroz pružanje krivično pravne zaštite u toku obavljanja obrazovno-vaspitnog rada, odnosno u vezi sa poslovima koje obavljaju prosvjetni radnici.