Priroda i društvo

Hitne mjere ili će Bolje sestre presušiti

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina.

Nekontrolisana eksploatacija šljunka iz rijeke Morače direktno utiče na slabljenje vodoizvorišta Bolje sestre. Neophodna je brza reakcija države ili će izvor presušiti, upozoravaju stručnjaci.

Šest primorskih opština narednu ljetnju sezonu moglo bi da dočeka suvih slavina, jer na izvoru Bolje sestre sada je čak deset puta manje vode nego prije 15-ak godina. Sve je to zbog nekontrolisanog vađenja šljunka iz Morače, što je izvor dovelo u stanje koje ima i svoju dijagnozu.

Hidrogeolog Zoran Stevanović, ističe da je zbog toga naš pacijent ozbiljno obolio.

“Njegovo stanje je sve gore posljednjih godina i u životnoj je opasnosti”, ističe Stevanović.

Opasnosti su svjesni i u Regionalnom vodovodu, pa traže način da izvor ne presuši. Svaki kamion šljunka još više ugrožava izvor, tvrdi izvršni direktor Borislav Ivanković. Vremena za reakciju je sve manje.

“Vrlo malo ga imamo, skoro da ga nemamo, već 12 godina postoji trend pada izdašnosti Bolje sestre”, upozorava Ivanković.

Izvor je na izdisaju zbog toga što je korito Morače vještački spušteno.

“Dobili smo ubrzanje korita Morače, njeno sniženja sa 10 metara nadmorske visine stabilnog održavanja na svega oko 3,7 metara, dakle sa iskopavanjem u dnu, zbog toga su svi bunari u Grbavcima presušili i došlo je do smanjenja voda koje ljeti cirkuliše prema Boljim sestrama”, kaže Stevanović.

Stručnjaci pomno prate stanje izvora, koji je, kako tvrdi Stevanović, uvršten među 150 najznačajnijih na svijetu. Za trenutnu dijagnozu terapija je propisana.

“Da se zaustavi iskopavanje i napravi nasip to bi bile kratkoročne mjere. Da napravimo za prečišćavanje dijela otpadnih voda da ih koristimo, ali za to trebaju velika novčana sredstva. Stručnjaci su predložili šta je neophodno. Obustaviti sve aktivnosti, odnsno dozvoliti samo one koje su u funkciji vodosnabdijevanja i izvesti zahvate na vodotoku Morace prvo privremene, a onda stalne”, objašnjava Stevanović.

Ivanković naglašava da bi hitne mjere bile zaustaviti iskopavanje šljunka.

Sve to košta više od dva i po miliona eura. Dugoročni odgovor je posebno važan, ali zahtijeva više i novca i vremena.

Igor Jovanović iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kaže da dugoročne traže tri i više godin, a to je regulacija zahvata vezano za podzemne vode u blizini vodozvorišta.

A pošto su računi Regionalnog vodovoda zbog prezaduženosti davno presušili, spasonosnu injekciju bi trebalo da pripremi Vlada. I ne samo finansijsku već i zakonodavnu. Da konačno zaustavi eksploataciju šljunka iz Morače.

“Nema kopromisa i zaustaviće se nelegalna ekspoatacija šljunka koji je glavni razlog za sve ovo što nam se može desiti”, kaže Jovanović.

I tako bi naizgled problem mogao biti riješen. Međutim važno je da se propisana terapija primijeni na terenu, i to što prije.

“Moralo bi pod hitno da se reguje, koliko sjutra” poručuje Ivanković.

Slične teme:Crna gora portalzeta zeta

Sledeće

Solarna klupa u dvorištu ekonomske škole u Podgorici

Ne propustite

Podgorička preduzeća vadila šljunak, a o uticajima na prirodu i ljude ćutali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.