Prema podacima koje prenosi EUROSTAT za period od prve polovine 2015. do prve polovine 2025. godine, Crna Gora se izdvaja u regionu kao jedina zemlja sa padom cijena električne energije za domaćinstva, i to za – 1%.

Dok su gotovo sve države u okruženju zabilježile značajan rast cijena struje – Albanija 42%, Bugarska 38%, Rumunija 47%, Sjeverna Makedonija 38%, Srbija čak 92% – Crna Gora je uspjela da zadrži stabilnost i blago smanji troškove za građane.

Ovaj podatak dobija dodatnu težinu ako se uzmu u obzir globalne energetske krize, poremećaji na tržištu izazvani ratom u Ukrajini, rast cijena energenata i inflacija koja je pogodila gotovo sve evropske ekonomije. U takvom ambijentu, očuvanje stabilnih cijena električne energije predstavlja značajan ekonomski i socijalni faktor.

Stabilne cijene struje direktno utiču na standard građana, jer električna energija čini važan dio mjesečnih troškova domaćinstava. Osim toga, utiču i na konkurentnost privrede, posebno malih i srednjih preduzeća.

Crna Gora se tako pozicionira kao primjer relativne energetske stabilnosti u regionu u periodu obilježenom snažnim cjenovnim udarima širom Evrope.

Portparol Ustavnog suda Danilo Ajković saopštio je da je po pitanju ustavnosti odluke o neradnoj nedjelji u trgovinama odlučeno da je odluka neustavna. Kako je objasnio, ovakva odluka je povrijedila ustavne principe jednakosti svih pred zakonom.

Ustavni sud je na današnjoj sjednici ukinuo odredbu 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je uvedena neradna nedjelja u trgovini kao neustavnu, jer se njome krši sloboda preduzetništva i princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika omogućeno da radi nedjeljom i tokom praznika, a drugoj zabranjeno.

“Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno. Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu”, napomenuli su u obrazloženju odluke.

Pojašnjavaju da time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu.

“Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu. Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa. Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi”, navode u odluci.

Sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.

“Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci. Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost”, zaključili su obrazloženju odluke.

Ajković je kazao da je odluka donijeta jednoglasno, te da ne postoji jasan rok kada će biti objavljena u Službenom listu.

Unija poslodavaca Crne Gore podnijela je Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti člana 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, kojim je propisano da se trgovina na veliko i na malo ne može obavljati nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, osim malog broja izuzetaka. Taj zakon je usvojen u julu 2019, a ovaj član, kako je određeno, stupio je na snagu 15. oktobra te godine.

Od ponedjeljka u podne Crnu Goru očekuju blokade ključnih graničnih prelaza i prilaza i izlaza iz Luke Bar, koje su najavili međunarodni prevoznici tereta iz Crna Gora, Srbije i Bosne i Hercegovine. Protesti će, prema najavama, trajati najmanje 72 sata, a najveći rizik tokom tog perioda odnosi se na snabdijevanje gorivom.

Blokade obuhvataju sve granične prelaze registrovane za teretni saobraćaj, kao i terminale i rezervoare u Luci Bar, što direktno pogađa uvoz i distribuciju naftnih derivata. Poseban problem predstavlja činjenica da će izlazi iz Luke, gdje se nalaze skladišta kompanije Jugopetrol, biti onemogućeni, zbog čega ova firma neće moći da snabdijeva ni sopstvene ni privatne pumpe koje od nje kupuju gorivo.

Prema informacijama iz sektora energetike, rezervoari i skladišta benzinskih pumpi imaju zalihe za tri do četiri dana redovne potrošnje. Dio naftnih kompanija uspio je da za vikend obezbijedi dodatne količine, ali u slučaju produženja blokada ili pojačane kupovine, nestašice su realna mogućnost već sredinom sedmice.

Iz Privredna komora Crne Gore navode da su trgovci i privrednici posljednjih dana intenzivno pokušavali da obezbijede robu prije početka protesta, naročito gorivo i osnovne sirovine. Veliki trgovački lanci, kako ističu, imaju zalihe većine roba za oko mjesec dana, dok su najosjetljivije prehrambene namirnice iz uvoza s kratkim rokom trajanja.

Uprava policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova odobrili su proteste na period od 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, uz upozorenje da će saglasnost biti povučena ukoliko dođe do ozbiljnih poremećaja u snabdijevanju ili veće štete po javni interes. Organizatori su već zatražili produženje protesta, ali su iz MUP-a poručili da će u slučaju problema biti uvedene pauze kako bi se omogućio dotok robe.

Prevoznici protestuju zbog ograničenja boravka profesionalnih vozača u zemljama Šengena na 90 dana u periodu od šest mjeseci, ali i zbog, kako tvrde, neispunjenih zahtjeva prema Ministarstvu finansija – većeg povrata akciza na gorivo, bržeg povrata PDV-a i produženog rada carinskih i fitosanitarnih službi. Apelovali su na premijera Milojko Spajić i ministra finansija Novica Vuković da se hitno uključe u rješavanje problema.

Iz Udruženja međunarodnih prevoznika tereta poručuju da će tokom blokada propuštati putnički saobraćaj, kao i prevoz ljekova i druge osjetljive robe, ali upozoravaju da će potpuna obustava teretnog saobraćaja neminovno imati posljedice po ekonomiju. Privrednici procjenjuju da bi, ukoliko se protesti produže, šteta po crnogorsku privredu mogla dostići više desetina miliona eura.

Vlada Crne Gore saopštila je da prati situaciju i da je započela komunikaciju sa Evropskom komisijom o primjeni novih pravila, dok javnost sa zabrinutošću očekuje naredne dane, svjesna da bi eventualna nestašica goriva mogla imati domino-efekat na cijene i snabdijevanje širom zemlje.