Politika

Ni premijerskog sata, ni pitanja za ministre

Vlada je u tehničkom mandatu, nema premijerskog sata ni pitanja za ministre, pa se stiče utisak da je parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću pod ozbiljnim znakom pitanja.

Vlada je u tehničkom mandatu, nema premijerskog sata ni pitanja za ministre, pa se stiče utisak da je parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću pod ozbiljnim znakom pitanja. Dometi parlamentarnog nadzora, na šta je ukazivala i Evropska komisija, i u ranijem periodu bili su ograničeni a čini se da su složene političke okolnosti u zemlji izazvale korak unazad i na tom planu.

U avgustu ove godine, drugi put u sedam mjeseci došlo je do pada Vlade.

U februaru je izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, a u avgustu Vladi Dritana Abazovića.

Po Ustavu Crne Gore, ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona funkcioniše do izbora nove. Prema dosadašnjoj političkoj praksi, taj period se označava kao „tehnički mandat“.

Crnogorski zakoni nisu predvidjeli detaljnije kakva su ovlašćenja sastava Vlade kojem je uskraćeno povjerenje u Skupštini.

Tek Nacrtom zakona o Vladi, koji je izrađen 2022. godine, predviđeno je da Vlada – kojoj je prestao mandat, a koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu – „vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti“. To podrazumijeva, prema nacrtu zakona, izvršenje redovnih finansijskih i drugih obaveza.

Ovaj zakon tek treba da se nađe u Skupštini.

Pri sadašnjem stanju, premijerskog sata nema od pada aktuelnog kabineta niti su organizovani ministarski satovi, gdje bi članovi Vlade odgovarali na pitanja poslanika.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić kazala je u izjavi za Portal RTCG da ne postoji ustavna kategorija tehničkog mandata.

„Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje vlada do izbora nove Vlade i osim što joj Ustav zabranjuje da raspusti Skupštinu, sve ostale odluke ta Vlada može da donosi. Predlaže rebalans, realizuje budžetske obaveze kao i druge poslove predviđene Ustavom. Politička kriza je očigledno otvorila brojna pitanja primjene ustavnih normi i potvrdila neophodnost dolaženja do zakona o Vladi i Skupštini“, naglasila je Popović Kalezić.

Kako je navela naša sagovornica, mandat Vlade koja je izgubila povjerenje u Skupštini nije ograničen jer je ustavopisac predviđao da će skupštinska većina koja izglasa nepovjerenje ili ići na izglasavanje nove Vlade ili raspuštanje Skupštine.

„Kako se u aktuelnoj praksi to nije desilo sada imamo još dublju političku, pa mogli bi reći i ustavno-institucionalnu krizu“, podvukla je Popović Kalezić.

Izvor: RTCG

Sledeće

Knežević objavio dokument da je prisluškivan od 2015. godine

Ne propustite

DPS: Odustati od zakona o predsjedniku, spremni za dogovor o Ustavnom sudu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.