Politika

Ni premijerskog sata, ni pitanja za ministre

Vlada je u tehničkom mandatu, nema premijerskog sata ni pitanja za ministre, pa se stiče utisak da je parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću pod ozbiljnim znakom pitanja.

Vlada je u tehničkom mandatu, nema premijerskog sata ni pitanja za ministre, pa se stiče utisak da je parlamentarni nadzor nad izvršnom vlašću pod ozbiljnim znakom pitanja. Dometi parlamentarnog nadzora, na šta je ukazivala i Evropska komisija, i u ranijem periodu bili su ograničeni a čini se da su složene političke okolnosti u zemlji izazvale korak unazad i na tom planu.

U avgustu ove godine, drugi put u sedam mjeseci došlo je do pada Vlade.

U februaru je izglasano nepovjerenje Vladi Zdravka Krivokapića, a u avgustu Vladi Dritana Abazovića.

Po Ustavu Crne Gore, ukoliko dođe do izglasavanja nepovjerenja Vladi, ona funkcioniše do izbora nove. Prema dosadašnjoj političkoj praksi, taj period se označava kao “tehnički mandat”.

Crnogorski zakoni nisu predvidjeli detaljnije kakva su ovlašćenja sastava Vlade kojem je uskraćeno povjerenje u Skupštini.

Tek Nacrtom zakona o Vladi, koji je izrađen 2022. godine, predviđeno je da Vlada – kojoj je prestao mandat, a koja nastavlja rad do izbora Vlade u novom sastavu – “vrši samo tehničke poslove iz svoje nadležnosti”. To podrazumijeva, prema nacrtu zakona, izvršenje redovnih finansijskih i drugih obaveza.

Ovaj zakon tek treba da se nađe u Skupštini.

Pri sadašnjem stanju, premijerskog sata nema od pada aktuelnog kabineta niti su organizovani ministarski satovi, gdje bi članovi Vlade odgovarali na pitanja poslanika.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode Marija Popović Kalezić kazala je u izjavi za Portal RTCG da ne postoji ustavna kategorija tehničkog mandata.

“Vlada kojoj je izglasano nepovjerenje vlada do izbora nove Vlade i osim što joj Ustav zabranjuje da raspusti Skupštinu, sve ostale odluke ta Vlada može da donosi. Predlaže rebalans, realizuje budžetske obaveze kao i druge poslove predviđene Ustavom. Politička kriza je očigledno otvorila brojna pitanja primjene ustavnih normi i potvrdila neophodnost dolaženja do zakona o Vladi i Skupštini”, naglasila je Popović Kalezić.

Kako je navela naša sagovornica, mandat Vlade koja je izgubila povjerenje u Skupštini nije ograničen jer je ustavopisac predviđao da će skupštinska većina koja izglasa nepovjerenje ili ići na izglasavanje nove Vlade ili raspuštanje Skupštine.

“Kako se u aktuelnoj praksi to nije desilo sada imamo još dublju političku, pa mogli bi reći i ustavno-institucionalnu krizu”, podvukla je Popović Kalezić.

Izvor: RTCG

Sledeće

Knežević objavio dokument da je prisluškivan od 2015. godine

Ne propustite

DPS: Odustati od zakona o predsjedniku, spremni za dogovor o Ustavnom sudu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dvojno državljanstvo kao politička igra: Ko zapravo brine o Srbima u Crnoj Gori?

Urednik

U Crnoj Gori pitanje državljanstva već decenijama nije samo administrativna procedura. Ono je postalo politička valuta, sredstvo za skupljanje poena i tema koja se redovno pojavljuje u kampanjama, ali rijetko dobija stvarno rješenje. Najviše cijenu tog političkog nadgornjavanja plaćaju upravo ljudi – Srbi koji godinama pokušavaju da riješe svoj status u državi u kojoj žive.

Za mnoge od njih put do crnogorskog državljanstva pretvorio se u beskrajni birokratski lavirint. Procedura koja bi trebalo da bude jasna često se pretvara u niz zahtjeva koji se stalno dopunjuju novim papirima. Jedan dokument vodi ka drugom, a drugi ka trećem. Danas se od podnosilaca zahtjeva traže računi za kiriju, dokaz o nekretnini na svoje ime, potvrde o plaćenom računu za struju, razne potvrde o prebivalištu i drugi dokumenti koji se često traže naknadno. U takvoj situaciji mnogi imaju osjećaj da im uvijek nedostaje “još samo jedan papir”.

Ovaj problem nije nov. Naprotiv, riječ je o pitanju koje traje godinama. Generacije ljudi pokušavale su da riješe svoj pravni status, dok su političari o tome govorili uglavnom onda kada je to donosilo političku korist. U političkim programima pitanje državljanstva često se pojavljuje kao jedno od ključnih nacionalnih tema, ali u praksi konkretnih rješenja gotovo da nema.

Posebnu frustraciju stvara činjenica da su pojedini politički akteri godinama tvrdili da problem ne mogu riješiti jer nijesu na vlasti. Međutim, ni nakon promjene političkih odnosa situacija se nije bitnije promijenila. Za mnoge ljude koji godinama čekaju rješenje to djeluje kao dokaz da je pitanje državljanstva više politička parola nego stvarni prioritet.

Istovremeno, dodatni sloj razočaranja dolazi iz odnosa institucija Republike Srbije prema svojim državljanima u Crnoj Gori. Umjesto jasne i snažne podrške u rješavanju statusnih pitanja, često se stvara utisak da pomoć izostaje. Bilo je primjera koji su ostali u kolektivnom sjećanju: situacije u kojima su ljudi odjednom “postajali” ili “prestajali” biti državljani Srbije u zavisnosti od političkih okolnosti ili administrativnih potreba. Tako su, na primjer, pojedini građani prije više od decenije nailazili na apsurdne situacije – kada je trebalo ostvariti pravo na akcije u državnim firmama govorilo im se da nijesu državljani Srbije, dok su u drugim momentima, kada je trebalo da se prijave za glasanje na izborima, odjednom bili tretirani kao državljani. Takve kontradikcije ostavile su snažan utisak da se status ljudi često posmatra kroz prizmu političke potrebe, a ne kroz jasna i dosljedna pravila države.

Slične nedoumice pratile su i organizaciju glasanja na izborima. Umjesto da se izborni proces redovno organizuje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, dešavalo se da biračka mjesta budu izmještena na neuobičajene lokacije, poput hotela u turističkim mjestima. Takve situacije dodatno su podgrijavale nepovjerenje i osjećaj da se važna pitanja rješavaju stihijski i bez jasnog sistema.

Sve to vodi do jednog zaključka koji mnogi sve glasnije izgovaraju: Srbi u Crnoj Gori ne mogu se oslanjati isključivo na politička obećanja, bez obzira sa koje strane dolazila. Decenija obećanja o brzom rješavanju pitanja dvojnog državljanstva pokazala je da to pitanje nije jednostavno i da često nije u interesu političkih elita – prosrpskih struja u Podgorici, ni vlasti u Beogradu.

Zbog toga se pred mnogima nameće pitanje: koliko dugo će se ova tema koristiti kao politički slogan, a ne kao konkretan problem koji treba riješiti? Jer iza svake administrativne procedure stoje stvarni ljudi, porodice i životne odluke.

Politika

Pejović: Nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji

Član Predsjedništva PES-a i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a postaje sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji.

On je u saopštenju naveo da je crnogorska javnost prethodnih dana mogla da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine.

“Danima je crnogorska javnost imala priliku da čuje insistiranje poslaničkog kluba DPS-a na striktnom i bezuslovnom poštovanju Poslovnika Skupštine Crne Gore. Tome smo i danas više sati svjedočili u plenumu”, kazao je Pejović.

Prema njegovim riječima, poslanici te partije očigledno smatraju da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava.

“Očigledno poslanici DPS-a misle da imaju ekskluzivno pravo na tumačenje Poslovnika i Ustava Crne Gore. Očekujem da kolege iz najjače opozicione partije slijede pravila i poštuju član 98 Poslovnika Skupštine Crne Gore na kome insistiraju”, naveo je Pejović.

On je podsjetio da je, uprkos jasno propisanim pravilima, do sada često postojala dobra volja da se poslanicima omogući diskusija i o temama koje nijesu direktno vezane za dnevni red.

“Bez obzira na jasno propisana pravila, do sada je uvijek postojala dobra volja da se svakom poslaniku omoguće diskusije koje se ne odnose isključivo na dnevni red”, rekao je Pejović.

Dodao je da uporno insistiranje na primjeni Poslovnika, uz burne reakcije kada se njegove odredbe zaista primjenjuju, pokazuje nedosljednost dijela opozicionih poslanika.

“Uporno pozivanje na primjenu Poslovnika, a zatim nekontrolisane reakcije kada se članovi tog Poslovnika primjenjuju, zapravo govori da pojedini poslanici nemaju nikakvu dosljednost, te da im je jedini cilj destrukcija i anarhija”, poručio je Pejović.

On smatra da je takvo ponašanje sve izraženije kako se država približava evropskim integracijama.

“Postaje očigledno da je nekontrolisano ponašanje poslanika DPS-a sve izraženije kako smo bliži Evropskoj uniji. Nažalost, postaju najbolji primjer šta znači deklarativno zalaganje za punopravno članstvo u EU, a kako to izgleda kada u praksi opstruirate”, zaključio je Pejović.

Politika

Spajić: Crna Gora ima strateške rezerve goriva za oko dva mjeseca

Premijer Milojko Spajić kazao je da Crna Gora sada ima strateške rezerve naftnih derivata koje, zajedno sa zalihama privrednih subjekata, omogućavaju stabilno snabdijevanje i normalnu potrošnju oko dva mjeseca

“Zahvaljujući reformama Vlade od prošle godine- Crna Gora raspolaže strateškim rezervama naftnih derivata, koje predstavljaju dodatni mehanizam sigurnosti snabdijevanja, pa zajedno sa komercijalnim zalihama koje imaju pojedini privredni subjekti, obezbjeđuju stabilnost tržišta i normalnu potrošnju za oko dva mjeseca”, napisao je premijer na mreži Iks.

On je podsjetio da je za danas zakazana sjednica Savjeta za obezbjeđenje sigurnog snabdijevanja tržišta naftnim derivatima, na kojoj će se razmotriti trenutna situacija i eventualne mjere za prevazilaženje izazova sa kojima se suočava dio manjih naftnih kompanija.