Grupa od 27 građana sa urođenim invaliditetom izrazila je zabrinutost zbog Nacrta zakona o jedinstvenom vještačenju invaliditeta, koji je usvoila Vlada Crne Gore na sjednici održanoj 24.jula. U reagovanju poručuju da su ponovna vještačenja protivna njihovom dostojanstvu i Konvenciji UN-a.
U saopštenju koje potpisuje izvršna direktorica Nevladine organizacije „Bijeli štap“ Nikšić Slavica Samardžić, traže da ih zakon izuzme od obaveze ponovnog vještačenja.
Njihovo reagovanje prenosimo u cjelosti:
Svi smo rođeni sa invaliditetom. Tokom života smo se suočavali sa brojnim izazovima i preprekama od obrazovanja, preko zapošljavanja, do pristupa zdravstvenoj zaštiti, javnom prevozu i drugim osnovnim uslugama. U gotovo svim segmentima društva nailazimo na barijere koje nas ograničavaju i isključuju. Uprkos svemu tome, uprkos trajnosti naših stanja i brojnim medicinskim i stručnim procjenama koje smo već prošli, sada se pred nas ponovo stavlja obaveza da do 01.07.2029. godine podnesemo zahtjev za novo vještačenje.
Ukoliko to ne učinimo u predviđenom roku, izgubit ćemo status osobe sa invaliditetom, procenat invaliditeta i sva prava koja iz tog statusa proizilaze – bez obzira na to što se naša medicinska slika nije promijenila, jer je od rođenja trajna i potvrđena. Kao osobe sa urođenim invaliditetom, želimo jasno istaći da je za nas potpuno nedopustivo da budemo izloženi ponovnom vještačenju. Naš invaliditet je trajno utvrđen i potvrđen od samog rođenja. Ponovno vještačenje nam donosi nepotreban stres, narušava naše dostojanstvo i predstavlja dodatno opterećenje, koje ne možemo i ne smijemo trpjeti. Zato tražimo da se u zakonu jasno izuzmu osobe sa urođenim invaliditetom od obaveze ponovnog vještačenja.
To nije samo pitanje pravde i poštovanja, već i osnovno ljudsko pravo da živimo dostojanstveno, bez dodatnih i suvišnih prepreka. Nacrt zakona ne pravi razliku između osoba koje su invaliditet stekle u toku života i nas koji smo sa njim rođeni. Za osobe sa urođenim, trajnim invaliditetom, ponovno vještačenje je administrativno nepotrebno, suštinski besmisleno i psihološki veoma teško. Ono dodatno produbljuje osjećaj nepovjerenja, birokratske nesigurnosti i lične degradacije. Takođe, postoji ozbiljna bojazan da mnogi – zbog lošeg zdravstvenog stanja, nedovoljne informisanosti ili drugih sistemskih prepreka neće moći da podnesu zahtjev u predviđenom roku.
Time bi, ne svojom krivicom, izgubili doživotno stečena prava i zaštitu koja im pripada. Ovakav pristup ne samo da je pravno i etički problematičan, već je i u suprotnosti sa Konvencijom Ujedinjenih nacija o pravima osoba sa invaliditetom, koju je Crna Gora ratifikovala, kao i sa temeljnim evropskim vrijednostima i standardima ljudskih prava, ka kojima kao država težimo. Pozivamo donosioce odluka da ozbiljno razmotre naše stavove i prilagode zakon na način koji neće ugroziti prava i dostojanstvo onih koji s invaliditetom žive cijeli život. Naša prava nisu privilegija – ona su temelj našeg dostojanstva i jednakosti.
Zato tražimo od države Crne Gore da jasno prepozna i zaštiti specifičan položaj osoba sa urođenim invaliditetom, te da zakonom obezbijedi trajnost i nepovredivost naših prava – kao što to nalažu međunarodne obaveze, savremeni standardi i temeljna načela ljudskog dostojanstva. Vjerujemo da Crna Gora može i mora donijeti zakone koji unapređuju sistem, a ne dovode u pitanje sigurnost i osnovna prava onih koji su cijeli život suočeni sa brojnim preprekama, ali uprkos svemu – dostojanstveno žive i doprinose ovom društvu.
Svečanim programom na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore obilježena je 79. godišnjica osnivanja ove visokoškolske ustanove.
Tim povodom rektor Univerziteta Crne Gore Vladimir Božović uručio je plakete najboljim studentima Fakulteta kao priznanje za njihov rad, posvećenost i ostvarene akademske rezultate.
Nakon svečanosti, rektor je sa dekanicom Dijanom Vučković i saradnicima obišao novoopremljene sale i učionice Fakulteta, koje predstavljaju dio kontinuiranih ulaganja u unapređenje prostornih i tehničkih uslova za izvođenje nastave i akademski rad.
Govoreći o značaju Filozofskog fakulteta i njegovoj ulozi u obrazovanju budućih generacija, Božović je kazao:
“Kada razmišljamo o tome kakvo nam je obrazovanje, dobar dio odgovora treba da tražimo ovdje. Na Filozofskom fakultetu školuju se i ljudi koji će sjutra prvi prepoznati nečiji dar, ohrabriti dijete koje sumnja u sebe ili probuditi interesovanje za predmet koji mu je dotad bio tuđ. Domet njihovog rada osjetiće se daleko izvan ove zgrade, u mnogim učionicama i životima.
Zato ovaj fakultet ima posebnu odgovornost, a Univerzitet obavezu da mu pomogne da je nosi. Obnova prostora i ulaganje u uslove rada imaju vrlo konkretan smisao: da profesori i studenti mogu više vremena i snage da posvete onome zbog čega su ovdje.
Studentima koji danas dobijaju priznanja čestitam na trudu i istrajnosti. Želim im da sačuvaju radoznalost i onda kada više ne bude ispita. Posebno onima koji će predavati drugima: način na koji se vi budete odnosili prema znanju postaće dio nečijeg odnosa prema svijetu”, poručio je Božović.
Najnoviji snimci koji su preplavili društvene mreže otkrivaju zastrašujuće scene na željezničkoj mreži Crne Gore. Dok domaća javnost i policija ulažu napore da smanje rizike u saobraćaju, strani državljani izlažu svoje živote ekstremnoj opasnosti penjući se na teretne vagone u pokretu, a sve to radi nekoliko hiljada pregleda na internetu.
Izuzetno opasan, nelegalan i u svijetu sve češće smrtonosan trend poznat kao train surfing (surfovanje na vozu) zvanično je stigao i u Crnu Goru. Dok su se nadležni do sada uglavnom pribojavali nesmotrenosti lokalnih tinejdžera, bezbjednosni alarm su ovog puta upalili strani „lovci na adrenalin“ i urbani istraživači koji su crnogorske pruge iskoristili kao poligon za opasnu zabavu.
Na Instagram profilu mađarskog urbanog istraživača pod pseudonimom im_just_notme, koji prati više od 18 hiljada ljudi, objavljena je serija video-snimaka pod nazivom „Cargo Train surfing in Montenegro“.
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Zastrašujući kadrovi prikazuju kretanje teretnog voza kroz surove i nepristupačne crnogorske predjele, dok se autor i njegovi saputnici kriju i kreću po metalnim konstrukcijama teretnih vagona u punoj brzini.
Na snimcima se jasno vidi kako ovi stranci svjesno zaobilaze bezbjednosne protokole željezničkih stanica, da bi potom uskočili na kompoziciju teretnog voza pod okriljem mraka ili tokom usporavanja na skretnicama. Za njih je ovo, prema riječima iz opisa, “divlje putovanje kroz Crnu Goru” – za stručnjake i željezničke radnike, ovo je hod po ivici smrti.
Pruga Beograd–Bar, kao i ostali željeznički pravci u Crnoj Gori, važe za jedne od najljepših, ali sa inženjerskog aspekta i najzahtjevnijih u Evropi. Upravo zbog specifičnog terena, train surfing u Crnoj Gori nosi višestruko veći rizik nego u ravničarskim djelovima svijeta. Pruga je elektrificirana visokim naponom od 25.000 volti. Za smrtni ishod ili trajni invaliditet na krovu vagona nije potrebno čak ni dodirnuti kablove – strujni luk na ovom naponu može da „preskoči“ na tijelo ako mu se osoba približi na manje od dva metra. Crnogorska pruga prolazi kroz stotine tunela i preko masivnih vijadukata (poput mosta iznad Male Rijeke). Prostor između vagona i unutrašnjih zidova tunela ili stubova je minimalan. Jedan pogrešan pokret ili naglo podizanje glave pri brzini voza znači trenutni, fatalni udarac u betonsku prepreku.
Ovakav vid „turizma“ ne samo da promoviše bezakonje već vrši i ogroman pritisak na željezničke kompanije poput Željezničkog prevoza Crne Gore i Montecargo-a, čije osoblje ne može u svakom trenutku pregledati kilometre teretnih kompozicija.
Ignorisanje ovakvih objava na društvenim mrežama može podstaći i crnogorsku omladinu da pokuša slične „izazove“.
Izvor: Volim Danilovgrad
Podrška za osiguranje u poljoprivredi otvorena je do 26. oktobra. Za sada, kako je kazala za „Dan“ Zorica Pavićević, rukovoditeljka Službe za poljoprivredu, nijesu imali zainteresovanih aplikanata.
Za ovu mjeru opredijeljeno je 10.000 eura. Pavićević objašnjava da se osiguranje odnosi na mašine, priključne mehanizacije, objekte, sve što aplikant osigura u polisi.
“Podržavamo poljoprivredne proizvođače, ali naglašavam da do sada nijesmo imali nijednog aplikanta. Ponovili smo javni pozov, ali sumnjamo da ćemo ih uopšte imati. Za tu mjeru jako je slab odziv. Ministarstvo poljoprivrede uplaćuje jedan dio, a mi izdvajamo 20 odsto. Tu godinama nema zainteresovanih. Dešavali su se i požari u određenim predjelima i očekivali smo da će aplikanata biti, ali interesovanje je malo”, kazala je Pavićević.
Podrška za voćarstvo otvorena je do 1. novembra.
“Ovu podršku podržavamo sa 70 procenata od ukupnog iznosa, odnosno maksimalno 700 eura. U fakturi mogu biti različite voćne vrste uključujući i maslinu. Za tu mjeru opredijeljeno je 13.000 eura”, ističe Pavićević.
Ratarstvo podržavaju sa 2.000 eura, a javni poziv je otvoren do 30. novembra.
“Samo jedan aplikant se javlja na ovaj javni poziv u zadnje dvije godine. U pitanju je mjera za mehanizovanu berbu kukuruza. Do 30. avgusta imali smo mjeru za strna žita, a pošto se kukuruz bere sezonski imamo ovu posebnu mjeru koja je otvorena do 30. novembra. Na raspolaganju imamo 2.000 eura, a aplikantu se može dati 150 eura po hektaru za berbu kukuruza”, kaže Pavićević.
Ona je istakla da je do sada realizovano 750.000 eura bespovratne podrške za 670 poljoprivrednih proizvođača.
Izvor: Dan
Građanima Zete i posjetiocima od sada je omogućeno besplatno korišćenje javnog interneta na Trgu Anovi u Golubovcima, zahvaljujući međunarodnoj inicijativi...
Dok Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova Hrvatske upozorava svoje građane da ovih dana ne putuju u Srbiju, učenici Osnovne škole...
Disciplinska komisija Fudbalskog saveza Crne Gore pokrenula je disciplinski postupak protiv Zete zbog slabe organizacije utakmice i upotrebe pirotehničkih sredstava...
Autor: Vuk Bačanović
Nesvakidašnji događaj zabilježen je jutros na području Zete, gdje je mladi suri orao, jedna od najvećih ptica grabljivica u Crnoj...
Šćepanović smijenio šefa podgoričke kriminalističke policije zbog snimka
Đaci iz Zete na ekskurziji u Beogradu zbog skupova visokog rizika danas ostaju u hotelu
Četiri godine vlasti u Zeti: Referendum o kolektoru, deklaracija o Kosovu i preskupa autobuska stajališta
Ilija Srdanović: Prekinućemo politiku podizanja tenzija između Srbije i Crne Gore
Državljani Srbije u Crnoj Gori glasaće na tri biračka mjesta
Država uklanja bespravne objekte na Kakarickoj gori
Besplatan javni Wi-Fi od sada dostupan na Trgu Anovi u Golubovcima
Boškoviću će suditi zbog zloupotrebe službenog položaja
You must be logged in to post a comment Login