Ekonomija

“Plodovi” najavili otkup voća i povrća, čuvaju 500 tona lubenice

Hladnjača u Zeti uskoro bi trebalo da bude dostupna domaćim poljoprivrednicima za lagerovanje proizvoda po simboličnoj cijeni;

Direktor “Plodova” kaže da su prošlu godinu završili u minusu, ali da će ove godine stati na noge…

Kompanija “Plodovi Crne Gore” trenutno skladišti više od 500 tona lubenice u hladnjači u zetskom naselju Mataguži, dok na jesen planiraju da isti posao obavljaju s mandarinama, kivijem i pomorandžama. Iako ova firma trenutno nema dovoljno novca, sljedeće godine razmatraju da počnu manji otkup voća i povrća od poljoprivrednika, nakon čega bi opskrbljivali državne institucije, bolnice, narodne kuhinje…

Osim toga, planiraju i valorizaciju prostora na kojem se nalazi podgorička kamionska pijaca.

To je u razgovoru “Vijestima” kazao direktor “Plodova” Nikola Radulović.

“Plodovi Crne Gore” su osnovani 2004. godine, kada je otvoren takozvani Distributivni centar na tuškom putu koji je trebalo da bude otkupni centar za poljoprivredne proizvode iz Zete i Malesije. Planirana je bila i izgradnja fabrike za preradu u Matagužima, ali je izgrađena samo hladnjača. Država i Opština su u ovaj projekat tada uložile više od osam miliona eura…

Kompanija trenutno Distributivni centar izdaje podgoričkoj firmi “Tržnice i pijace”, a hladnjaču u Matagužima trgovcima. Od tog novca se isplaćuju plate, dok otkupa poljoprivrednih proizvoda godinama nije bilo ili je bio minoran.

“S obzirom na to da ugovor o zakupu kamionske pijace sa ‘Tržnicama i pijacama’ ističe naredne godine, očekujemo da će se stvoriti uslovi za plansku i odgovarajuću valorizaciju ovog prostora. Trenutno je skladišteno nešto više od 500 tona lubenice. Dogovor o realizaciji ovog modela započet je još tokom proljeća, nakon toga smo ostvarili kontakt sa zainteresovanim izvoznikom s kojim smo postigli dogovor da sklopimo ugovor na 15 dana skladištenja uz određen iznos i plaćanje troškova električne energije na njegov teret. Trenutno se suočavamo sa finansijskim ograničenjima i nemamo dovoljan budžet za direktan otkup proizvoda. Razmatramo mogućnost da u narednoj godini razvijemo održiv model gdje bismo vršili manji otkup od domaćih prizvodjača, a onda prefakturisali državnim institucijama, bolnici, narodnoj kuhinji ili školskim odborima, ali za tu realizaciju neophodna nam je institucionalna pomoć”, istakao je Radulović.

Šansa za proizvođače

Radulović je naglasio da je kapacitet hladnjače u Matagužima oko 2.000 tona, te da osim rashladnog dijela posjeduje i pretkomoru i magacin površine 1.600 kvadrata. Pojasnio je da se lubenica zbog osjetljivosti skladišti u jednom redu, u koševima, pa su i kapaciteti za njeno lagerovanje manji jer se ne može smjestiti na spratove kao mandarine, pomorandže, kivi ili krompir.

Radulović je istakao da oni povezuju domaće poljoprivredne proizvodjače sa izvoznicima, pri čemu skladište voće i povrće od branja do prodaje, i to za simbolične cijene koje pokrivaju radne troškove. Kako kaže, zbog ljetnjih visokih temperatura dolazi do kvarenja i propadanja voćki, pa proizvođači kroz model skladištenja mogu da produže trajanje proizvoda, izbjegnu štetu i gubitke…

Naglasio je da im hladnjača daje mogućnost da robu ne prodaju po niskoj cijeni, odmah po berbi i u zasićenom tržištu, već mogu čekati stabilizaciju tržišta i prodati po boljim cijenama.

“Nakon završetka skladištenja lubenice planiramo da skladištimo mandarinu, kivi i pomorandže koje su dominantne u jesenjoj sezoni. Uskoro će biti objavljen i javni poziv proizvođačima koji žele da koriste naše kapacitete, biće raspisan na transparentan i pravičan način. Kada je riječ o zimskom periodu, već sada postoji interesovanje određenih uvoznika za skladištenje uvezenog krompira, ali o tome još nismo donijeli konačnu odluku, jer je naš primarni cilj podrška domaćim proizvođačima. U određenim situacijama kao što je sada, dok se vrši otkup lubenice, prihodovanje ‘Plodova’ je na teret izvoznika, a opet preračunato tako da ne povećava značajno troškove i ne utiče na otkupnu cijenu proizvoda”, dodao je Radulović.

Najavio je i da će raspisati javni poziv sa uslovima i kriterijumima za skladištenje proizvoda za poljoprivrednike, te da će imati poseban cjenovnik za njih i drugi za kompanije, ali i za one koji pojedinačno lageruju više od 50 paleta – kako bi im umanjili troškove. Istakao je da je praksa da nakon prikupljanja do 40 tona voća i povrća, izvoznici preuzmu robu i isplate proizvođače, ali i da poljoprivrednici u svakom momentu – mogu uzeti svoje proizvode u slučaju da treba da ih prodaju.

Model kao u Hrvatskoj

Na pitanje šta država može da uradi da olakša posao poljoprivrednicima, Radulović je istakao da su kratkoročno subvencije na gotove proizvode korisne, jer brzo pokrivaju dio troškova i omogućavaju konkurentnost, ali da treba primijeniti održivija i dugoročnija rješenja kao u EU.

Tvrdi da je Slovenija kroz 15 godina sprovela mjere za unapređenje proizvodnje i smanjenja zavisnosti od uvoza, između ostalog i da škole, vrtići, bolnice moraju nabavljati dio hrane od lokalnih proizvođača, čime se direktno pomogao plasman i stvorila sigurnost. Naglasio je da Ljubljana kroz podsticaje za urbanu i prigradsku proizvodnju, podržava zelene pijace, označava proizvode sa oznakama lokalno, ekološko, domaće, sufinansira infrastrukturu za preradu i prodaju lokalnih proizvoda, ali i da imaju cilj da do 2027. godine, pola hrane za javne ustanove dolazi iz lokalne proizvodnje.

“Uzmimo dobar primjer Hrvatske, prema planu za 2021-2027. godine, ulaže 81,8 miliona eura u izgradnju distributivnih centara za voće i povrće. U tim centrima se vrši skladištenje, čuvanje proizvoda u kontrolisanim uslovima, sortiranje, etiketiranje, distribucija, digitalno umrežavanje proizvođača i trgovaca. Distributivne centre koriste proizvođači, zadruge, klasteri, prehrambeni lanci, državne institucije za snabdijevanje školskih odbora (npr. voćne užine u školama). Poenta je u umrežavanju raznih aktera, a sve u cilju rješavanja istog problema koji mi u Crnoj Gori imamo trenutno… Zato su odlučili da država investira u objekte, a proizvođači plaćaju minimalne naknade za korišćenje. Ovo je slično onom što mi predlažemo, ali uz ogromne ekonomske razlike, uz veoma mali budžet i male mogućnosti investiranja bez odlučnije podrške institucija”, naveo je on.

Radulović smatra da Crna Gora može pojačati pripremu projekata za EU fondove s mjerljivim ciljevima do 2030. godine, uvesti obavezu da javne ustanove koriste minimum od 20 do 30 odsto hrane proizvedene u državi, razvije nacionalni brend za domaće proizvode, podrži pijace, sajamsku prodaju, finansira izradu hladnjača i distributivnih centara, kako bi se sistem uvezao, a ne samo radio otkup robe…

Lanjski minus 6.114 eura

Radulović je naglasio da su im prošlu godinu obilježile brojne naslijeđene obaveze i troškovi, od kojih je najveća bila isplata otpremnine bivšem direktoru – što im je usporilo mogućnost razvoja, pa su je završili s minusom od oko 6.000 eura.

Tvrdi da “Plodovi” nisu obavljali svoju djelatnost duže od deset godina, pa je sada “oživjela” iz mrtve tačke.

“Prošlu godinu smo završili s gubitkom od 6.114 eura, ali za ovu godinu planiramo pozitivan rezultat i ostvarenje dobiti zahvaljujući konkretnim poslovnim aktivnostima koji već daju mjerljive efekte. U trenutku preuzimanja upravljanja nad ovim društvom likvidnost je bila ugrožena. Prošlu godinu smo završili sa ukupnim prihodom od 204.451 eura, dok smo u prvih sedam mjeseci ove godine ostvarili prihod od 101.324 eura što je dobar pokazatelj da ćemo uz očekivane prihode iz druge polovine godine značajno poboljšati finansijski rezultat u odnosu na prethodnu godinu”, naglasio je Radulović.

“Plodovi” osim naknada od skladištenja voća i povrća, mjesečno prihoduju oko 5.000 eura od podgoričkih “Tržnica i pijaca”, odnosno od rentiranja prostora na kojem se nalazi Kamionska pijaca.

Izvor: Vijesti

Slične teme:hladnjača nikola radulović plodovi zeta

Sledeće

Investitori iz Egipta bi da grade eko-rizorte i akva-park u Zeti

Ne propustite

Od sjutra skuplje gorivo, privremeni rast cijena uslovljen globalnim okolnostima

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Ekonomija

Vlada Crne Gore poseže za maksimalnom mjerom: Umjesto 31, dizel skuplji svega 4 centa

Vlada Crne Gore na današnjoj telefonskoj sjednici donijela je maksimalne mjere ograničavanja cijene goriva i smanjila obračunski period sa 15 na 7 dana, prenosi TVCG.

Mjera je utvrđena nakon intenzivne komunikacije i detaljnih analiza sa nadležnim resorima energetike i finansija, kao i predstavnicima naftnih kompanija i ekspertima EU.

I pored značajnog gubitka državnih prihoda po ovom osnovu, na koje je ukazalo Ministarstvo finansija, u cilju zaštite interesa građana i privrede, Vlada se odlučila na maksimalno moguću mjeru.

U praksi to znači da će cijena dizela, koji predstavlja 86 odsto ukupne potrošnje, umjesto za 31 cent porasti za samo 4 centa. Tako će cijena dizela od utorka biti 1,54 eura umjesto 1,81 eura, dok će se litar benzina plaćati 1,51 eura umjesto 1,68 eura.

Uz ove mjere, građani Crna Gore će nastaviti da plaćaju gorivo po cijenama koje su među najpovoljnijim u Evropi.

Na ovaj način preduprijeđen je, ne samo rast rast cijena goriva, već i svih drugih proizvoda čija cijena zavisi od cijene naftnih derivata.

Ekonomija

Policija zabranila proteste prevoznika: Blokade od 30 dana ugrozile bi građane i snabdijevanje

Uprava policije saopštila je da je zabranila najavljene proteste Udruženja prevoznika Crne Gore, ocjenjujući da bi višednevne blokade saobraćajnica i graničnih prelaza ozbiljno ugrozile prava građana i funkcionisanje države.

Udruženje prevoznika Crne Gore je u periodu od 17. do 19. marta podnijelo prijave za održavanje javnog okupljanja u više odjeljenja bezbjednosti, putem svog ovlašćenog predstavnika.

Kako je navedeno u prijavama, protesti bi se organizovali u vidu blokade saobraćajnica i graničnih prelaza, čime bi se blokirao saobraćaj teretnih vozila, kako na ulazu i izlazu iz Crne Gore, tako i u tranzitu, u periodu od 23. marta do 23. aprila 2026. godine (30 dana), odnosno do ispunjenja zahtjeva, svakodnevno u trajanju od 24 časa.

Kao razlog organizovanja protesta navedeno je nerješavanje problema nastalih primjenom propisa vezanih za produženje boravka prevoznika u Šengen zoni i zemljama Evropske unije, koji se ograničavanju primjenom Etias uredbe, kao i određenih zahtjeva koji su iz nadležnosti Uprave carina i Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, kao i drugi razlozi navedeni u prijavi organizatora.

“Analizirajući podnesene prijave, kao i nakon više obavljenih razgovora i konsultacija sa predstavnikom organizatora, a imajući u vidu karakter, vrijeme i način organizovanja blokada i prijavljenih protesta, kojima bi se u dužem vremenskom periodu ograničio i blokirao transport roba, hrane i drugih usluga od vitalnog značaja za funkcionisanje stanovništva, Uprava policije cijeni da bi se ovakvim načinom organizovanja protesta ozbiljno ugrozila prava i slobode građana, kao i zdravlje ljudi na teritoriji čitave Crne Gore”, navodi UP.

Takođe, ističu, posebno cijeneći praksu Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj neopravdano dugi protesti i blokade saobraćajnica, odnosno graničnih prelaza (u konkretnom slučaju u trajanju od 30 dana), kojima bi se ograničio ili onemogućio transport roba, hrane i usluga, ne mogu predstavljati način ostvarivanja prava na javno okupljanje zagarantovanog Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, te da ovakav vid protesta ne može uživati zaštitu garantovanu navedenim aktima, kao i da razlozi za organizovanje ovakve vrste protesta nijesu srazmjerni i proporcionalni pretežnijem javnom interesu i zaštiti zdravlja ljudi.

“Posebno se ima u vidu da je Uprava policije ranije već dozvolila javno okupljanje ovim organizatorima, koje je realizovano na način što je prevoznicima omogućena protestna vožnja ulicama Glavnog grada, a zatim i blokada transporta robe na svim graničnim prelazima u trajanju od 72 sata, počev od 26. januara 2026. godine, čime je svrha javnog okupljanja – skretanje pažnje na problem prevoznika – već bila ostvarena, odnosno ispunjen je evropski standard „da se vidi i čuje“, dodaje UP.

Imajući u vidu navedeno, Uprava policije je stava da bi svako dalje održavanje protesta na ovakav način imalo za cilj isključivo dodatno ometanje, opterećivanje i ugrožavanje prava građana, te da kao takvo više ne bi imalo karakter mirnog javnog okupljanja.

“Shodno navedenom, Uprava policije i njene organizacione cjeline donijele su Rješenja, u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima i javnim priredbama, kojima se ne dozvoljava održavanje javnog okupljanja u organizaciji Udruženja prevoznika Crne Gore, na način, u vrijeme i na mjestima kako je to prijavljeno”, ističe se u saopštenju.

Sa odlukom Uprave policije upoznati su predstavnici organizatora, kojom prilikom im je posebno ukazano na obavezu poštovanja donijetih rješenja, te da bi svako postupanje suprotno istima, od strane članova Udruženja prevoznika – kako pravnih, tako i fizičkih lica – podrazumijevalo preduzimanje zakonom propisanih mjera i radnji od strane Uprave policije.

Ekonomija

Privatnici formirali zalihe goriva za državne rezerve ne za plasman na slobodnom tržištu

Na današnji dan Crna Gora ima svoje rezerve od 44.260 metričkih tona.

To znači da ako dođe do prekida u snabdijevanju, postojeće zalihe mogu pokriti normalno funkcionisanje državnih institucija oko mjesec i po dana.

Takođe, rezerve se ne koriste za regulisanje cijena.

Od 3 centa po litru goriva, prikupljeno je oko 14,6 miliona eura i taj novac je isključivo namijenjen za rezerve, a ne za potrošnju, iako je bilo drugačijih interpretacija.

Crna Gora ima 44.260 tona obaveznih državnih rezervi goriva (benzin + dizel) – što je dio obaveze iz Poglavlja 15, a plan je da se ukupno formira oko 112.340 tona. Ove količine su dovoljne za oko mjesec i po dana normalne potrošnje ako stane uvoz. To nisu rezerve kompanija, već državne.

Ove rezerve ne treba puštati na tržište da bi se regulisale cijene – to nije pametno. Male države poput naše bi brzo ostale bez njih, a to ne garantuje ni smanjenje cijena. Rezerve se koriste isključivo samo za krizu, a ne za dnevnu politiku cijena.

Po Zakonu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima (od februara 2025. sa 3 centa po litru), država je dužna da formira 60 odsto ukupnih rezervi potrebnih za Poglavlje 15, a privatni uvoznici 40 odsto. Dakle, rezerve koje su privatnici formirali (40 odsto) su isključivo strateške državne rezerve, a ne njihove. Državni dio kasni jer su u međuvremenu dva tendera propala.

Važno je naglasiti da je zahvaljujući zakonskoj naplati od dodatna tri centa po litru, na prihodnom računu pri Centralnoj banci prikupljeno oko 14,6 miliona eura – isključivo namjenski prihodi za formiranje i čuvanje rezervi, a ne za plate i penzije, kako je bilo navoda u pojedinim interpretacijama.