Politika
Zećani više neće moći da blokiraju saobraćajnice

Poslanici vladajuće većine predložili su izmjene Zakona o javnim okupljanjima koje predviđaju zabranu organizovanja protesta na saobraćajnicama, uz novčane kazne do 10.000 eura. Ukoliko zakon bude usvojen, građani više neće moći da koriste blokade puteva kao sredstvo izražavanja nezadovoljstva – što je bio ključni oblik otpora u Zeti tokom 2022. godine.
Podsjetimo, upravo su stanovnici Zete u julu i avgustu te godine organizovali višednevne blokade ključnih saobraćajnica, uključujući prilaze aerodromu, kružne tokove ka primorju i magistralu kroz Golubovce. Protesti su tada bili reakcija na najavljene izmjene Zakona o teritorijalnoj organizaciji, kojim je predviđeno formiranje opštine Zeta – ali bez uvažavanja lokalnih zahtjeva za drugačijim granicama.
Blokade su bile masovne i uporne, a organizatori iz Odbora “Za spas Zete” tada su poručivali da će građanska neposlušnost biti nastavljena sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi. U više navrata pozivali su Skupštinu da uvaži predloge lokalne zajednice, ali je zakon na kraju usvojen bez izmjena.
Aktuelne izmjene zakona o javnim okupljanjima sada direktno pogađaju takvu praksu. Prema predlogu, protesti koji se održavaju na saobraćajnicama biće zabranjeni, a organizatori i učesnici koji prekrše ovu odredbu suočiće se sa visokim novčanim kaznama.
Prijedlog izmjena zakona potpisuju Seid Hodžić sa liste Pokreta Evropa sad, Duško Stijepović (Demokrate), Jelena Kljajević (DNP), Dejan Đurović (NSD), Bogdan Božović (SNP), Amer Smailović (BS) i Artan Čobi (AF).
Predlagači tvrde da je cilj izmjena očuvanje javnog reda, sigurnosti u saobraćaju i sprječavanje zloupotreba prava na okupljanje. Međutim, građanski aktivisti i dio opozicije ocjenjuju da se time pokušava ućutkati glas naroda i onemogućiti legitimno izražavanje protesta.
Za Zećane, koji su se u prethodnim protestima oslanjali na blokade ključnih saobraćajnica – uključujući pristupe aerodromu i primorju – taj model otpora, ako zakon bude usvojen, više neće biti moguć. Ovo je posebno značajno u cilju pregovora razgraničenja i podjele imovine sa Glavnim gradom kada su više puta najavljivane ovakve vrste blokade u znak protesta prema vlasti u Podgorici i Vladi Crne Gore.
Politika
MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta

Dok javnost bruji o drastičnim novim kaznama koje donose izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, paradoksalna je činjenica da se postojeći zakon gotovo uopšte nije primjenjivao – iako već predviđa sankcije za zloupotrebu prava na okupljanje, uključujući i blokadu saobraćajnica.
“U periodu od 01.01.2025. godine do 01.06.2025. godine nije bilo slučajeva kažnjavanja po osnovu čl. 33 i 34 Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama”, stoji u odgovoru Ministarstva unutrašnjih poslova.
Odgovor Ministarstva unutrašnjih poslova Crne Gore, dobijen je putem aplikacije za slobodan pristup informacijama (SPI) koju razvija MANS, i potvrđuje da tokom 2025. godine nije bilo nijednog slučaja kažnjavanja po osnovu člana 33 i člana 34 aktuelnog Zakona. Ova dva člana propisuju kazne za organizatore i učesnike okupljanja koji ne poštuju prijavljene rute, remete javni red ili ometaju saobraćaj.
Upravo su takva okupljanja – naročito ona koja su uključivala blokade puteva i raskrsnica – bila česta tokom proteklih mjeseci, kako iz sindikalnih, ekoloških, tako i političkih motiva. Međutim, ni u jednom slučaju nije pokrenut prekršajni ili krivični postupak, što otvara ozbiljno pitanje: zašto se zakon koji već postoji ne primjenjuje, dok se paralelno uvodi drastično stroži režim?
Najavljene izmjene predviđaju kazne od 5 000 do 10 000 eura za organizatore okupljanja koje blokira saobraćaj. Poređenja radi, postojeći zakon već sada propisuje kazne do 5 000 eura (za pravna lica), no očigledno se dosadašnja zakonska osnova nije smatrala „dovoljnom“ – iako je ostala potpuno neiskorišćena.
Zato novi zakon djeluje manje kao pokušaj unapređenja postojećeg pravnog okvira, a više kao politička poruka i sredstvo pritiska, posebno u kontekstu sve učestalijih protesta i rastuće društvene polarizacije.
Politika
Joković: Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje

Povodom 13. jula – Dana državnosti Crne Gore, upućujem vam najiskrenije čestitke u ime Socijalističke narodne partije Crne Gore i u svoje lično ime, kazao je predsjednik SNP-a Vladimir Joković.
“Na današnji dan s ponosom se prisjećamo dva velika istorijska trenutka – međunarodnog priznanja crnogorske državnosti na Berlinskom kongresu 1878. godine i slavnog narodnog ustanka protiv fašizma 1941. godine. Ove dvije svetinje predstavljaju stubove slobodarske tradicije naše države i vječni su podsjetnik da Crna Gora pripada svom narodu – onima koji su je stvarali, branili i čuvali” navodi se u saopštenju.
SNP Crne Gore u kontinuitetu baštini te vrijednosti: slobodu, pravdu, solidarnost i borbu za dostojanstven život svakog čovjeka. Vjerujemo u Crnu Goru kao zemlju svih njenih građana, u kojoj nema mjesta za podjele, revanšizam i ucjene, već u kojoj je narod taj koji odlučuje, a država ta koja štiti njegove interese, ističe Joković.
“Naša borba je borba za narodnu državu, za ekonomsku sigurnost, za snažnu podršku domaćem seljaku, radniku i penzioneru. To je borba za državu u kojoj se cijeni rad, poštuje porodična vrijednost, njeguje vjera, tradicija i identitet, ali istovremeno gradi društvo u kojem su svi ravnopravni i slobodni. Na današnji dan pozivamo na jedinstvo i pomirenje, jer samo zajedno možemo graditi Crnu Goru koja će biti jaka, poštovana i pravedna”, zaključuje Joković.
Politika
Spajić: 13. jul – duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja

Povodom Dana državnosti i Dana ustanka naroda Crne Gore, premijer Milojko Spajić uputio je čestitku građankama i građanima, naglašavajući da ovaj datum predstavlja duboko ukorijenjen izraz crnogorskog slobodarskog duha i evropskog opredjeljenja.
Dan državnosti nas podsjeća na događaje koji predstavljaju najdublji izraz našeg beskompromisnog i kosmopolitskog kolektivnog opredjeljenja. Put slobode, pravde i građanske solidarnosti nije samo naš savremeni ideal – on je rezultat viševjekovne borbe i požrtvovanja naših predaka, poručio je Spajić.
Ističe da savremena Crna Gora svoje temelje gradi na vrijednostima koje su utkane u 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora dobila međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu, kao i u 13. jul 1941. godine, kada je narod ustao protiv fašističkog okupatora.
“Dužni smo, odgovorni pred precima, a obavezni pred potomcima, da taj put nastavimo – kroz širenje i osavremenjavanje temeljnih vrijednosti 13. jula. Te vrijednosti su garant uspješnog nastavka i završetka reformskog procesa i našeg članstva u Evropskoj unije”, poručio je predsjednik Vlade.
Spajić je izrazio uvjerenje da će Crna Gora i u vremenu pred nama pokazati visoki nivo nacionalne zrelosti i društvenog jedinstva oko ključnih pitanja razvoja i napretka.
“Siguran sam da ćemo, kao mnogo puta do sada, dokazati snagu konsenzusa i dostojanstveno dočekati 150. godišnjicu Berlinskog kongresa kao punopravna članica Unije najnaprednijih evropskih država”, naglasio je premijer.
Na kraju, Spajić je građanima još jednom čestitao najveći državni praznik.
“Živjela Crna Gora”, poručuje u čestitki.
-
Politika3 дана ranije
MUP: Nijedna kazna u 2025. zbog blokade puteva i protesta
-
Ukusi Zete2 дана ranije
Ukusi Zete: Štapići od tikvica – lagan ljetnji recept
-
Servisne informacije3 дана ranije
Treći tretman zaprašivanja protiv komaraca u Zeti 18. i 19. jula
-
Bilbord3 дана ranije
Za start bez rizika – ovdje vas čeka 5 dana BESPLATNE igre!
-
Sport2 дана ranije
Svečano otvorene 97. Zetske sportske igre
-
Bilbord2 дана ranije
Naše Ajkule, naš ponos – igraj i navijaj srcem!
-
Ukusi Zete1 дан ranije
Ukusi Zete: Zetske rolnice sa patlidžanom i sirom
-
Hronika24 сата ranije
Zećaninu krivična prijava zbog nedozvoljene trgovine