Digitalni svijet
Mask kupio Tviterr za 44 milijarde dolara, odmah otpustio direktore
Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.
Ilon Mask zaključio je ugovor o preuzimanju Tvitera za 44 milijarde dolara, rekao je CNN-u izvor upoznat sa situacijom. Najbogatiji čovjek na svijetu tako je došao na čelo jedne od najuticajnijih društvenih mreža na svijetu.
Njegov prvi potez bio je otpuštanje vodstva društvene mreže. Mask je smijenio izvršnog direktora Paraga Agrawala, glavnog finansijskog direktora Neda Segala i glavnog direktora za pravna pitanja i politiku Vijaya Gadde, navodi američki mediji.
Mediji navode da su Agrawal i Segal bili u Tviterovom sjedištu u San Francishu kada je dogovor sklopljen te da su “ispraćeni” iz zgrade. Mask je dosadašnje čelnike optužio da su njega i investitore doveli u zabludu oko broja lažnih računa na platformi, kao i da mu nisu pružili jasne argumente oko toga kako ostvariti visoke ambicije koje ima s tom uticajnom društvenom platformom.
Mask je na Twitteru potvrdio da je preuzimanje završeno.
“Ptica je oslobođena”, napisao je.
Mask je rekao da na Tviteru želi poraziti “spam botove”, učiniti javno dostupnima algoritme koji određuju kako će se sadržaj prezentirati korisnicima te spriječiti da platforma postane komora za mržnju i podjele.
Želi da Tviter bude “najpoštovanija platforma za oglašavanje”
Mask je ranije danas rekao da želi da Twitter postane “najpoštovanija platforma za oglašavanje”, ali je poručio i da tom akvizicijom želi “pomoći čovječanstvu”.
Mask, suosnivač Twittera Jack Dorsey i drugi investitori ranije su sugerisali da žele udaljiti tu društvenu mrežu od reklama i prihode sticati pretplatama i drugim sredstvima. Sam Mask jednom je napisao “da mrzi oglašavanje”. Oglašivači su stoga zabrinuti zbog Maskovog preuzimanja mreže.
“Postoji mnogo nagađanja zašto sam kupio Tviter i što mislim o oglašavanju. Većina ih je pogrešna”, napisao je Mask na toj društvenoj mreži.
“U osnovi, Tviter želi biti najpoštovanija platforma za oglašavanje na svijetu koja osnažuje vaš brend i donosi rast kompanijama”. Više od 90 odsto prihoda Twittera u drugom kvartalu ove godine došlo je od oglašavanja.
“Želim pomoći čovječanstvu”
Uoči službene provedbe akvizicije Tvitera Mask je saopštio kako želi preuzeti tu platformu kako bi “pomogao čovječanstvu”.
“Za budućnost civilizacije važno je da ima zajednički digitalni gradski trg na kojem će se o velikom rasponu mišljenja raspravljati na zdrav način, bez nasilja”, kazao je multimilijarder, dodavši kako društveni mediji imaju moć “generisati dodatnu mržnju i podijeliti društvo” u ekstremne eho komore.
U tom saopštenju, naslovljenom “dragi oglašivači na Tviteru”, Mask je rekao kako se na toj mreži “očito” ne može pisati baš sve “bez posljedica”, no da on želi da platforma bude “gostoljubiva za sve”.
Mask, koji se proglasio “apsolutistom slobodnog govora”, u maju je rekao da bi ukinuo zabranu pristupa Tviteru bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji je uklonjen s mreže u januaru prošle godine zbog straha od podsticanja nasilja nakon što su njegovi pobornici upali u Kapitol.
Twitter još nije potvrdio 44 milijardi dolara vrijedan dogovor.
Kako je Mask kupio Tviter?
Mask, istaknuti i kontroverzni korisnik Tvitera, uključio se u kompaniju ranije ove godine kada je preuzeo više od devet odsto udjela u njenim dionicama. Nakon što je objavio da je postao najveći dioničar Tvitera, Mask je prihvatio, a potom i odbio ponudu da sjedi u upravi kompanije.
Mask je tada odmah ponudio da kupi Twitter, zaprijetio neprijateljskim preuzimanjem i potpisao “povoljni” ugovor za kupovinu. Međutim, nekoliko tjedana kasnije Mask je počeo izražavati zabrinutost zbog “rasprostranjenosti lažnih i spam računa na Twitteru” i na kraju je pokušao raskinuti ugovor.
Twitter ga je tužio i tražio da ispoštuje ugovor, navodeći da je Mask koristio argument o lažnim profilima kako bi se izvukao iz kupovine. Dvije sedmice prije nego što je trebalo početi suđenje, Mask je rekao da će ipak ispoštovati ugovor prema originalnim uvjetima.
Dok su trajali pregovori, Maskovi advokati zatražili su od sudije da prekine pravni postupak, što je izazvalo otpor Twittera koji se bojao da će Mask prekršiti obećanje i odustati od kupovine.
Sud je Masku i Tviteru dao rok do 17 sati 28. oktovra da zaključe posao ili će početi suđenje.
Što sad slijedi za Tviter?
Nakon što je drama oko dogovora okončana, pažnja se sada usmjerava na Maskove planove za Twitter.
Osim smjene direktora, Maskovo preuzimanje moglo bi dovesti i do povratka uticaja na komapniju od strane osnivača Jacka Dorseyja, koji je odstupio s mjesta direktora u novembru i napustio upravni odbor u maju. Iako je Dorsey rekao da se neće službeno vratiti na Tviter, privatno je razgovarao o preuzimanju s Maskom.
Mask je navodno potencijalnim ulagačima rekao da se planira riješiti gotovo 75 odsto osoblja kompanije.
“Jedan od najbogatijih ljudi na svijetu daće otkaz više od 5000 ljudi te namjerava ostaviti samo one najnužnije za normalno funkcionisanje mreže”, objavio je Washington Post.
Analitičari, stručnjaci, pa čak i zaposlenici Tvitera upozorili su Maska da bi takav potez unazadio Twitter godinama te da bi ugrozio njegovu stabilnost. Drastično otpuštanje osoblja učinilo bi Twitter ranjivijim od raznih hakerskih napada, spam poruka i drugih problema za čije rješavanje ne bi bilo dovoljno ljudi.
Mask je u više navrata jasno dao do znanja da će preispitati Tviterove politike moderiranja sadržaja i ojačati ono što naziva “slobodom govora”.
Osim moderiranja sadržaja, Mask je takođe najavio i neke druge moguće promjene, poput omogućavanja end-to-end enkripcije za izravne poruke.
Digitalni svijet
Nova verzija aplikacije MyTurn sada prilagođena za cijelu porodicu
Crnogorski startup MyTurn lansirao je novu, besplatnu verziju aplikacije za porodice u Crnoj Gori, koja sada prati porodicu kroz različite faze odrastanja djece i donosi sadržaje i iskustva prilagođena različitim uzrastima, kao i nove pogodnosti za cijelu porodicu.
Nova verzija prvi put je predstavljena na konferenciji „Djeca za 21. vijek“, koju je MyTurn, uz podršku kompanija MTEL, Efel Motors – Toyota i Hipotekarna banka, organizovao 9. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Crne Gore.
Iza njenog razvoja stoji više od godinu dana rada, kao i iskustvo koje je MyTurn tim tokom prethodnih godina stekao kroz razgovore sa djecom, roditeljima i stručnjacima. Aplikacija je prvobitno nastala sa idejom da kroz igru pomogne djeci da razvijaju zdrave navike, samostalnost i osjećaj odgovornosti, a sada tu ideju proširuje na različite faze odrastanja.
„MyTurn smo od početka gradili slušajući porodice koje ga koriste. Kako su djeca rasla, mijenjale su se njihove potrebe, ali i izazovi sa kojima se roditelji susrijeću. Zato smo željeli da napravimo MyTurn koji neće biti aplikacija samo za jedan uzrast, već alat koji može da raste zajedno sa porodicom i bude joj koristan kroz različite faze odrastanja“, kazala je Milica Matović, suosnivačica MyTurn-a.
Jedna od najvećih novina je proširenje MyTurn iskustva na različite uzraste. Roditeljima djece mlađe od pet godina od sada su dostupni sadržaji i savjeti prilagođeni razvojnim fazama djeteta, kreirani uz podršku stručnjaka iz vrtića Bambi i pedijatrijskog centra Doktorica Mica.
Za djecu od 5 do 12 godina razvijeno je potpuno novo gejmifikovano okruženje, koje na novi način donosi ono što je od početka u srcu MyTurn-a – pretvaranje svakodnevnih obaveza i izgradnje navika u igru. Tinejdžeri, sa druge strane, dobijaju jednostavnije i njihovom uzrastu prilagođeno iskustvo, koje MyTurn približava načinu na koji organizuju svoje svakodnevne obaveze.
Porodice će u novom MyTurn-u upoznati i žirafu Điđija, novi lik MyTurn svijeta koji će ih pratiti kroz korišćenje aplikacije.
Nova verzija donosi i partnerske benefite, kroz koje MyTurn porodicama, pored sadržaja i funkcionalnosti u aplikaciji, omogućava da ostvare posebne pogodnosti i otključavaju nagrade.
Među prvim partnerima novog programa su MTEL, Double L, Kotor Cable Car, SmartMed i SportVision, a cilj MyTurn-a je da mrežu partnera i pogodnosti za porodice nastavi da širi u narednom periodu.
Uz novi dizajn i iskustva prilagođena uzrastu, nova verzija donosi i unaprijeđene funkcionalnosti za organizaciju porodice, zadataka i nagrada, sa ciljem da roditeljima olakša svakodnevicu, a djeci pruži više prostora da postepeno preuzimaju odgovornost.
„Ne želimo da tehnologija zamijeni roditelja, već da mu bude koristan alat. Ako već znamo da će tehnologija biti dio odrastanja naše djece, onda želimo da pokažemo da ona može da se koristi i tako da podstiče samostalnost, odgovornost i kvalitetnije porodične navike. To je pravac u kojem želimo da nastavimo da razvijamo MyTurn“, dodala je Matović.
MyTurn danas ima više od 8.000 registrovanih korisnika iz preko 80 zemalja, a aplikacija je do sada dobila i međunarodna priznanja, među kojima su WSA 2025 Top 15 European Young Innovators i posebno priznanje Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) za doprinos rodnoj ravnopravnosti.
Nova verzija MyTurn aplikacije dostupna je na iOS i Android uređajima, a za korisnike u Crnoj Gori je besplatna.
Digitalni svijet
OpenAI zaustavio obuku novih modela nakon nepredviđenog ponašanja AI agenata
OpenAI je privremeno zaustavio obuku svojih najnovijih modela vještačke inteligencije nakon ljetnjih incidenata u kojima su agenti neočekivano postupali na stranicama američkih federalnih institucija.
Kompanija je saopštila da će razvoj nastaviti „tek kada budemo sigurni da imamo dodatne zaštitne mjere“, uz napomenu da će vjerovatno morati ponovo da pravi pauze kako se vještačka inteligencija bude razvijala i budu se pojavljivali novi problemi.
Odluka je uslijedila nekoliko sati nakon što je OpenAI objavio da razmatra više slučajeva iz ljeta.
U jednom incidentu agenti su, pretražujući federalne stranice radi prikupljanja i distribucije informacija, djelovali na načine koji su izlazili izvan datih uputstava. Kompanija je navela da u tim slučajevima nije bilo otkrivanja nejavnih podataka, ali da je situacija bila dovoljno ozbiljna da upozori pogođene agencije.
Posebnu pažnju izazvao je slučaj u američkom Ministarstvu obrazovanja, gdje su agenti pronašli API „developer keys“ za pristup državnim podacima, iako su na kraju prikupljene samo javno dostupne informacije. U odvojenom incidentu vezanom za Komisiju za hartije od vrijednosti i berzu, agenti su pronašli informacije dostupne svima, a zatim ih objavili na drugom mjestu na internetu, što je prevazilazilo zadate instrukcije.
Portparol SEC-a Kurt Hopfenspirger rekao je da „nije pristupljeno nijednoj informaciji koja nije javna“, dok je Ministarstvo obrazovanja ranije saopštilo da „nema dokaza o bilo kakvom uticaju na našu veb-stranicu ili baze podataka“.
Dodatni pritisak dolazi nakon tvrdnji evaluatora vještačke inteligencije Transluce da su agenti koji su izgledali kao da dolaze iz OpenAI-ja bezuspješno pokušali da upadnu na stranicu Ministarstva obrazovanja, što OpenAI nije potvrdio.
Ovo je drugi prekid razvoja u tri mjeseca, nakon julskog zastoja izazvanog objavom sajber napada na startup Hugging Face. OpenAI je ranije objavio još šest izvještaja o „neočekivanom ili zabrinjavajućem“ ponašanju modela i predstavio okvir za praćenje, ispitivanje i objavljivanje takvih slučajeva.
Digitalni svijet
Pametni satovi prate svaki vaš pokret
Naučnici su sproveli istraživanje tokom kojeg su uspjeli da zabilježe 25 najčešćih pokreta rukama korisnika, od pranja ruku do kucanja ili skrolovanja po ekranu telefona.
Pametni satovi postaju sve popularniji, jer je već odavno prevaziđena činjenica da se sat koristi samo da bi saznali koliko je sati. Osim tačnog vremena, pametni satovi mogu da nam daju i podatke o našem kretanju, sjedenju, spavanju ili bavljenju fizičkim aktivnostima. Većina ovih satova opremljena je senzorima koji mjere kako se mijenja naš način kretanja u toku dana, to jest da li u datom trenutku šetamo, trčimo ili vozimo bicikl.
Naučnici sa Univerziteta Karnegi Melon pronašli su način kako da senzore za pokrete iskoriste za mjerenje svega što naše ruke rade dok nosimo pametni sat, prenose elektronski mediji.
U izvještaju koji je predstavljen na godišnjoj konferenciji o tehnologiji u Glazgovu predstavili su nova saznanja kako elektronika može da saznaje i uči o svojim korisnicima preko senzora koji su ugrađeni u većinu današnjih pametnih telefona, pametnih satova i drugih sličnih uređaja.
Naučnici su u eksperimentu pratili pokrete ruku 50 učesnika ogleda koji su bilježili šta rade s rukama u periodu od skoro hiljadu sati kako bi stvorili bazu podataka. Dobijeni podaci bili su dovoljni da se napravi algoritam koji je u 95,2 odsto slučajeva mogao tačno da predvidi 25 najčešćih pokreta, uključujući pranje ruku, skrolovanje po ekranu telefona, pranje posuđa, korišćenje daljinskog upravljača ili kucanje po tastaturi.
Da bi uspjeli da zabilježe ovaj tip pokreta ruku, naučnici su u satove ugradili veoma brze senzore preko kojih su uspjeli da odrede položaj ruku, najčešće pokrete, pa čak i informacije o akustici, odnosno mikrovibracije koje stvaraju ruke ispitanika.
Kris Harison, glavni istraživač grupe „Fjučer interfejsis” (Future Interfaces) sa Univerziteta Karnegi Melon, kaže da je ovaj način istraživanja sličan kao kad držite stetoskop u ruci. Uređaj je, uz pomoć algoritma, uspio da zabilježi razne vrste pokreta.
Ova tehnologija predstavlja novi prodor u razvoju nauke, jer su naučnici uspjeli da urade nešto što je do danas bilo nemoguće, istakao je Harison.
On je objasnio da je sada moguće da vaš sat preko aplikacije prati koliko vremena trošite za jelo i koliko ste kalorija unijeli. Isto tako, vaš sat bi mogao da vas opominje tokom dana ukoliko niste unijeli dovoljno tečnosti u organizam.
Razvojem novih tehnologija dobijaju se i nove mogućnosti u njihovoj primjeni u svakodnevnom životu, ali treba se zapitati kako ona utiče na zaštitu ili eventualnu zloupotrebu podataka korisnika.
Na primjer, ukoliko bi ovaj sistem zabilješke o pokretima ugradili u satove kompanija „Epl” ili „Samsung” ili neke druge firme, korisnici satova bi ih automatski snabdijevali svim podacima sa svojih pametnih satova koji se odnose na kretanje. Ipak, koautor studije Džirad Lupit vjeruje da bi svi podaci trebalo da ostaju isključivo na pametnim satovima, bez mogućnosti povezivanja na internet, čime bi se spriječila eventualna zloupotreba.
Najbitnija činjenica jeste da je ovo istraživanje pokazalo kako čak i najmanji senzor, kao što je senzor pokreta, može da pruži dosta informacija o tome kako ljudi provode svoje vrijeme.
-
Zeta8 сати ranijeZeta bi na lokalnim izborima mogla dobiti novu političku grupaciju
-
Zeta1 дан ranijeMaraš: Probijeni svi rokovi rekonstrukcije glavne gradske ulice, iniciraćemo posebnu sjednicu SO Zeta
-
Hronika2 дана ranijePodignuta optužnica protiv Stanišića zbog pokušaja ubistva Krstovića
-
Politika3 дана ranijeHrvatska insistira na suočavanju s prošlošću: Da li je Đukanović u fokusu?
-
Politika1 дан ranijeKnežević: Mafija vam je preuzela državu, a vi se grlite s Martom Kos
-
Politika2 дана ranijeIbrahimović: Ni za jotu nećemo dati teritoriju Crne Gore
-
Region3 дана ranijeČupić izabran za predsjednika Skupštine Srbije
-
Sport2 дана ranijeStevan Sadiku svjetski bronzani junior: Poslije evropskog zlata stigao i do postolja u Taškentu


You must be logged in to post a comment Login