Priroda i društvo

Mirjana Stojanović uzgaja 16 krava na farmi u Botunu

Izvor: Dan

Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško – ispričala je Mirjana Stojanović.

Poljoprivrednica Mirjana Stojanović na svojoj farmi u Botunu uzgaja 16 krava. Ovom poslu je u potpunosti posvećena. Kaže, nije lako voditi računa o brojnom krdu, ali sama je sebi gazdarica, pa onda i nije teško. Poljoprivreda je njen izbor oduvijek, posvećena je radu na imanju, a onda je uz podršku supruga, svekrve i svoje djece odlučila da se posveti stočarstvu.

“Ranije je svekrva imala dvije, tri krave, ali kako više nije mogla da brine o njima razmišljala sam da li da taj posao preuzmem ili da se zaposlim u gradu. Međutim, shvatila sam da mi je svakako bolje da kada već imamo uslove, proširimo farmu i posvetim se stočarstvu. Tako sam i počela. Imala sam dvije, pa tri, pet, šest, a sada je u štali 16 krava”, ispričala je naša sagovornica.

Uskoro će se nekoliko krava oteliti, a svaku junicu ostavljaju pa se tako krdo povećava. Stojanović opisuje kako izgleda jedan njen dan.

“Zimi ustajem oko 6.30 časova, a ljeti prije pet sati, jer krave moraju da se namire što ranije. Izvodimo ih na livadu, a kada su visoke temperature to je što ranije. Zatim im nosim vodu i vodim ih u hlad, pa opet oko 16 sati im dajem sijeno. Muža je oko šest sati. Čistim štalu, jer volim da je sve sređeno. Sve to je bilo malo komplikovano na početku, ali nakon sedam, osam godina od kada sam preuzela da se bavim ovim poslom, sve je lakše. Sada imam svoju rutinu”, ispričala je Mirjana.

Ona ističe da voli životinje i da uživa dok vodi računa o njima. Nikada nije radila nijedan drugi posao.

“Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško”, ističe ona.

Mirjana smatra da danas, ipak nije neisplativo baviti se poljoprivredom. Istina, zarada nije tolika da bi se mogao sebi priuštiti neki luksuz, ali ne može se reći ni da su prihodi skromni.

” Zbog ovog posla ne možete da putujete na dalje destinacije, jer ste vezani za kuću i obaveze koje imate oko uzgoja stoke. Na imanju radimo samo suprug i ja. Nemamo radnike, već sami sve završavamo. To otežava funkcionisanje, jer smo ograničeni vremenom kada su određeni poslovi u pitanju. Bez obzira na to, meni se isplati da se bavim poljoprivredom. Iskreno, da nije tako o drugi ne bi držali gazdinstva”, navodi Stojanović.

Mirjana nam je ispričala da proizvodi mladi sir i da ima razgranatu prodajnu mrežu jer je velika potražnja.

“Svekrva je sa proizvodnjom sira počela prije 20 godina, tako da sam ja nastavila. Proizvodimo takozvani dnevni sir. Koliko ga ujutro izvadim iz cjedila, odmah ide u prodaju i to na veliko. Ljudi u prodavnicama traže sir Stojanovića, tako da smo prepoznatljivi “, kaže vrijedna farmerka.

Na gazdinstvu ima mašine neophodne za mužu krava, što ubrzava posao i obezbjeđuje visok kvalitet sirovine.

“Za sledeću godinu naručila sam laktofriz, tada bih probala da prodajem mlijeko. Svi mi kažu da je tako lakše. Planiram i da naručim mljekovod, koji dodatno ubrzava proces muže. Trenutno imam dvije muzilice, a šest krava muzara “, ispričala je Stojanović.

Ona je konkurisala i preko projekta Ministarstva poljoprivrede uspjela da nabavi i kosačicu.

“Kolika god da je subvencija i šta god da je, dobro je. Uvijek dobro dođe. I Opština Zeta pomaže u premijama za sir. Kada budem imala i mlijeko, sigurno da će i subvencije biti veće “, ističe Stojanović.

Na štalama solarni paneli

Gazdinstvo u Botunu vodi se na Mirjanu Stojanović.

“Prevela sam na sebe i sebi uplaćujem osiguranje. Na štalama imamo solarne panele. Kažu da se isplati, pa smo htjeli da probamo. Krave hranimo sijenom i koncentratom. Sijeno je naše. Sve radimo, kosimo, baliramo, donosimo i te poslove uglavnom obavljamo sami”, kaže Mirjana.

Izvor: Dan

Slične teme:botun mirjana stojanović poljoprivreda zeta

Sledeće

Voli smanjuje dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

Ne propustite

Za posao u policiji prijavilo se više od 1.200 kandidata

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Poziv poljoprivrednicima iz Zete da se priključe projektu „Prirodom do prinosa“

Projekat „Prirodom do prinosa“ ima za cilj da poljoprivrednicima iz Danilovgrada, Tuzi i Zete pruži znanja, alate i podršku za primjenu održivih poljoprivrednih praksi. Program obuhvata edukativne radionice o kompostiranju, biološkoj zaštiti usjeva i korišćenju organskog otpada kao resursa, kao i praktične demonstracije kompostiranja uz primjenu EM (efektivnih mikroorganizama) tehnologije.

Učesnicima će biti obezbijeđena besplatna podjela EKO EM+ (Bokashi) posipa za kompost i zdravije zemljište, obuka za digitalno izvještavanje, praćenje rezultata i korišćenje online formulara, te podrška u dokumentovanju napretka kroz fotografije i video materijale.

U projekat će biti uključeno 30 poljoprivrednika – po 10 iz Danilovgrada, Tuzi i Zete. Selekcija učesnika biće vršena na osnovu Google ankete kojom se procjenjuju interesovanje, motivacija i uslovi za primjenu naučenih tehnika.

Rok za prijavu je 20. avgust, a prijave se vrše putem linka: https://forms.gle/U9MfxX9JhfXwoaY47. Za više informacija zainteresovani mogu kontaktirati broj 067/278-563.

Projekat realizuje NVO Udruženje biologa Crne Gore – Cellula, uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore, kroz regionalni program „Akademija od farme do viljuške“.

Priroda i društvo

Zagađenje Morače ili kolektor u Botunu?

Kolektor u Botunu prethodnih dana je jedna od najaktuelnijih tema u javnosti. Danas je Sektor za hidrologiju i kvalitet voda Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore objavio rezultate analize kvaliteta Morače, sprovedene u julu na zahtjev preduzeća Vodovod i kanalizacija, na dvije lokacije – iznad i ispod uliva otpadnih voda postojećeg postrojenja za prečišćavanje.

Kako su saopštili iz Vodovoda, nalazi pokazuju da voda ne odgovara propisanom statusu i da je njen kvalitet značajno narušen na oba mjerna mjesta, odnosno iznad uliva otpadnih voda postrojenja (iznad pješačkog mosta) i ispod uliva (iznad mosta Nikšićkog puta).

“Prema nalazima stručnjaka, voda ispod uliva ima sivo-žutu boju, izražene neprijatne mirise, prisustvo pjene, skrame, suspendovanih čestica i otpada, dok je hemijska analiza ukazala na prekoračenja graničnih vrijednosti za ključne parametre kao što su biološka potrošnja kiseonika, ukupni organski ugljenik, azotni i fosforni spojevi. Rezultati ukazuju na jasno narušen kvalitet vode ispod uliva postojećeg Postrojenja za prečišćavane otpadnih voda. Vrijednosti pojedinih parametara su višestruko iznad dozvoljenih, a vizuelna i hemijska svojstva vode dodatno potvrđuju prisustvo zagađivača. Na vode Morače utiču ulivne otpadne voda Gradskog kolektora i opterećuju njen kvalitet i izvode ga iz zahtijevanog dobrog statusa, ali i u gornjem dijelu ima uticaja i udara zagađenja što pokazuju povišeni sadržaji amonijaka i nitrita”, navodi se u dijelu komentara analize.

Iz Vodovoda naglašavaju da su upravo ovi nalazi još jedan dokaz koliki je značaj izgradnje novog sistema za prečišćavanje otpadnih voda, koji će na ekološki prihvatljiv način riješiti problem prikupljanja i tretiranja otpadnih voda i poboljšati opšte uslove, kvalitet života i zdravlje građana Podgorice.

“Kao preduzeće koje upravlja ključnom gradskom infrastrukturom u ovom domenu, osjećamo odgovornost da ukažemo koliko je trenutno stanje neodrživo. Morača je već sada pod ozbiljnim pritiskom, a svaki dan bez rješenja i novog postrojenja dodatno ugrožava i životnu sredinu i zdravlje ljudi. Projekat će doprinijeti očuvanju životne sredine na širem području. Jedna od njegovih značajnih dimenzija je zaštita režima podzemnih voda zetske ravnice, a samim tim očuvanje postojećih vodoizvorišta na teritoriji Glavnog grada, kao i smanjenje rizika od njihovog zagađenja. Zaštitom Morače i njenih pritoka, štiti se i Skadarsko jezero kao najveću akumulaciju vode za piće, Nacionalni park Skadarsko jezero, kao i postojeće vodoizvorište Bolje sestre i buduće vodoizvorište Karuč”, poručeno je iz podgoričkog Vodovoda, ističući da je brza reakcija nadležnih institucija neophodna.

Podjećamo da je izgradnja kolektora u Botunu sve izvesnija, što je prije par dana potvrdio i gradonačelnik Glavnog grada, Saša Mujović. Iz vladajuće koalicije u Zeti najavili su radikalne poteze ukoliko se krene sa radovima u Botunu. Da li će kolektor u Botunu biti povod da DNP napusti koaliciju na državnom nivou – ostaje da se vidi.

Priroda i društvo

Lakušić: Više od 600 metara kubnih smeća uklonjeno iz sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre

U okviru kampanje „Čuvaj da te čuva“ očišćena je druga sanitarna zona – 41 kamion i 615 metara kubnih otpada prevezeno na gradsku deponiju, saopštio je Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje”.

U okviru nacionalne kampanje zaštite životne sredine „Čuvaj da te čuva“, uspješno je sprovedena velika ekološka akcija čišćenja druge sanitarne zone vodoizvorišta Bolje Sestre, jednog od najvažnijih izvora pitke vode u Crnoj Gori.

Akciju je organizovao i finansirao Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, s ciljem očuvanja prirodnih resursa, sanacije ekološki ugroženih područja i zaštite javnog zdravlja.

“Tokom šest dana intenzivnog rada, iz ove zone uklonjen je 41 kamion otpada, a ukupno je odvezeno 615 m³ smeća na gradsku deponiju. Prostor koji je prethodno bio ugrožen nelegalnom eksploatacijom šljunka i nepropisnim odlaganjem otpada vraćen je u prirodno i funkcionalno stanje”, izjavio je Lakušić.

Akciju su sproveli Regionalni vodovod i služba Zaštite prostora Crne Gore, koja je bila uključena svih šest dana, koristeći mehanizaciju i terensku operativu, uz visok nivo organizacije i profesionalizma.

Ovoj važnoj inicijativi snažnu podršku pružili su: Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori, Aleksa Bečić, potpredsjednik Vlade za bezbjednost, odbranu, unutrašnju politiku i borbu protiv kriminala i Damjan Ćulafić, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

“Njihovo prisustvo i podrška potvrđuju da je zaštita izvorišta i životne sredine prioritet i domaće i međunarodne zajednice”, dodaje Lakušić.

Nakon čišćenja, prostor je potpuno revitalizovan i danas predstavlja idealno mjesto za šetnje i boravak u prirodi. Sanitarna zona dobila je novi izgled, dostojan značaja koji ima za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja.

“Regionalni vodovod je postavio table upozorenja o zabrani odlaganja otpada, a najavljena je i pojačana kontrola nadležnih organa, kao i uspostavljanje video-nadzora”, navodi Lakušić.

Kazne za nelegalno odlaganje otpada i ugrožavanje životne sredine biće stroge i dosljedno primjenjivane.

Posebno se ističe doprinos zaposlenih u službi Zaštite prostora Crne Gore, koji su uz pomoć mehanizacije i terenskih ekipa, pokazali izuzetnu odgovornost i profesionalnost u realizaciji ove zahtjevne i značajne akcije.

“Regionalni vodovod još jednom potvrđuje da je lider u oblasti održivog upravljanja vodnim resursima i pouzdan partner u borbi za očuvanje životne sredine u Crnoj Gori”, zaključio je predsjednik odbora direktora “Regionalni vodovod Crnogorsko primorje” Zoran Lakušić.