Priroda i društvo

Mirjana Stojanović uzgaja 16 krava na farmi u Botunu

Izvor: Dan

Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško – ispričala je Mirjana Stojanović.

Poljoprivrednica Mirjana Stojanović na svojoj farmi u Botunu uzgaja 16 krava. Ovom poslu je u potpunosti posvećena. Kaže, nije lako voditi računa o brojnom krdu, ali sama je sebi gazdarica, pa onda i nije teško. Poljoprivreda je njen izbor oduvijek, posvećena je radu na imanju, a onda je uz podršku supruga, svekrve i svoje djece odlučila da se posveti stočarstvu.

“Ranije je svekrva imala dvije, tri krave, ali kako više nije mogla da brine o njima razmišljala sam da li da taj posao preuzmem ili da se zaposlim u gradu. Međutim, shvatila sam da mi je svakako bolje da kada već imamo uslove, proširimo farmu i posvetim se stočarstvu. Tako sam i počela. Imala sam dvije, pa tri, pet, šest, a sada je u štali 16 krava”, ispričala je naša sagovornica.

Uskoro će se nekoliko krava oteliti, a svaku junicu ostavljaju pa se tako krdo povećava. Stojanović opisuje kako izgleda jedan njen dan.

“Zimi ustajem oko 6.30 časova, a ljeti prije pet sati, jer krave moraju da se namire što ranije. Izvodimo ih na livadu, a kada su visoke temperature to je što ranije. Zatim im nosim vodu i vodim ih u hlad, pa opet oko 16 sati im dajem sijeno. Muža je oko šest sati. Čistim štalu, jer volim da je sve sređeno. Sve to je bilo malo komplikovano na početku, ali nakon sedam, osam godina od kada sam preuzela da se bavim ovim poslom, sve je lakše. Sada imam svoju rutinu”, ispričala je Mirjana.

Ona ističe da voli životinje i da uživa dok vodi računa o njima. Nikada nije radila nijedan drugi posao.

“Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško”, ističe ona.

Mirjana smatra da danas, ipak nije neisplativo baviti se poljoprivredom. Istina, zarada nije tolika da bi se mogao sebi priuštiti neki luksuz, ali ne može se reći ni da su prihodi skromni.

” Zbog ovog posla ne možete da putujete na dalje destinacije, jer ste vezani za kuću i obaveze koje imate oko uzgoja stoke. Na imanju radimo samo suprug i ja. Nemamo radnike, već sami sve završavamo. To otežava funkcionisanje, jer smo ograničeni vremenom kada su određeni poslovi u pitanju. Bez obzira na to, meni se isplati da se bavim poljoprivredom. Iskreno, da nije tako o drugi ne bi držali gazdinstva”, navodi Stojanović.

Mirjana nam je ispričala da proizvodi mladi sir i da ima razgranatu prodajnu mrežu jer je velika potražnja.

“Svekrva je sa proizvodnjom sira počela prije 20 godina, tako da sam ja nastavila. Proizvodimo takozvani dnevni sir. Koliko ga ujutro izvadim iz cjedila, odmah ide u prodaju i to na veliko. Ljudi u prodavnicama traže sir Stojanovića, tako da smo prepoznatljivi “, kaže vrijedna farmerka.

Na gazdinstvu ima mašine neophodne za mužu krava, što ubrzava posao i obezbjeđuje visok kvalitet sirovine.

“Za sledeću godinu naručila sam laktofriz, tada bih probala da prodajem mlijeko. Svi mi kažu da je tako lakše. Planiram i da naručim mljekovod, koji dodatno ubrzava proces muže. Trenutno imam dvije muzilice, a šest krava muzara “, ispričala je Stojanović.

Ona je konkurisala i preko projekta Ministarstva poljoprivrede uspjela da nabavi i kosačicu.

“Kolika god da je subvencija i šta god da je, dobro je. Uvijek dobro dođe. I Opština Zeta pomaže u premijama za sir. Kada budem imala i mlijeko, sigurno da će i subvencije biti veće “, ističe Stojanović.

Na štalama solarni paneli

Gazdinstvo u Botunu vodi se na Mirjanu Stojanović.

“Prevela sam na sebe i sebi uplaćujem osiguranje. Na štalama imamo solarne panele. Kažu da se isplati, pa smo htjeli da probamo. Krave hranimo sijenom i koncentratom. Sijeno je naše. Sve radimo, kosimo, baliramo, donosimo i te poslove uglavnom obavljamo sami”, kaže Mirjana.

Izvor: Dan

Slične teme:botun mirjana stojanović poljoprivreda zeta

Sledeće

Voli smanjuje dogovorene količine otkupa domaćih proizvoda

Ne propustite

Za posao u policiji prijavilo se više od 1.200 kandidata

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.