Connect with us

Priroda i društvo

Mirjana Stojanović uzgaja 16 krava na farmi u Botunu

Izvor: Dan

Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško – ispričala je Mirjana Stojanović.

Poljoprivrednica Mirjana Stojanović na svojoj farmi u Botunu uzgaja 16 krava. Ovom poslu je u potpunosti posvećena. Kaže, nije lako voditi računa o brojnom krdu, ali sama je sebi gazdarica, pa onda i nije teško. Poljoprivreda je njen izbor oduvijek, posvećena je radu na imanju, a onda je uz podršku supruga, svekrve i svoje djece odlučila da se posveti stočarstvu.

“Ranije je svekrva imala dvije, tri krave, ali kako više nije mogla da brine o njima razmišljala sam da li da taj posao preuzmem ili da se zaposlim u gradu. Međutim, shvatila sam da mi je svakako bolje da kada već imamo uslove, proširimo farmu i posvetim se stočarstvu. Tako sam i počela. Imala sam dvije, pa tri, pet, šest, a sada je u štali 16 krava”, ispričala je naša sagovornica.

Uskoro će se nekoliko krava oteliti, a svaku junicu ostavljaju pa se tako krdo povećava. Stojanović opisuje kako izgleda jedan njen dan.

“Zimi ustajem oko 6.30 časova, a ljeti prije pet sati, jer krave moraju da se namire što ranije. Izvodimo ih na livadu, a kada su visoke temperature to je što ranije. Zatim im nosim vodu i vodim ih u hlad, pa opet oko 16 sati im dajem sijeno. Muža je oko šest sati. Čistim štalu, jer volim da je sve sređeno. Sve to je bilo malo komplikovano na početku, ali nakon sedam, osam godina od kada sam preuzela da se bavim ovim poslom, sve je lakše. Sada imam svoju rutinu”,  ispričala je Mirjana.

Ona ističe da voli životinje i da uživa dok vodi računa o njima. Nikada nije radila nijedan drugi posao.

“Rodila sam četvoro djece i nakon toga odlučila sam da se posvetim poljoprivredi. Dosta ljudi me pita: “Šta će ti to?” – Ali, ja uživam koliko god da je ponekad fizički teško”,  ističe ona.

Mirjana smatra da danas, ipak nije neisplativo baviti se poljoprivredom. Istina, zarada nije tolika da bi se mogao sebi priuštiti neki luksuz, ali ne može se reći ni da su prihodi skromni.

” Zbog ovog posla ne možete da putujete na dalje destinacije, jer ste vezani za kuću i obaveze koje imate oko uzgoja stoke. Na imanju radimo samo suprug i ja. Nemamo radnike, već sami sve završavamo. To otežava funkcionisanje, jer smo ograničeni vremenom kada su određeni poslovi u pitanju. Bez obzira na to, meni se isplati da se bavim poljoprivredom. Iskreno, da nije tako o drugi ne bi držali gazdinstva”,  navodi Stojanović.

Mirjana nam je ispričala da proizvodi mladi sir i da ima razgranatu prodajnu mrežu jer je velika potražnja.

“Svekrva je sa proizvodnjom sira počela prije 20 godina, tako da sam ja nastavila. Proizvodimo takozvani dnevni sir. Koliko ga ujutro izvadim iz cjedila, odmah ide u prodaju i to na veliko. Ljudi u prodavnicama traže sir Stojanovića, tako da smo prepoznatljivi “,  kaže vrijedna farmerka.

Na gazdinstvu ima mašine neophodne za mužu krava, što ubrzava posao i obezbjeđuje visok kvalitet sirovine.

“Za sledeću godinu naručila sam laktofriz, tada bih probala da prodajem mlijeko. Svi mi kažu da je tako lakše. Planiram i da naručim mljekovod, koji dodatno ubrzava proces muže. Trenutno imam dvije muzilice, a šest krava muzara “,  ispričala je Stojanović.

Ona je konkurisala i preko projekta Ministarstva poljoprivrede uspjela da nabavi i kosačicu.

“Kolika god da je subvencija i šta god da je, dobro je. Uvijek dobro dođe. I Opština Zeta pomaže u premijama za sir. Kada budem imala i mlijeko, sigurno da će i subvencije biti veće “,  ističe Stojanović.

Na štalama solarni paneli

Gazdinstvo u Botunu vodi se na Mirjanu Stojanović.

“Prevela sam na sebe i sebi uplaćujem osiguranje. Na štalama imamo solarne panele. Kažu da se isplati, pa smo htjeli da probamo. Krave hranimo sijenom i koncentratom. Sijeno je naše. Sve radimo, kosimo, baliramo, donosimo i te poslove uglavnom obavljamo sami”, kaže Mirjana.

 

Izvor: Dan

 

 

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Zašto je Novak Đoković od nacionalnog heroja postao državni neprijatelj?

Od sportskog simbola koji je godinama prevazilazio političke i društvene podjele do javne ličnosti čiji se stavovi i gestovi sve češće tumače kao društveno relevantan čin, promjena odnosa dijela vlasti i medija prema Novaku Đokoviću oslikava širi kontekst polarizacije u savremenoj Srbiji.

Novak Đoković je više od dvije decenije važio za gotovo nesporni nacionalni simbol – sportistu koji je svojim rezultatima Srbiju pozicionirao na svjetsku mapu i predstavljao jednu od rijetkih figura oko koje je postojao širok društveni konsenzus. Njegovi uspjesi tumačeni su kao dio državnog identiteta, a lični imidž građen kao primjer discipline, istrajnosti i nacionalnog ponosa. Međutim, u periodu pojačanih društvenih tenzija u Srbiji, odnos prema Đokoviću u dijelu političkog i medijskog prostora doživio je vidljivu promjenu.

Prema analizama stranih i domaćih medija, prelomni trenutak nastupio je kada je Đoković javno iskazao solidarnost sa studentima i građanskim protestima u Srbiji. Njegovi gestovi podrške, koji su uslijedili nakon tragedije u Novom Sadu, u dijelu provladinih medija protumačeni su kao političko svrstavanje. Time je, prema takvom narativu, napustio ulogu sportiste koji stoji izvan društvenih sukoba i postao javni akter čiji se stavovi otvoreno problematizuju. Đoković je tako u kratkom roku postao je meta optužbi da se miješa u politiku i utiče na javno mnjenje.

Promjena tona brzo je postala uočljiva u tabloidima i medijima bliskim vlastima. Nekadašnji slavljenik naslovnih strana počeo je da se prikazuje kroz negativan ili omalovažavajući diskurs, dok su njegovi sportski uspjesi relativizovani ili potiskivani u drugi plan. Pojavili su se i otvoreno podrugljivi izrazi, iako je Đoković u tom periodu i dalje bilježio rezultate na najvišem svjetskom nivou. Takav pristup dodatno je produbio jaz između podrške koju uživa u značajnom dijelu javnosti i odnosa koji prema njemu imaju pojedini centri političke i medijske moći.

Dodatnu pažnju izazvala je i poruka „Nešto ste rekli?“, koju je Đoković ispisao na kameri nakon jednog od mečeva na Australijan openu. U domaćoj javnosti ta poruka protumačena je kao indirektan odgovor na učestale kritike i omalovažavanja kojima je bio izložen u pojedinim medijima u Srbiji. Iako nije precizirao kome je poruka bila upućena, dio analitičara smatra da se radilo o simboličnoj reakciji na narativ o njegovom navodnom sportskom padu, pri čemu je dodatnu težinu dobila jer je uslijedila nakon još jedne ubjedljive pobjede, naglašavajući odgovor rezultatima, a ne polemikama.

Ne možemo zaboraviti i njegove poruke sa međunarodnih turnira, prije svega izjava „Kosovo je srce Srbije“, ispisana tokom Rolan Garosa. Đoković je kasnije istakao da je tom porukom izrazio lično patriotsko uvjerenje i osjećaj nacionalne pripadnosti, naglašavajući da bi isti gest ponovio jer ga doživljava kao pravo na slobodno izražavanje sopstvenog identiteta. U domaćoj javnosti poruka je dominantno tumačena kao izraz patriotizma i emotivne veze sa nacionalnim pitanjima koja imaju duboko ukorijenjeno mjesto u društvenom i istorijskom kontekstu Srbije.

Danas uprkos pritiscima i promijenjenom odnosu dijela medija, Đoković je nastavio da sportskim rezultatima potvrđuje kontinuitet vrhunskog nivoa igre. Pobjedama nad mlađim rivalima i zapaženim nastupima na najvećim turnirima demantovao je tvrdnje o završetku karijere, dok su emotivne reakcije na terenu i nakon mečeva često tumačene kao odgovor na višegodišnje osporavanje koje prevazilazi isključivo sportski okvir.

Atmosfera na Australijan openu ove godine pokazala je da Đoković i dalje uživa snažnu podršku publike, i to u razmjerama koje su, prema zapažanjima medija, rijetko viđene čak i u njegovoj matičnoj zemlji. Tokom mečeva, tribine su bile ispunjene navijačima koji su ga pozdravljali ovacijama i skandiranjem, što je predstavljeno kao dokaz da njegova globalna popularnost ostaje netaknuta, uprkos pokušajima da se njegov značaj i uticaj u domaćem javnom prostoru umanje ili politički reinterpretiraju.

Novak je bio i ostao srpski teniser najveći svih vremena.

Continue Reading

Priroda i društvo

Mještani Botuna se okupljaju u podne ispred prostorija DNP-a

photo by Filip Filipović / Adria

Mještani Botuna i cijele Zete okupiće se danas u podne ispred prostorija Demokratske narodne partije kako bi dali podršku predsjedniku te partije Milanu Kneževiću, Maji Vukićević i Milunu Zogoviću koji su podnijeli ostavke u Vladi Crne Gore.

Kako je kazao jedan od predstavnika mještana Mihailo Ćetković, Zećani znaju da je okidač bio kolektor, ali ovog puta pozivaju i ljude iz cijele Crne Gore koji podržavaju da srpski jezik bude službeni, uvođenje trobojke kao državne zastave i dvojno državljanstvo.

“Danas se okupljamo u 12 sati ispred postorija DNP-a da damo podršku Zogoviću, Vukićević i Kneževiću. Da se Zogoviću i Vukićević zahvalimo što su podnijeli ostavke na funkcije u Vladi. Pozivamo ljude iz cijele Crne Gore da nam se pridruže u 12 sati zbog ostavki. Smatram da ne treba samo da budu ljudi iz Zete na skupu, već svi oni koji podržavaju jezik, zastavu i dvojno državljanstvo”, istakao je Ćetković.

On je pozvao sve da im se pridruže na skupu u podne ispred prostorija DNP-a koji se nalaze preko puta nekadašnjeg hotela Ljubović.

Continue Reading

Priroda i društvo

Meridianbet: Dok optužuju konkurenciju za neplaćanje poreza – njihovi tiketi ne prikazuju nijedan cent poreske obaveze

Fotografije tiketa tri priređivača koji se u javnosti predstavljaju kao primjer zakonitog poslovanja pokazuju da porez na dobitke nije obračunat niti jasno iskazan, uprkos tvrdnjama da upravo oni poštuju poreske propise.

U posljednjim danima svjedočimo intenzivnoj medijskoj kampanji u kojoj se pojedini priređivači igara na sreću predstavljaju kao „jedini koji obračunavaju i plaćaju poreze“, dok se konkurencija targetira kroz selektivne i netačne navode o navodnom kršenju zakona.

Međutim, dokumentacija koju danas stavljamo na raspolaganje javnosti govori suprotno.

Na priloženim tiketima tri kompanije koje najglasnije govore o zakonitosti poslovanja jasno se vidi da porez na dobitke nije obračunat, niti je prikazan na način koji bi omogućio potpunu poresku transparentnost prema igračima i državi.

Drugim riječima — oni koji se u medijima predstavljaju kao simbol poreske discipline, u praksi ne primjenjuju ono što javno zagovaraju.

Ovo otvara ključno pitanje:
kako je moguće da se u javnosti vodi agresivna kampanja o „neplaćanju poreza“, dok sopstveni tiketi ne sadrže nikakav obračun poreske obaveze?

Posebno je važno naglasiti da obračun i uplata poreza na dobitke igrača jeste moguća i zakonita praksa, pri čemu taj iznos ne predstavlja poreski priznati rashod i ne umanjuje osnovicu poreza na dobit — što je potpuno jasno u poreskoj praksi regiona.

Tvrdnje da priređivači „ne mogu“ obračunavati porez u ime igrača predstavljaju pogrešnu interpretaciju propisa i služe isključivo za medijsku manipulaciju.

Umjesto transparentne primjene zakona, svjedočimo pokušaju da se kroz javne optužbe skrene pažnja sa sopstvene prakse i stvori lažna slika o „poštenima“ i „nepoštenima“ na tržištu.

Činjenice su, međutim, neumoljive — poreska odgovornost se ne dokazuje saopštenjima, već jasnim i vidljivim obračunom na svakom tiketu.

Pozivamo nadležne institucije da jednako i dosljedno postupaju prema svim učesnicima na tržištu, bez selektivnog pristupa i bez podlijeganja medijskim spinovima.

Građani imaju pravo da znaju ko zaista poštuje zakon, a ko ga koristi kao alat za obračun sa konkurencijom.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto