Politika
Opozicija traži od Mandića da blokira rad Parlamenta Crne Gore
Opozicione stranke u Skupštini Crne Gore zatražile su danas hitan prekid svih parlamentarnih aktivnosti dok se ne dobije mišljenje Venecijanske komisije o aktuelnim političkim i institucionalnim pitanjima.
Na konferenciji za medije, poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić predstavio je prijedlog sporazuma koji bi, prema opoziciji, trebalo da doprinese prevazilaženju duboke političke krize u zemlji.
Nikolić je naglasio da sporazum podrazumijeva: zaustavljanje zakonodavne procedure do dostavljanja zvaničnog mišljenja Venecijanske komisije, obustavu rada parlamenta, odnosno nesazivanje sjednica Skupštine u istom periodu, sprovođenje svih neophodnih koraka za implementaciju evropskih standarda isključivo u skladu sa preporukama međunarodnih tijela, obavezu parlamentarnih stranaka da ispune ključna mjerila na putu ka evropskim integracijama.
Međutim, prema njegovim riječima, ova inicijativa je blokirana od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Predsjednik Skupštine je svojim postupcima zaustavio proces koji bi Crnu Goru približio rješenju političke krize i evropskim integracijama”, poručio je Nikolić.
On je optužio Mandića da izbjegava dijalog iz straha od političkih posljedica.
“Mandić strepi od susreta premijera Milojka Spajića sa predstavnicima zemalja Kvinte, jer smatra da bi takvi razgovori mogli dovesti do njegovog odstranjivanja iz parlamentarne većine”, rekao je Nikolić.
Dodao je i da je jučerašnja mjera predsjednika Skupštine, kojom je opoziciji ograničeno djelovanje u plenumu, “akt očajnika koji se suočava sa sopstvenim političkim strahovima”.
Opozicija je takođe optužila aktuelnu vlast da nema iskren interes da Crna Gora postane članica Evropske unije. “Provociranjem incidenata i izbjegavanjem institucionalnog dijaloga, vlast jasno pokazuje da joj evropska perspektiva nije prioritet”, zaključio je Nikolić.
Očekuje se da će se rasprava o daljim koracima nastaviti u narednim danima, dok politička scena Crne Gore ostaje duboko podijeljena uoči ključnih odluka o budućnosti evropskog puta zemlje.
Politika
Spajić: Pozdravljam politički dogovor vlasti i opozicije
Dogovor vlasti i opozicije povodom glasanja o ustavnim izmjenama je velika demokratska stvar i pokazatelj zrelosti, ocijenio je premijer Milojko Spajić, dodajući da je to minimum koji Evropska unija (EU) očekuje od Crne Gore, kazao je u Skupštini tokom premijerskog sata.
Premijer je rekao da je Crna Gora izvjesno iduća članica EU. On je rekao da je poruka Brisela veoma važna, i pokazuje se da je Crna Gora svetionik za sve druge zemlje koje žele da pristupe EU.
“Da prate naš put reformi. Pravi iskoraci i progresi počeli 2023. godine, formiranjem sadašnje Vlade. Od tada do danas, ukazuje, zatvoreno je 13 od 33 poglavlja u pristupnim pregovorima sa EU. “, kazao je Spajić.
Pozdravio je dogovor vlasti i opozicije, kazavši da u Briselu očekuju rezultate.
Smatra da je to demokratski iskorak, dokaz zrelosti Crne Gore.
“Nema prečica, rezultati su neophodni. Mi sprovodimo teške reforme. Pozdravljam potez opozicije i cijelog parlamenta da stanu iza evropskog puta Crne Gore”, naveo je Spajić.
Finansijski paket EU koji uključuje Crnu Goru, rekao je, velika je pobjeda upravo Crne Gore.
“Mislim da u Briselu imamo pouzdanog partnera i mislim da to treba da iskoristimo”, naveo je Spajić.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića tražio odgovor na pitanje koju političku poruku Brisel šalje Crnoj Gori time što je državu već uvrstio u svoje budžetske projekcije i predvidio 3,2 milijarde eura kroz svoj finansijski okvir.
“Uz odluku o osnovanju Radne grupe za izradu ugovora o pristupanju EU, ovo je jedan od najozbiljnijih signala da EU posmatra Crnu Goru kao svoju buduću članicu u veoma skorom periodu”, rekao je Čarapić.
Politika
Vlast i opozicija postigli dogovor nakon sastanka kod Satlera
Konsultacije predstavnika vlasti i opozicije o ustavnim izmjenama održane su u nedjelju veče uz posredovanje Delegacije Evropske unije, potvrđeno je Portalu RTCG. Vlast i opozicija postigle su dogovor i obavezale se na nekoliko koraka koje treba sprovesti. Iz Skupštine nam je najavljeno da će u utorak biti održano prvo glasanje o izmjenama Ustava, za koje je potrebna dvotrećinska većina. Te izmjene trebalo bi da dobiju podršku najvećeg broja političkih subjekata. Usvajanje ustavnih izmjena jedan je od ključnih uslova za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.
Nakon sastanka saopštenje je dala Delegacija Evropske unije, na čijem je čelu ambasador Johan Satler.
Današnji sastanak predstavlja, prema njihovim riječima, korak ka jačanju političkog dijaloga i izgradnji međusobnog povjerenja između parlamentarne većine i opozicije, posebno, kako se navodi, u kontekstu postizanja saglasnosti o Ustavnim izmjenama i drugim odlukama za koje je potrebna kvalifikovana većina u parlamentu, a sve u interesu evropske budućnosti Crne Gore.
“Kroz dijalog o Platformi za prevazilaženje parlamentarne krize u ključnoj fazi procesa evropske integracije, učesnici sastanka su se saglasili da iniciraju izmjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, sa ciljem unaprjeđenja pojedinih važećih rješenja. Izmjene će se, između ostalog, odnositi na procedure obrazovanja i sastav Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji u Zakonu o unutrašnjim poslovima kao i na jačanje mehanizama sudske kontrole u Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost”, piše u saopštenju.
Kako navode, u cilju efikasnijeg praćenja primjene zakona u oblasti unutrašnjih poslova i nacionalne bezbjednosti, Parlament će uspostaviti posebnu radnu grupu koja će biti sastavljena od strane predstavnika i vlasti i opozicije i koja će pratiti primjenu ovih zakona, razmatrati izvještaje nadležnih organa i podnositi redovne izvještaje Odboru za bezbjednost i odbranu o sprovođenju istih.
Učesnici sastanka su se saglasili da bez odlaganja intenziviraju napore za izbor dvoje sudija Ustavnog suda, kao i da vode inkluzivan dijalog o svim imenovanjima koja se sprovode kroz procedure u Skupštini Crne Gore, a koja će se realizovati uz najširu saglasnost vlasti i opozicije.
“Učesnici sastanka su potvrdili svoju posvećenost sprovođenju prioritetnih izbornih reformi u procesu ispunjavanja političkih kriterijuma za članstvo u EU, uz nastavak dijaloga o jačanju povjerenja javnosti u izborni proces i unaprjeđenju mehanizama demokratskog nadzora uoči predstojećih izbora”, poručili su u saopštenju.
Dogovoreno je da će parlamentarna većina i opozicija težiti da odluke koje se, prema njihovim tvrdnjama, odnose na izborne reforme uoči izbora 2027. godine donose konsenzusom, kroz, kako navode, odgovoran i inkluzivan politički i društveni dijalog.
“Učesnici sastanka su se saglasili da će politički dijalog o pitanjima od posebnog značaja za dalji napredak Crne Gore na putu ka članstvu u EU biti nastavljen i u narednom periodu”, zaključili su u saopštenju.
Politika
Pejović: Sinhronizovani napadi Ðukanovića i Vučića dokazuju njihovu neraskidivu vezu
Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Boris Pejović ocijenio je da današnje reakcije Srpske napredne stranke i Demokratske partije socijalista potvrđuju, kako tvrdi, dugogodišnju povezanost bivšeg predsjednika Crne Gore Milo Đukanović i predsjednika Srbije Aleksandar Vučić.
Kako navodi “njihove političke strukture i ranije su djelovale usaglašeno”.
“Današnji sinhronizovani napadi SNS-a i DPS-a dokazuju neraskidivu vezu Ðukanovića i Vučića. Ove dvije navodno zavađene strukture imaju paničnu potrebu da se zajedno štite i održavaju, dok pred očima javnosti pokušavaju da zamagle istoriju zajedničkog djelovanja”, naveo je Pejović.
Ipak, podsjeć još jednom da nije bilo nikakvih tenzija u odnosima Đukanovića i Vučića zbog zastave, priznatog Kosova ili službenog jezika, jer su očigledno imali neki drugi zajednički jezik.
“Nije bilo ni recipročnih mjera 2018. godine na odluku Crne Gore da zabrane ulazak Matiji Bećkoviću, Čedomiru Antiću i Vladu Georgievu. I dok su Srbi, kao i drugi građani Crne Gore zbog toga što ih ne prepoznaje teren DPS-a morali da napuštaju svoju zemlju, Vučićev režim je pomagao DPS-u oko priče državnog udara, a zatim i postao utočište za potpredsjednika DPS-a, ali i za druge funkcionere tadašnje crnogorske vlasti, koji su zbog bježanja od krivične odgovornosti spas nalazili u Srbiji”, ističe Pejović.
Dakle,dodaje on, nije Vučiću smetalo to što je Svetozar Marović učestvovao u kako kaže “otcepljenju” Crne Gore, niti mu je smetalo što je kao funkcioner DPS-a sa Rankom Krivokapićem i Nebojšom Medojevićem pisao novi crnogorski Ustav i definisao da se simboli mogu mijenjati sa tri petine upisanih birača na referendumu.
“A da je DPS i nakon svih navodnih političkih bitaka mogao da računa na SNS, najbolji pokazatelj je 2023. godina i zajednička diskvalifikacija Milojka Spajića iz predsjedničke trke, što je i po izvještajima međunarodnih organizacija urađeno na nezakonit i neosnovan način. Zato koliko god javno pokušavali da trivijalnostima zadrže pozicije navodno suprotstavljenih strana, previše SNS i DPS veže zajedničkog. Živjela Crna Gora, bratska Srbija i vidimo se u Evropskoj uniji!”, zaključio je Pejović.
-
Zeta4 дана ranijeDušan Radonjić podnio ostavku na funkciju odbornika u SO Zeta
-
Zeta2 дана ranijeZetaCast: Aleksandra Vuković o obrazovanju, učenicima i pozivu koji se živi
-
Zeta3 дана ranijeKrstović: Opština Zeta mora biti uključena u proces razgraničenja Podgorice i Tuzi
-
Zeta1 дан ranijeCETI: Na području bazena crvenog mulja postoje zagađujuće materije
-
Zeta1 дан ranijeKrstović: Da li je u Zeti lažno Kosovo otpriznato?
-
Politika3 дана ranijeStanovnici Tuzi ne daju Kuće Rakića, Kakaricku goru, dio Zatrijepča…
-
Politika3 дана ranijePerić: Glavni grad kroz ugovore o djelu plaća armija botova
-
Sport3 дана ranijeLJETO POČINJE UZ NOVI VOĆNI HIT

