Politika
Krivične prijave zbog dodjele stanova
Krivične prijave Abazović je podnio protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Suada Numanovića, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Ivana Brajovića, Sanje Vlahović, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovićevića i Osmana Nurkovića.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović saopštio je da je podnio krivičnu prijavu protiv više funkcionera bivše vlasti iz redova Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokrata (SD) i Bošnjačke stranke (BS), zbog, kako je naveo, sumnje da su pričinili višemilionsku štetu državnom budžetu dodjelom stanova i pomoći prilikom rješavanja stambenih pitanja.
Krivične prijave Abazović je podnio protiv Predraga Boškovića, Dragice Sekulić, Suzane Pribilović, Suada Numanovića, Budmira Šegrta, Damira Šehovića, Ivana Brajovića, Sanje Vlahović, Dražena Miličkovića, Jelene Radonjić, Aleksandra Jovićevića i Osmana Nurkovića.
“Došli smo do spiska od preko 500 ljudi koji su dobili stanove. Da taj spisak bude objelodanjen, da vide ljudi ko su njhove kolege ko su dobili stanove i pomoć od države i da vide da li je to bilo osnovano ili ne”, kazao je Abazović na pres konferenciji.
“Zahvalan sam ljudima u Državnom arhivu koji su uredno to ustvrdili i obavijestili Geeralni sekretarijat Vlade s obzrom na to da mi dvije godine želimo da dođemo do svih papira, a to je nemoguće jer je dio građe uništen ili otuđen”, rekao je Abazović.
Kazao je da je dio arhivske građe uništen te da je Vlada Duška Markovića, 17. septembra 2020, donijela odluku da se unište svi tonski zapisi sa sjednica Vlade od 2010. do 2020. godine.
“Ovo ranije nismo objavili jer su iz DPS vlasti tražili od Državnog arhiva da 30 godina zaključa ove dokumente”, naveo je Abazović.
On je kazao da je, prilikom transporta građe iz Vlade prema Državnom arhivu, nestalo 60 registratora.
“Donijeli smo novu odluku. Skinuli oznaku interno sa ovoga. Sve treba da bude transparentno. Završili smo procedure i sada će sve biti objavljeno”, istakao je Abazović.
On je kazao da će danas objaviti i podatke u vezi sa dodjelom stanova.
Prema njegovim riječima, kazne za to krivično djelo nisu nimalo male.
Takođe je naveo da bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ranije ustvrdio da u tim slučajevima nema krivičnog djela.
“Pričinjena šteta od 1,8 miliona eura”
Pravni savjetnik premijera Ivo Šoć kazao je da procijenjeno da je prilikom odlučivanja o zahtjevima za dodjelu stanova i kredita pričinjena šteta od 1,8 miliona eura.
On je objasnio da se podnesena krivična prijava odnosi samo na stambene kredite.
Kazao da, ukoliko bude utvrđeno da je izvršeno krivično djelo, taj novac mora da se vrati.
“Koliko je to moguće, pitanje, možda ti ljudi više nemaju ta novac”, rekao je Šoć.
Politika
Vukićević: Diskusiju o srpskom jeziku i simbolima očekujem tek za dvije godine

Demokratska narodna partija (DNP) bliža je izlasku iz Vlade nego ostanku.To je rekla potpredsjednica DNP-a i ministarska saobraćaja Maja Vukićević, naglašavajući da to potvrđuju pokrenute partijske inicijative koje će ona i partijski joj kolega u izvršnoj vlasti Milun Zogović, predložiti Vladi na prvoj sljedećoj sjednici, najvjerovatnije u četvrtak naredne sedmice.
“Za ove teme je potreban dijalog i niko nije krenuo da nasilno mijenja Ustav ili državne simbole. Ono što očekujemo je da se dio našeg izbornog programa realizuje, da vidimo da li je to moguće kroz učešće u ovoj Vladi”, rekla je Vukićević gostujući u emisiji Reflentor na Televiziji Vijesti.
DNP neće u nedogled čekati odgovor Vlade o prihvatanju njihovih inicijativa o identiteskim pitanjima, srpskom jeziku kao službenom, trobojci, kao narodnoj zastavi i dvojnom državljansvu.
“Vidjećemo kakav će biti odgovore premijera (Milojka) Spajića, ali svakako inicijative ćemo izložiti i očekujemo da se o njima može diskutovati. Jasno nam je da su ovo pitanja koja traže širi društveni konsenzus. Ne očekujemo da se o njima diskutuje naredne dvije godine ili do početka mandata neke nove Vlade, već da se ona riješe u određenom roku. Koji će to rok biti, vidjet ćemo u narednom periodu, vidjet ćemo kakav će biti odgovor Vlade”, kazala je Vukićević.
Za ministarku Vlada nije krvava, kako je to rekao njen šef partije tokom prekida protesta u Botunu.
“Imam mandat od gospodina Kneževića da kažem da on i dalje stoji pri tome da su određeni elementi Vlade, kako on kaže, krvavi. – Šta to znači? – Pa to se odnosi na Upravu policije”.
Vukićević odbacije mogućnost da su identitetska pitanja važnija od evropskog puta, ali i od Botunjana, u ovom trenutku. Njihovo uključivanje uz priču o Botunu, ne vidi kao manevar DNP-a da što duže ostane u vlasti.

Uprkos višemjesečnim protestima mještana Botuna i jasnoj poruci građana Zete, gradnja kolektora je počela. Mašine su na terenu, gradilište se oprema, a radovi se – kako saopštavaju nadležni – odvijaju „kontinuirano, u skladu sa planom“. Time je postalo jasno da protivljenje mještana Botuna i rezultat referenduma nijesu uticali na odluku o početku gradnje.
Građani Zete su se na referendumu 14.decembra prošle godine, ogromnom većinom izjasnili protiv izgradnje Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu. To nije bila simbolična poruka, već jasan i nedvosmislen demokratski stav lokalne zajednice – čak 98 odsto izašlih glasalo je protiv. Ipak, danas je jasno da tu volju nema ko da brani. Referendumska odluka nije proizvela nikakvu političku posljedicu, niti je usporila ili zaustavila projekat. Volja građana Zete ostala je bez zaštite i bez ikakvog stvarnog značaja.
Posebnu težinu svemu daje činjenica da je i Demokratska narodna partija koja ima vlast u Zeti, i koja je u vrijeme referenduma javno govorila o „odbrani Botuna i Zete“, danas još uvijek dio vlasti u Podgorici, pod čijom se političkom odgovornošću projekat nesmetano realizuje.
U tom kontekstu, važnu ulogu ima i lider DNP-a Milan Knežević, čije su političke odluke i pozicioniranje partije u okviru državne vlasti imale direktan uticaj na to da pitanje kolektora ne bude postavljeno kao uslov ostanka u Vladi. Iako je referendum u Zeti pokazao jasan stav većine građana, taj rezultat nije pretočen u konkretan politički pritisak na državnom nivou.
Umjesto insistiranja na sprovođenju referendumske odluke i zaštiti interesa lokalne zajednice, fokus političkog djelovanja DNP-a u međuvremenu je preusmjeren na druga pitanja državne i identitetske politike. Potencijalni izlazak iz Vlade vezan je za teme koje nijesu direktno povezane sa izgradnjom kolektora, ekološkim aspektima projekta ili neposrednim interesima stanovnika Botuna i Zete.
Tako danas imamo situaciju u kojoj se kolektor u Botunu gradi uprkos otvorenom protivljenju građana, referendum postoji samo na papiru, a politički akteri koji su se pozivali na volju naroda Zete sada učestvuju u vlasti koja tu volju ignoriše. Botunjani su ostali bez političke podrške, a referendum – bez ikakve stvarne snage.
Politika
Mandić: Za zahtjeve DNP-a potrebne su dvije trećine u parlamentu

Predsjednik Skupštine Crne Gore i čelnik Nove srpske demokratije Andrija Mandić saopštio je u emisiji “Naglas”na TVCG1 da se ne može reći da je vlast u Crnoj Gori nestabilna. On je istakao da parlamentarna većina nalazi snage da nađe kompromise i pokazuje veliku vještinu dogovaranja.
Naglasio je da vezano za zahtjeve DNP o statusu srpskog jezika i simbola, to jeste politika NSD a ranije Srpske narodne stranke. Kazao je da je borba za prava srpskog naroda konstantna i istakao da se ne može prenebregnuti činjenica da je jezika većina u zemlji srpska, što su pokazali podaci sa posljednjeg popisa stanovništva.
“Mi smo počeli sa dinamikom da rješevamo pitanja koja se tiču svih građana. To su pitanja plata i penzija, slobode govora i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije beskompromisno”, rekao je Mandić.
On je naglasio da partneri u savezu na vlasti nijesu antisrpski nastrojeni, ali svi imaju svoje prioritete pitanja koja treba rješavati. Ubijeđen je da sve što je radila Vlada, ali i parlamentarna većina, ima za rezultat da Crna Gora napreduje u svakom smislu.
“Mislim da se danas ovdje živi mnogo bolje nego ikada, a postoji i sloboda govora. Postoji i želja da se stvari koje treba rješavati rješavaju, ali do te želje ne možemo stići bez dogovora onih koji su nam najbliži. Da se razumijemo, ono što su predložili iz DNPa naši ministri će podržati na vladi. O tome treba da se razgovara, da se vodi otvoren dijalog i da se formiraju radi timovi za razgovore na tu temu. Kada će to biti završeno zavisi od dinamike dogovaranja”, kazao je Mandić.
Kako je rekao, sa Kneževićem nije samo partner u koaliciji, već i prijatelj. Najavio je da će razgovarati sa Kneževićem o tome kako naći racionalni izbor vezano za aktuelnu političku situaciju.
“Za ovo što se traži potrebne su dvije trećine u parlamentu, dakle 54 glasa. Želim da nađemo rješenje kao najbliži politički saradnici, ali ako DNP odluči da ide u tom pravcu, sazvaću naše stranačke organe, da čujem mišljenje svih. Ja očekujem da ćemo tada svi uvažiti argumentaciju koju predlažem, a to je racionalan izbor jer je u politici trenutak najvažniji”, kazao je Mandić.
On je rekao da ostvarenje zahtjeva DNP-a ne želi ništa manje, ali ne može pobjeći od utiska da možda nije sada trenutak za takve inicijative.
“Da tako bitnih stvari može da se dođe dogovorom”, kazao je Mandić.
On je kazao da građani imaju jasna očekivanja, koja se tiču rasta životnog standarda, infrastrukture, unapređenja turizma, jačanja vladavine prava, borbe protiv kriminala…
Zeta10 сати ranijePrevoznik BTC Zeta više ne vozi autobuske linije kroz Zetu
Hronika3 дана ranijeIzlilo se Skadarsko jezero, Vranjina pod vodom
Sport1 дан ranijeZeta cilja baraž sa Majićem i Boljevićem na klupi
Zeta22 сата ranijeAsanović: Samo smo tri striktno partijska zahtjeva “spakovali” sa zahtjevom građana Botuna
Politika1 дан ranijeBojović napustio DNP: Srpski jezik ne dovoditi u vezu sa bilo kojom lokalnom temom
Politika2 дана ranijeUprava policije o Botunu: Postupano isključivo u skladu sa zakonom
Hronika2 дана ranijeOpština Zeta: Stanje u priobalju Skadarskog jezera složeno, ali nije alarmantno
Hronika5 сати ranijeZećanin uhapšen jer je vozio suprotnim smjerom


















