Politika

Spajić: Zbog Evrope sad 2 nikome u Crnoj Gori nisu smanjene penzije

Poslanika Pokreta Evropa sad Vasilija Čarapića interesuje da li program Evropa sad 2 dovodi do povećanja javnog duga, opšte stope poreza na dodatu vrijednost, kao i cijene električne energije.

Premijer Milojko Spajić pozvao je sve penzionere koji su primili manju penziju nakon ES2 da se jave kabinetu premijera i obećao da će lično uplatiti razliku na njihov račun.

“Garantujem da niko nije primio manju penziju”, istakao je Spajić.

Govoreći o inflaciji i povećanju cijena hrane, ističe da za to odgovornost snosi 43. Vlada Crne Gore.

“Tu je primarno bio problematičan eksterni faktor, odnosno rat u Ukrajini. Ja čak ni ne krivim tu Vladu, ali ako ćemo pošteno, 80 posto cijena je povećano za vrijeme 43. Vlade”, istakao je Spajić.

Kaže da su dobili vruć krompir, ali da su uspjeli da iz inflacije pređu u deflaciju.

Poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković pitaće Spajića da li će, zbog očiglednog gubitka političkog legitimiteta, podnijeti ostavku i vratiti mandat građanima.

„Ne tako davno, Vladu čiji ste premijer nazvali ste “najstabilnijom crnogorskom vladom ikad”. Međutim, lokalni izbori u Podgorici, Kotoru i Budvi svjedoče o ozbiljnom padu povjerenja građana i u vašu stranku, ali i u partije skupštinske većine“, navodi se u pitanju Erakovića.

Poslanika Demokrata Momčila Lekovića interesuje da li puštanje na slobodu izvršilaca teških krivičnih djela ukazuje na to da u sudskoj grani vlasti ima i onih sudija koje presude donose pod uticajem centara moći.

On će pitati Spajića i da li Vesna Medenica, Zoran Lazović, Veselin Veljović, Petar Lazović, Milivoje Katnić i brojne druge osobe imaju kontrolu nad pojedincima u sve tri grane vlasti, uprkos njihovom procesuiranju od Specijalnog državnog tužilaštva.

Lider i poslanik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović pitao je Spajića gdje je Alija Balijagić, osumnjičeni za dvostruko ubistvo u Bijelom Polju.

Abazović je pitanje Spajiću uputio u srijedu, prije hapšenja Balijagića u selu Pribojska Goleša u Srbiji.

Poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević pitaće Spajića da li smatra da treba krivično procesuirati sve osobe koje su, kako je naveo, zloupotrijebile službeni položaj u tužilačko–sudskom postupku terorizam u pokušaju.

Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika zatražiće od Spajića da javnosti objasni situaciju oko kupovine hotela u Donjoj Gorici od firme Čelebić, koji bi se preuredio u studentski dom.

Mehmet Zenka iz Kluba poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative pitaće Spajića hoće li Ulcinj doživjeti pravedno rješenje po pitanju granica Morskog dobra.

Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović pitaće Spajića kakvi su efekti primjene programa Evropa sad 2 na javne finansije i na građane u dosadašnjem periodu.

Đurovića zanima da li postoje podaci koji ukazuju na povećanje cijena proizvoda i usluga kao posljedicu uvođenja tog programa.

Poslanika Socijalističke narodne partije Bogdana Božovića interesuje da li bi Spajić podržao izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, kojima bi se na još potpuniji način uredila zaštita zaposlenih.

„Tako što bi Fond bio dužan da uplati neizmirene doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje za period radnog staža koji nedostaje zaposlenima kao uslov za ostvarivanje prava na penziju“, precizirao je Božović.

Poslanika Albanskog foruma Artana Čobija interesuje u kojoj je fazi projekat izgradnje Mosta na Bojani koji će povezati Ulcinj i Velipoju, da li je tom u pogledu napravljen neki napredak, odnosno da li je usaglašen konačni projekat sa Albanijom i kada će početi zvanični radovi.

Poslanik Bošnjačke stranke Amer Smailović kazao je da je na lokaciji koja je predviđena za izgradnju megamarketa trgovinskog lanca Lidl u Beranama nalazi veliki broj trgovinskih radnji koje će se rušiti, čime je njihovo poslovanje ugroženo, a time i egzistencija porodica koje žive od tih malih privrednih subjekata.

On je pitao Spajića da li će se Vlada uključiti u rješavanje problema privrednika iz Berana.

Poslanik Socijaldemokrata Branislav Nenezić pitaće Spajića gdje je na današnji dan Crna Gora „Švajcarska Balkana“.

Slične teme:Crna gora milojko spajić premijerski sat

Sledeće

Poslanik “pao” na čokoladu

Ne propustite

Spajić: Od 15. aprila počinje implementacija SEPE

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG

Politika

Kaluđerović: Politički subjekti u Crnoj Gori da osude skandiranje “ubij Srbina”

Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP) Slađana Kaluđerović kazala je da najoštrije osuđuje, kako je kazala, primitivni i opasni ispad mržnje povodom “uznemirujućih dešavanja na utakmici između reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, gdje se sa tribina moglo čuti skandiranje ‘Ubij Srbina‘”.

Dio navijača Hrvatske, sinoć je tokom utakmice između fudbalskih reprezentacija Hrvatske i Crne Gore, na stadionu “Maksimir” u Zagrebu, u okviru kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo, skandirao “ubij Srbina”.

Kaluđerović je istakla da takvo ponašanje, nažalost, predstavlja otvorenu manifestaciju šovinizma i netrpeljivosti, koje ne smiju imati mjesta ni u sportu, ni u društvu u cjelini.

“Posebno zabrinjava što se ovakve parole ne doživljavaju kao alarm za širu javnost, a još više što se suočavamo sa gotovo potpunim ćutanjem dijela političkih partija, NVO sektora i medija, kako u regionu tako i u Crnoj Gori”, rekla je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, ćutanje pred govorom mržnje jednako saučesništvu.

“Zabrinjava što oni koji su inače glasni kada je riječ o ‘govoru mržnje‘ sada biraju da ‘gledaju u stranu‘. Selektivna osuda i dvostruki aršini ne doprinose ni pomirenju, ni regionalnoj stabilnosti. Zato očekujem da svi politički subjekti u Crnoj Gori, bez obzira na ideološku orijentaciju, jasno i nedvosmisleno osude ovaj sramotni čin. Sport bi trebalo da bude polje koje ujedinjuje, a ne alat za raspirivanje nacionalne mržnje”, zaključila je Kaluđerović.