Politika

DPS donacije za izbore primao “na ruke”

Bivši gradonačelnik Podgorice Slavoljub Stijepović negirao je navode optužnice koji se odnose na njega u slučaju “Koverta”.

Kazao je, tokom iznošenja odbrane, da prvooptuženi Duško Knežević, umjesto da se stidi, nastavlja sa iznošenjem “patoloških lažovčina” i dodao da tako može da se ponaša monstruozan čovjek.

“Negiram navode optužnice i krivicu. Ovaj predmet je u ozbiljnoj mjeri u medijima zloupotrebljen na moju štetu. Iz tog razloga ću da odgovaram samo na pitanja mog advokata”, kazao je Stijepović.

On je detaljno govorio o novcu koji je Duško Knežević 2016. dao za potrebe izborne kampanje DPS-a. Kazao je da su to shvatili kao donaciju, a da je kako sada vidi Knežević to doživio kao biznis, kao šansu da pokuša da pridobije naklonost tadašnje vlasti.

“Da vam bliže objasnim vezano za događaj iz 2016., tada su bili izbori i opozicija je htjela da preuzme vlast i imala je logističku podršku. Aktivisti naše partije su me upozorili da je kampanja već krenula. Očekivali su od mene da obezbjedim novčana sredstva za režije (flajere, prevoz, reklame, propagandni materijal…). Ja sam na to odgovorio da ne mogu da im obezbijedim sredstva”, pojasnio je Stijepović.

Zatim je dodao da mu je jednog dana, početkom oktobra, aktivista Branislav Bato Vukićević rekao da je bio sa Duškom Kneževićem na ručku i da su razgovarali, s obzirom na to da zna da Knežević podržava interese te partije, da pomogne u kampanji donacijom sredstava.

Stijepović je dalje naveo da mu je Duško Knežević nakon toga rekao da treba jedan momak da mu doda neku dokumentaciju.

“Dodao mi je, da kažem, fasciklu – kovertu. Otvorio sam je i vidio da se radi o apoenima od 200 dolara. To sam povezao sa donacijom. Zatim sam pozvao Bata Vukićevića i pokazao sam mu novac. On je rekao da treba u domaćoj valuti, da tražim da Knežević to konvertuje jer on ima banke, a izbori se bliže i aktivisti nemaju vremena za to”, detaljno je naveo Stijepović.

Dalje je naveo da je istom momku, koji mu je dao kovertu, nju i vratio.

“Poštovano vijeće, Duško Knežević me je zatim zvao da dođem kod njega kući. Ja nisam ni znao da ima kuću u Podgorici. Ja sam, nažalost, krenuo prema njegovoj kući. Ušao u kuću čovjeka kojeg poznajem skoro pola vijeka, kojeg sam smatrao prijateljem. Međutim, on me pozicionirao na kameru, gdje da sjednem, i pokazao kakav je on čovjek, nemoralan, beskrupolozan”, naglasio je Stijepović.

Stijepović je kazao da ga je Knežević zloupotrebio kako bi vodio unaprijed izgubljene ratove.

Dodao je da tada nije znao da ga Knežević nezakonito snima i da je uzeo kovertu i ponio u štab DPS-a. Pojasnio je da je štab odlučio da novac podijeli aktivistima za potrebe kampanje, i to od 1.000 do 5.000 eura u zavisnosti od veličine izbornog mjesta.

“Ja sam vjerovao da je to iskrena donacija Kneževića za svoj zavičaj. Sad vidim da je to gledao kao biznis. Pokušao je da preko te donacije dobije naklonost tadašnje vlasti. Nisam znao ni pretpostavljao da novac može biti iz kriminalnih aktivnosti, Knežević je tada važio za jednog od najvećih biznismena u Crnoj Gori i šire”, istakao je Stijepović.

Na odbranu Stijepovića je reagovao prvooptuženi Duško Knežević.

“Sve je neistina što je rekao. Novac je trebao da da Milu Đukanoviću, 200.000 dolara je dogovoreno. Stijepović je bio čovjek za “prljave poslove” “, kazao je između ostalog Knežević i dodao da se sve vidi na objavljenom snimku.

Sledeće

Iz „Bemaksa“ tvrde da Mijajlović laže: Nikada nijesmo finansirali nijednu političku partiju

Ne propustite

Sjednica Skupštine prekinuta zbog afere Bemax

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Pejović: Bez jasnih nalaza ne može se tvrditi da ima kancerogenih materija u Botunu

Potpredsjednik Skupštine Boris Pejović istakao je da još nemaju potvrdu da se iz Botuna iskopava kancerogeni materijal, kako su to jutros tvrdili mještani na protestu ispred lokacije gdje se gradi postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda. Kako je naglasio Agencija za zaštitu životne sredine je prije početka tih radova dala pozitivno mišljenje, a bez jasnih nalaza ne može se to tvrditi.

Pejović je u emisiji “Link” naglasio da je poznato koliko danas u javnom prostoru ima dezinformacija i sve treba provjeriti.

“Možda je to tačno, ali bez jasnih i konkretnih nalaza ne možemo govoriti o tome kao činjenici. Kada su u pitanju protesti, dio je to kolektivnih i individulanih sloboda i dok god se održavaju u okvirima zakona, oni su demokratski izraz nezadovoljstva građana”, kazao je Pejović.

On je podsjetio da je Vlada opredijelila 30 miliona eura ove godine za sanaciju bazena crvenog mulja.

Glavni grad će, kaže, ostati pri namjeri da gradi postrojenje u Botunu i taj projekat je jako važan za zatvaranje poglavlja 23 i 24, to je projekat koji unapređuje, a ne šteti zdravlju.

Izvor: RTCG

Politika

Crna Gora matična država za većinu Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca

Istraživanje koje je sprovela Spektrum Analitika pokazalo je da većina građana srpske nacionalnosti u Crnoj Gori ovu državu doživljava kao svoju matičnu. Na pitanje „Koju državu doživljavate kao matičnu?“, 76,7 odsto ispitanih Srba odgovorilo je – Crnu Goru. Istovremeno, 22,3 odsto navelo je Srbiju, dok se jedan odsto ispitanika izjasnio za Jugoslaviju.

Rezultati, međutim, pokazuju da se percepcija matične države razlikuje među nacionalnim zajednicama. Kada je riječ o Bošnjacima, čak 94,9 odsto njih Crnu Goru vidi kao matičnu državu, dok 3,8 odsto navodi Bosnu i Hercegovinu, a 1,3 odsto Tursku. Slično je i kod Muslimana – 95,5 odsto ispitanika iz ove zajednice opredijelilo se za Crnu Goru, dok 4,5 odsto kao matičnu državu vidi Bosnu i Hercegovinu.

Kod albanske zajednice 81,4 odsto ispitanika smatra Crnu Goru matičnom državom, dok 18,6 odsto kao matičnu navodi Albaniju, što ukazuje na snažnu, ali ne i apsolutnu identifikaciju sa državom u kojoj žive.

Najizraženija razlika zabilježena je kod hrvatske zajednice. Prema podacima Spektrum Analitike, 85,7 odsto Hrvata navodi Hrvatsku kao matičnu državu, dok svega 14,3 odsto Crnu Goru doživljava kao svoju matičnu državu.

Ovi rezultati ukazuju na složenu sliku identitetskih orijentacija u Crnoj Gori. Dok većina Srba, Bošnjaka, Muslimana i Albanaca Crnu Goru doživljava kao matičnu državu, kod Hrvata dominira identifikacija sa Hrvatskom.

Politika

Šimun: Svakog dana se kod sedam osoba otkrije kancer

Ministarstvo zdravlja Crne Gore predstavilo je program prevencije i kontrole malignih bolesti za period 2026-2028. godina, uz prateći Akcioni plan. Ovaj program predstavlja strateški dokument kojim se definišu prioritetne oblasti, ciljevi i konkretne mjere usmjerene na smanjenje malignih bolesti, ali i na unapređenje kvaliteta života oboljelih.

Ministar zdravlja Vojislav Šimun kazao je da Crna Gora nosi nesrazmjerno visok teret obolijevanja i pripada regionu sa visokim stopama smrtnosti od malignih bolesti.

„Prema podacima međunarodne agencije za istraživanje za 2022. godinu u Crnoj Gori je registrovano 2.739 slučajeva malignih bolesti i 1.535 smrtnih ishoda.To znači da u našoj zemlji svakog dana sedam osoba dobije dijagnozu raka, a četiri izgube život usled ovog opakog oboljenja”, ukazao je.

Ovaj program predstavlja strateški dokument koji i detaljno definiše konkretne korake i aktivnosti usmjerene na prevenciju i kontrolu malignih bolesti sa ciljem unapređenja zdravlja stanovništva.

„U Crnoj Gori se sprovode tri organizovana skrining programa. Nacionalni program za rano otkrivanje raka debelog crijeva, nacionalni program za rano otkrivanje raka grlića materice i program za rano otkrivanja raka dojke. Naš cilj je veći obuhvat skrining programa i jednaka dostupnost u svim regionima, jer rano otkrivanje znači i spašeni život”, dodao je ministar.

Poručuje da se efikasnost onkološke zaštite ogleda kroz savremenu opremu, stručni kadar i jasnu organizaciju.

„Ovaj program je jasna poruka da država preuzima odgovornost i da borba protiv malignih bolesti ne može biti prepuštena pojedincu, već mora biti koordinisana državna politika. Snažan sistem prevencije i kontrole raka znači manje prijevremenih smrti, veći očekivani životni vijek, održiv zdravstveni sistem i stabilniju ekonomiju”, naglasio je Šimun.

Direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore Ivan Samardžić kazao je da prevencija nije samo individualna odgovornost, već da zahtijeva saradnju cijelog društva.

“Edukacija građana, promocija zdravih stilova života i dostupnost programa moraju postati svakodnevna praksa, a ne povremena kampanja. Samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti okruženje koje podstiče zdrave izbore i smanjuje rizike. Skrining i rano otkrivanje malignih bolesti, iako predstavljaju sekundarnu prevenciju, takođe su jedan od ključnih stubova naše misije, jer pravovremena dijagnoza značajno povećava šansu za uspješno liječenje i dugoročno preživlajvanje”, naglasio je.

Kroz taj program se stvaraju uslovi za rjeđe javljanje bolesti, sa ciljem da se izgradi društvo koje čuva i unapređuje zdravlje, zaključuje Samardžić.

„Prevencija je najsnažnije oružje koje imamo. Svaki spriječeni slučaj bolesti znači spašen život, očuvanu porodicu i snažniju zajednicu. Zato će Institut za javno zdravlje Crne Gore nastaviti da pruža stručnu, naučnu i analitičku podršku svima koji rade na implementaciji ovog programa, ulaganje u prevenciju nije trošak, to je investicija u budućnost”, dodao je.

Poručuju da Program prevencije i kontrole malignih bolesti ne predstavlja samo institucionalni okvir za borbu protiv malignih bolesti, već i zajednički društveni angažman svih sektora. Realizacija ovog Programa doprinosi značajnom smanjenju tereta malignih bolesti u Crnoj Gori, povećanju očekivanog životnog vijeka i kvalitetu života svih građana i građanki.