Priroda i društvo

Lakušić: Devastacija korita Morače usljed eksploatacije šljunka i pijeska ozbiljan problem

Predstavnici Balkan River Samita, koji se održao u Podgorici, posjetili su Regionalni vodovod i upoznali se sa problemima devastacije korita rijeke Morače i ekocidom koji je počinjen proteklih godina.

Tokom posjete, učesnici foruma – zaštitnici rijeka i aktivisti iz oblasti ekologije, energetike, turizma, te stručnjaci iz drugih sektora – dobili su detaljne informacije o izazovima s kojima se suočava Regionalni vodovod u očuvanju druge zone sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre.

Domaćin ove posjete bio je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, Zoran Lakušić. U posjeti su učestvovali i nevladini aktivisti Vuk Vujisić i Vuk Iković, koji su dali svoj doprinos razgovoru o strategijama za buduće očuvanje rijeke Morače.

“Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, izrazio je zadovoljstvo posjetom predstavnika Balkan River Samita, ističući važnost zajedničkih napora u borbi za očuvanje rijeka. On je naglasio da devastacija korita rijeke Morače, usljed neodgovorne eksploatacije šljunka i pijeska, predstavlja ozbiljan problem ne samo za ekosistem, već i za vodosnabdijevanje crnogorskog primorja, koje zavisi od Morače i izvorišta Boljesestre”, navode u saopštenju.

Jedan od ključnih ciljeva sastanka bio je razmatranje dugoročnih strategija koje bi mogle pomoći u zaštiti ovog važnog ekosistema. Učesnici su diskutovali o različitim mogućnostima održivog razvoja i načinima na koje bi se mogao unaprijediti balans između očuvanja prirodnih resursa i odgovornog korišćenja rijeka u svrhu vodosnabdijevanja i energetike.

Više od deset godina, kampanja “Sačuvajmo plavo srce Evrope” radi na zaštiti rijeka slobodnog toka širom Balkanskog poluostrva, od Slovenije do Grčke.

Predstavnici ovog pokreta, zajedno s brojnim aktivistima sa Balkana, postigli su značajne uspjehe u očuvanju rijeka. Iako je do sada mnogo urađeno, borba za očuvanje rijeka daleko je od završene, jer se stalno pojavljuju novi izazovi koji prijete njihovom opstanku.

Ova posjeta je važan korak u povezivanju regionalnih napora za očuvanje rijeka, kako bi se obezbijedilo da rijeka Morača i drugi vodotoci ostanu zaštićeni za buduće generacije.

Sledeće

Stanovnici Vranjine da ne koriste vodu za piće ni nakon prokuvavanja

Ne propustite

MUP: Nestabilne vremenske prilike i obilne padavine

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Od danas trodnevna žalost u Crnoj Gori

Povodom tragičnog događaja koji se dogodio na Cetinju, u kojem je nastradalo 12 osoba, Vlada Crne Gore je na hitnoj telefonskoj sjednici donijela Odluku da se 2, 3. i 4. januar proglase za Dane žalosti.

“Užasna tragedija, koja nas je sve pogodila. Održaćemo i sjednicu Vijeća za nacionalnu bezbjednost na kojoj ćemo razmatrati i brojne opcije, pa i potpunu zabranu posjedovanja oružja, jer poslije ovoga moramo da se zapitamo, kome se smije dozvoliti da posjeduje oružje u Crnoj Gori”, poručio je ovim povodom premijer Milojko Spajić.

Podsjećamo, dan žalosti označava se obaveznim isticanjem zastave na pola koplja na svim zgradama državnih organa i zgradama organa lokalne samouprave i javnih ustanova, u skladu sa Zakonom o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore.

U skladu sa Odlukom, na javnim mjestima neće se održavati programi javnog, kulturnog i zabavnog karaktera, a u ugostiteliskim objektima neće se emitovati muzika.

Elektronski i drugi mediji dužni su svoje programske sadržaje prilagoditi obilježavanju dana žalosti.

Priroda i društvo

Vujović: Medijski savjet za samoregulaciju osuđuje jučerašnje ometanje novinara da obavljaju posao

Medijski savjet za samoregulaciju: Napad na novinarku je napad na sve novinare u Crnoj Gori

Medijski savjet za samoregulaciju najoštrije osuđuje jučerašnje ometanje i sprečavanje novinara da obavljaju svoj posao u parlamentu, kazao je izvršni sekretar Ranko Vujović.

“Novinari su već duži niz godina izloženi otvorenim uvredama, poniženjima i fizičkim napadima. Jučerašnji incident je utoliko teži, jer je izazvan od visokog političkog funkcionera jedne od vladajućih partija, koji je prilično grubo pokušao da spriječi fotoreportere, snimatelje i novinare da isprate jednu od kriznih situacija u zgradi parlamenta “, naveo je u saopštenju.

Pravdajući se da se radi o bruci koju ne treba snimati taj poslanik je demonstrirao potpuno nepoznavanje novinarskog posla i uloge medija u društvu, dodao je.

“Upravo je snimanje bruke, kako kaže poslanik, odnosno praćenje zloupotreba u najvišem zakonodavnom domu misija i uloga medija i novinara. Ili da pojednostavimo, u tom trenutku je postojao javni interes da novinari i snimatelji ostanu u plenarnoj sali i zabilježe incident koji se dešavao naočigled svih prisutnih”, istakao je.

On je istakao da pomenuti poslanik je zaboravio ili ne zna da su političari ti koji su najodgovorniji za stvaranje ambijenta u državi koji će omogućiti novinarima i medijima sigurnost i bezbjednost u radu.

“U normalnim državama bi političari trebali da budu poslednji od kojih će se novinari plašiti ili strijepiti. Nažalost, izgleda da je praksa u nas nešto drugčija i da će trebati još mnogo vremena da protekne dok neki naši političari prihvate i razumiju da su napadi na novinare i medije napadi na temelje svakog demokratskog društva pa i ovog našeg”, zaključuje u saopštenju.

Priroda i društvo

Objavljen konkurs za doktorske studije u drugom roku

Univerzitet Crne Gore objavio je konkurs za upis na doktorske studije u drugom upisnom roku za ukupno 63 slobodna mjesta.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta.

Prijave sa potrebnom dokumentacijom podnose se 2. i 3. decembra, do 14 sati organizacionim jedinicama Univerziteta.

Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore.

Slobodna mjesta za upis su raspoloživa na sljedećim fakultetima: Biotehnički fakultet (5), Elektrotehnički fakultet (13), Fakultet za sport i fizičko vaspitanje (7), Filološki fakultet (5), Medicinski fakultet (3), Filozofski fakultet (1), Građevinski fakultet (7), Mašinski fakultet (4), Metalurško-tehnološki fakultet (4), Pomorski fakultet (4), Prirodno-matematički fakultet (1) i Institut za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije (9).

Na studijski program Održivi razvoj mogu konkurisati kandidati koji su prethodne nivoe studija završili u oblastima prirodnih i tehničkih nauka.

Postupak rangiranja kandidata sprovodi Komisija za doktorske studije na organizacionim jedinicama Univerziteta.

“Pravo upisa imaju kandidati koji: posjeduju diplomu magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti (najmanje 300 ECTS kredita); posjeduju aktivno znanje jednog svjetskog jezika na nivou B2; te koji su prethodno završili odgovarajuće studije i dostave dokaze o ispunjavanju uslova. Stranac se može upisati na studijski program doktorskih studija pod istim uslovima kao i crnogorski državljanin, uz prethodno priznavanje inostrane obrazovne isprave ranije završenog ciklusa/stepena/nivoa studija, koja je uslov za upis “, zaključeno je u saopštenju.