Priroda i društvo
Materijalnu pomoć u Crnoj Gori prima preko 6. 000 porodica
Međunarodni dan borbe protiv siromaštva obilježen je juče, a širom svijeta milioni ljudi žive u ekstremnom siromaštvu. Situacija je, nažalost, daleko od idealne i u Crnoj Gori. Materijalnu pomoć prima oko šest hiljada i četiri stotine porodica.
Siromaštvo u Crnoj Gori i dalje je veoma izraženo, a tome svjedoče i poslednji podaci Monstata iz 2020. godine – na osnovu koji se 22,6 odsto građana nalazi u riziku od siromaštva.
Dvadesetogodšnja Sandra Knežević, samohrana majka dvoje maloljetne djece, živi od 207 eura mjesečno, od kojih 140 izdvaja za stan u kom žive.
“I to što mi ostane za struju i vodu. Uzmem nešto malo hrane, pelena, mlijeko.. Ponekad nemam, braća mi kupe, majka mi ispeče leb, a i oni teško žive isto’. kazala je Knežević.
Uslovi u kojima žive nisu idealni, a kako kreću hladniji dani, najpotrebnija su im drva za ogrijev.
“Nemam šporeta, električnog. Imam šporet na drva ali je slab, sve mi crno po zidovima. I nemam drva, a i teško za djecu robe’’…, priča Sandra.
Trenutno je nezaposlena, a koliko bi joj se pružila prilika radila bi kućne poslove.
“Bih, radila bih, za njih najviše…Možda negdje da perem suđe, nešto tako.. da pomažem u kuhinji”, navodi Knežević.
Volonteri Crvenog krsta svakodnevno distribuiraju pakete sa osnovim životnim namirnicama i higijenskim artiklima koji stižu do svih krajeva Crne Gore.
Tokom ove godine podijelili su 2 500 paketa pomoći, a planiraju da obezbijede još hiljadu.
Ipak, najviše ih zabrinjava porast broja korisnika u odnosu na prethodne godine.
“A počeo je negdje u toku 2020. godine kada je krenula i pandemija korona virusa tokom koje smo se součili sa velikim brojem lica koja su ostala bez zaposlenja. Redovno distribuiramo polovnu garderobu, a ono što smo primijetili na terenu je da je najčešće najveća potražnja upravo za dječijim artiklima’, kazala je koordinatorka u Crvenom krstu Crne Gore Snežana Radenović.
Prema posljednjim podacima Ministarstva rada i socijalnog staranja, u septembru ove godine, pravo materijalnog obezbjeđenja u Crnoj Gori koristi oko šest i po hiljada porodica
“Što je ukupno nešto oko 22 i po hiljade članova tih porodica u Crnoj Gori i na mjesečnom nivou taj izdatak je oko 672 hiljade eura. Svakog dana slušamo o priče boljem životnom standardu i uslovima života – a u 2022. godini, čini se, i dalje nema rješenja za one koje žive na granici siromaštva i koji se svakog mjeseca iznova suočavaju sa istim izazovom – kako preživjeti” kazali su iz Ministarstvu rada i socijalnog staranja.
Izvor: RTCG
Priroda i društvo
Dr Jelena Mijušković dobitnica Dunavske nagrade za mlade naučnike
Dr Jelena Mijušković, saradnica u nastavi na Studijskom programu Fizika Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, dobitnica je prestižne Dunavske nagrade za mlade naučnike (Danubius Young Scientist Award) za 2026. godinu. Nagrada se dodjeljuje za izuzetna naučna dostignuća istraživača iz zemalja Dunavskog regiona, u okviru inicijative austrijskog Saveznog ministarstva za žene, nauku i istraživanje (BMFWF) i Instituta za Dunavski region i Centralnu Evropu (IDM).
Ovo priznanje dodjeljuje se mladim istraživačima na osnovu naučne izvrsnosti, inovativnosti i međunarodnog značaja njihovog rada, kroz postupak nominacije i međunarodne stručne evaluacije. Svečana dodjela nagrada održana je 5. novembra 2026. godine.
Dr Mijušković bavi se fizikom visokih energija, a njen naučnoistraživački rad vezan je za eksperimente u Evropskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi, gdje je članica međunarodne CMS kolaboracije. U okviru ove saradnje učestvuje u istraživanjima fundamentalnih osobina materije, sa posebnim fokusom na sudare teških jona, strukturu snopova čestica (džetova) i osobine kvark-gluonske plazme.
Osnovne i specijalističke studije završila je na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta Crne Gore, dok je doktorsku disertaciju odbranila 2022. godine u okviru zajedničkog doktorskog programa Univerziteta Crne Gore i Univerziteta Paris-Saclay u Francuskoj. Nakon doktorata nastavila je istraživački rad na Univerzitetu Sapienza u Rimu, gdje se dodatno usavršavala u oblasti fizike sudara teških jona.
Od 2019. godine koautorka je naučnih publikacija CMS kolaboracije, a rezultate istraživanja predstavljala je na brojnim međunarodnim konferencijama. U okviru kolaboracije obavljala je i odgovorne koordinatorske funkcije, uključujući rukovođenje grupom za monitoring i kalibraciju elektromagnetnog kalorimetra. Trenutno predvodi istraživačku grupu koja se bavi mjerenjima sudara teških jona pri visokim transverzalnim impulsima.
Učestvovala je i u međunarodnim istraživačkim projektima finansiranim kroz evropske programe Horizon 2020 i Horizon Europe, doprinoseći razvoju naprednih metoda za proučavanje fundamentalnih osobina materije. Među njenim naučnim doprinosima izdvaja se učešće u prvim mjerenjima takozvanog dead-cone efekta u proton-proton sudarima i sudarima teških jona u okviru CMS kolaboracije.
Pored naučnog i nastavnog rada, aktivno je posvećena popularizaciji fizike i približavanju savremenih naučnih istraživanja mladima kroz međunarodne obrazovne programe i naučne manifestacije, uključujući Međunarodne masterklasove iz fizike čestica i Otvorene dane nauke.
Dodjela Dunavske nagrade predstavlja značajno međunarodno priznanje za naučni rad dr Jelene Mijušković, ali i potvrdu kvaliteta istraživanja i međunarodne naučne saradnje koja se razvija na Univerzitetu Crne Gore.
Priroda i društvo
Izvršna direktorica ŽICG podnijela ostavku zbog opstrukcija, tvrdi da je razlog to što je sestra Milana Kneževića
Izvršna direktorica Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) Marina Bošković podnijela je ostavku na tu funkciju, navodeći da je zbog političkih okolnosti i opstrukcija onemogućena da obavlja poslovne obaveze u skladu sa zakonom.
Bošković je u obavještenju upućenom Odboru direktora navela da ostavku podnosi jer više nije u mogućnosti da nesmetano obavlja svoje dužnosti.
„Ostavku podnosim iz razloga što sam, ne svojom voljom i zaslugom, onemogućena u realizaciji svih poslovnih obaveza ovog privrednog društva u skladu sa zakonom“, navela je Bošković.
Istakla je da je gotovo tri decenije radila u željezničkom sistemu Crne Gore i da je profesionalni put gradila od inženjera pripravnika do izvršne direktorice.
„Iako sam u Željeznici Crne Gore bila zaposlena skoro 30 godina, bez mrlje u profesionalnoj karijeri, prešla put od inženjera pripravnika do izvršnog direktora, ne preskačući nijednu stepenicu, našla sam se u vrtlogu političkih zbivanja suočena sa opstrukcijama, samo zbog činjenice da sam sestra Milana Kneževića“, poručila je Bošković.
Podsjetila je da je u nekadašnjoj Željeznici Crne Gore počela da radi 1997. godine kao diplomirana inženjerka elektrotehnike, u vrijeme kada je njen brat još bio maloljetan.
Kako je navela, imenovanjem na čelo ŽICG postala je prva žena na funkciji izvršnog direktora od osnivanja željeznice u Crnoj Gori, a u tom trenutku i jedina žena na toj poziciji među svim željezničkim privrednim društvima.
Govoreći o rezultatima tokom pet i po godina rukovođenja kompanijom, Bošković je istakla da je, u saradnji sa reprezentativnim sindikatima i Odborom direktora, značajno poboljšan materijalni položaj zaposlenih kroz višestruko povećanje zarada.
Prema njenim riječima, godišnji budžet kojim raspolaže ŽICG povećan je za 241 odsto u odnosu na 2021. godinu, što je omogućilo kvalitetnije održavanje željezničke infrastrukture.
„Takođe je prvi put od osnivanja ovog društva izvršena raspodjela stambenih sredstava sa jednom rang-listom, bez privilegovanih, iz kog razloga su mnogi najstariji radnici pred odlazak u penziju prvi put u svom radnom vijeku dobili sredstva iz stambenog fonda“, navela je Bošković.
Posebno je izdvojila obezbjeđivanje podrške međunarodnih finansijskih institucija za rekonstrukciju željezničke infrastrukture.
„Sa svojim timom sam obezbijedila podršku za dobijanje sredstava za rekonstrukciju željezničke infrastrukture u vrijednosti od preko 330 miliona eura od najvećih finansijskih institucija Evrope i šire“, kazala je Bošković.
Bošković tvrdi da tokom mandata nije imala podršku države i da je bila izložena neprekidnim napadima, izdvajajući ministarku saobraćaja Maju Vukićević kao izuzetak.
„Za sve vrijeme nijesam imala nikakvu podršku od države, već naprotiv, sa izuzetkom, moram istaći, ministarke Maje Vukićević, bila neprekidno izložena bezrazložnim napadima sa svih strana“, navela je ona.
Istovremeno, kako tvrdi, njen rad i rad tima koji je predvodila nailazili su na priznanja međunarodnih institucija.
Bošković je navela da su joj pojedini predstavnici značajnih međunarodnih organizacija ponudili podršku na važnim adresama u Evropskoj uniji i preporuke za ostanak na rukovodećoj funkciji, ali da je takvu mogućnost odbila.
Osvrnula se i na ranije najave svoje smjene, koje povezuje sa političkom situacijom.
„Kako je još ranije najavljena moja smjena kao proizvod političke situacije, mogla sam i dalje, ko zna koliko još dugo, koristiti nesposobnost u primjeni novog Zakona o upravljanju privrednim društvima u vlasništvu države onih koji su ga i predložili. Međutim, da nijesam neko ko se grčevito drži funkcije, dokazujem ovim činom ostavke“, poručila je Bošković.
Bošković je posebno kritikovala, kako smatra, pokušaje da se njeni profesionalni rezultati predstave kao posljedica porodičnih veza, a ne rada i stručnosti.
„Ne mogu i neću da prihvatim da se uspjeh jednoj ženi u Crnoj Gori opet pokušava svesti na porodične odnose i osporava činjenica da je uspjeh posljedica njenog rada, znanja i sposobnosti, da joj se oduzima i lice i ime i iznova i iznova predstavlja samo kao nečija sestra, kuma ili žena“, naglasila je Bošković.
Na kraju je zahvalila zaposlenima Željezničke infrastrukture, Odboru direktora i predstavnicima međunarodnih finansijskih institucija na saradnji i podršci.
„Želim da zahvalim svim zaposlenima na saradnji i uspjehu koji smo zajedno postigli, Odboru direktora koji nas je vodio i vodećim ljudima u međunarodnim finansijskim institucijama koji su prepoznali naš potencijal“, zaključila je Bošković.
Priroda i društvo
Dom zdravlja Podgorica: Od danas vakcinacija protiv sezonskog gripa
Iz Doma zdravlja Glavnog grada saopšteno je da građani Podgorice, Zete i Tuzi od danas mogu vakcinisati protiv sezonskog gripa na svim punktovima Doma zdravlja, kod timova izabranog doktora za odrasle.
Kako su istakli, vakcinacija će se sprovoditi u skladu sa preporukama Instituta za javno zdravlje.
“Preporučuje se svim osobama starijim od šest mjeseci sa hroničnim oboljenjima respiratornog sistema, kardiovaskularnog sistema i bubrega, osobama koje se liječe od metaboličkih poremećaja (kao što je šećerna bolest), licima sa smanjenom funkcijom imunološkog sistema uključujući i lica sa HIV/AIDS-om, kao i osobama koje imaju transplantirane organe i/ili ćelije”, navode iz Doma zdravlja.
Takođe, ističu, vakcinacija je predviđena i preporučuje se svim starijim od 65 godina, hronično oboljelim osobama koje žive u kolektivnom smještaju, zdravstvenim radnicima jer na taj način – ne samo da štite svoje zdravlje i zdravlje svojih ukućana, već značajno doprinose zdravlju onih koje liječe i o kojima brinu.
“Apelujemo da stanovništvo Glavnog grada, posebno oni koji pripadaju visoko rizičnim grupama, da se vakcinišu protiv gripa, jer je to u interesu očuvanja njihovog zdravlja”, zaključuje se.
-
Zeta2 дана ranijeAsanović podnio ostavku, Jelena Aligrudić predsjednica Opštine Zeta
-
Zeta3 дана ranijeSlađana Kaluđerović ponovo izabrana za predsjednicu SNP-a u Zeti
-
Politika4 дана ranijeKnežević: Ne vidim ništa sporno da me izaberu za premijera
-
Ekonomija2 дана ranijeMF: Rebalansom obezbijeđeno gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima
-
Politika1 дан ranijeKumova pozajmica stigla do ASK-a: Provjerava se anonimna prijava o stanu Milana Kneževića
-
Zeta2 дана ranijeBroj evidentiranih oboljelih od malignih bolesti u Zeti za dvije godine porastao gotovo pet puta
-
Zeta2 дана ranijeKnežević: Navijači Zete se privode zbog pjevanja o Kosovu
-
Region3 дана ranijeZa šta se teretilo svih 49 osoba koje je pomilovao Vučić


You must be logged in to post a comment Login