Politika

Milatovićeva opstrukcija reformi dio predizborne kampanje

Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da ne potpiše set ekonomskih zakona, koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, politička je i motivisana je podgoričkim izborima. To smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji je u razgovoru za portal Javnog servisa naveo da Milatović na ovaj način opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj stav dijeli i poslanik NSD Dejan Đurović, ali poručuje da će poslanici brzo ponovo usvojiti pomenute zakone.

Milatović je na juče održanoj pres konferenciji saopštio da Skupštini na ponovno razmatranje vraća zakone o PDV, akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Između ostalog, upozorio je da taj treći zakon ugrožava Fond PIO i upozorio da će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzionera.

Potom je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije rekao da Milatović opstruira Program Evropa sad dva i da je apsolutna laž da će se u budućnosti smanjivati iznos penzija.

Zečević ukazuje da je Milatović, prije ovih, već vratio 11 zakona na ponovno odlučivanje.

“Što se tiče ove nove predsjednikove odluke, rekao bih da je prije svega politička odluka, motivisana važnim podgoričkim izborima. S jedne strane, Milatović je izrazio zabrinutost zbog fiskalne održivosti programa, tvrdeći da on nije fiskalno neutralan i da može izložiti javne finansije rizicima, posebno ukoliko ne dođe do očekivanog privrednog rasta. Prema njegovom stavu, predložene mjere poput smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje i uvođenja novih poreza mogu dugoročno oslabiti penzioni fond, a time i socijalni sistem Crne Gore”, podsjeća Zečević.

S druge strane, kako smatra, ova odluka izaziva političke tenzije.

“Jer, prema mom mišljenju, Milatović privremeno blokira izuzetno važne reforme koje bi donijele povećanje plata i smanjenje nezaposlenosti. Njegova odluka je dovela do produbljivanja sukoba s premijerom Spajićem, koji smatra da predsjednik opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj politički sukob može dodatno usložniti saradnju između predsjednika i vlade, što bi moglo odgoditi primjenu reformi i povećati neizvjesnost na političkoj sceni”, navodi Zečević.

Smatra da nema razloga za zabrinutost i da treba što prije početi sa primjenom programa Evropa sad 2 i, kako navodi, ponovo izglasati te ekonomske zakone.

Na istoj liniji je i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji smatra da je Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.

“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije (pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića)”, poručio je Đurović.

Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.

Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.

Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima.

Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .

“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.

Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.

Sledeće

Pejović: Dok opozicija tvrdi da Crna Gora ne napreduje, iz Brisela stižu nikad optimističnije poruke

Ne propustite

Mandić: Milatović saopštio da je vratio zakone, a ja ih nisam ni poslao

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Dašić: Stranci masovno otvaraju firme kako bi ostali u Crnoj Gori

screenshot

Oko 80 odsto stranaca koji su u posljednja dva mjeseca pokušali da regulišu boravak u Crnoj Gori zloupotrijebilo je sistem, ocijenio je Dragan Dašić iz Ministarstva unutrašnjih poslova, navodeći da je u posljednjih mjesec dana registrovan veliki broj firmi upravo kako bi strani državljani na taj način ušli u sistem i ostali u zemlji. Dašić je u emisiji “Dobro jutro Crna Goro” na TVCG najavio da će MUP u saradnji sa Upravom policije i Poreskom upravom u narednom periodu provjeriti sve novoosnovane firme.

Dašić je kazao da je posljednjih mjeseci zabilježen veliki pritisak na službenike Direktorata i da MUP, po Zakonu o upravnom postupku, mora da primi svaki zahtjev, uključujući i one koji nijesu uredni.

“Želio bih da kažem da je posljednjih nekoliko mjeseci izuzetan pritisak na službenike Direktorata, da se očigledno radi o zloupotrebi sistema jer smo mi obavezni po Zakonu o upravnom postupku da primimo svaki zahtjeve, i onaj koji je neuredan. Zadnjih mjesec je registrovano mnogo firmi u Crnoj Gori iz razloga da bi stranci ušli u sistem, ostali u Crnoj Gori”, kazao je Dašić.

Objasnio je da oni imaju pravo žalbe ukoliko MUP odbije te zahtjeve.

“Radi se o jednoj zloupotrebi sistema.U saradnji sa Poreskom upravom, Upravom policije, provjerićemo sve novoosnovane firme, sve strance koji su na ovaj način zloupotrijebilo sistem. Oko 80 odsto ljudi je tokom prethodna dva mjeseca zloupotrijebilo sistem”, rekao je Dašić.

Naglašava da ipak ima onih koji su regularno produžavali boravak.

“Međutim, imamo dosta stranaca gdje je riječ o čistoj zloupotrebi sistema“, kazao je Dašić.

Oko 70 hiljada stranaca sa borakom u Crnoj Gori, kako je kazao neće imati nikakvih problema.

Govoreći o novoj Uredbi o viznom režimu, Dašić je rekao da će se ona primjenjivati od 1. novembra i da je njome Crna Gora, kako je naveo, u potpunosti uskladila viznu politiku sa Evropskom unijom.

Prema njegovim riječima, najznačajnija novina je uvođenje viza za državljane Rusije, Bjelorusije, Turske, Saudijske Arabije i Kine.

„Za tih pet država uvode se vize, što znači da od 1. novembra, da bi ušli u Crnu Goru, moraju da podnesu zahtjev za vizu i da im država odobri ulazak. Ne mogu više da uđu samo sa pasošem“, rekao je Dašić.

Dodao je da će blizu 80 kategorija državljana određenih država i dalje moći da ulazi u Crnu Goru bez vize, uz važeću putnu ispravu, dok će pojedini moći da borave do 30 dana i sa ličnom kartom. Kao primjer naveo je državljane Srbije, Bosne i Hercegovine i država Evropske unije.

Stranci koji već imaju odobren privremeni ili stalni boravak u Crnoj Gori, prema njegovim riječima, neće imati problema sa ulaskom i izlaskom iz zemlje.

„Oni mogu da izlaze u matičnu državu i da se vrate. Njima je dozvola boravka koja važi u Crnoj Gori na neki način viza za ulazak“, kazao je Dašić.

Naveo je i da će stranci koji su tokom oktobra ušli u Crnu Goru moći da podnesu zahtjev za privremeni boravak i ostanu u zemlji ukoliko ispunjavaju propisane uslove.

Dašić smatra da će nova pravila od naredne sedmice značajno promijeniti situaciju i otežati zloupotrebe sistema.

Istovremeno, ocijenio je da bi uvođenje viza moglo uticati na broj turista i investitora iz zemalja na koje se novi režim odnosi.

„Može, samo je pitanje koliko. Zašto bi neko ušao u državu gdje treba da traži vizu? Dosta ljudi se neće odlučiti na taj potez, nego će vjerovatno ići u države gdje ne treba viza. Međutim, ovo usklađivanje je mjera koja je morala da se uvede“, rekao je Dašić.

Kazao je da je cijena vize određena na 35 eura i da će biti važno da Ministarstvo vanjskih poslova i Uprava policije obezbijede što brže izdavanje viza, posebno za organizovane grupe turista.

Državljanima zemalja za koje se uvodi vizni režim poručio je da se od 1. novembra obrate diplomatsko-konzularnim predstavništvima i podnesu zahtjev za vizu.

Izvor: RTCG

Politika

Mitropolit Joanikije: Studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici

Foto MCP

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije kazao je da su studenti u Srbiji pokazali da su patriote, a ne izdajnici.

Naveo je da je, prije svega, srećan što se nakon izbora u Srbiji sve završilo mirno.

“Čovjek ne može da se ne obraduje toj novoj energiji, koja donosi nešto potpuno novo. Mnogi se boje šta će to biti, nije baš još sve jasno šta će biti, ali da je ta energija svježa i da su ta djeca i taj narod koji ih je podržavao pokazali jednu veliku snagu i veliki patriotizam, mora se to reći. To je više nego jasno”, naveo je u intervjuu za RTV Podgorica.

Podsjetio je da nije bio pristalica režima Aleksandra Vučića, ali mu odaje priznanje na tome što je, čim je vidio prve rezultate, izašao pred medije, priznao poraz i čestitao pobjedu.

“Iako se mnogo govorilo: ‘Ma, neće dati vlast bez krvi’, dogodilo se nešto sasvim suprotno. To je bio fer potez. I hvala Bogu, to se sve završilo, prije svega, mirno. S druge strane, otpale su, naravno, sve te optužbe na račun te djece, da su to izdajnici ili nešto drugo, ili da su izmanipulisani od nekoga, ili da to neko sa strane sve rukovodi, da se oni ne pitaju ništa, da to vodi Dinko Gruhonjić. Čim se pojavi neko novi, naročito ako ima neku svježinu, duha, humora, neku kreativnost, odmah se ljudi, oni koji su navikli na neke šeme, koji uživaju u nekim povlasticama vlasti, strašno uznemire i bune. Vidite da je to za njih veoma opasno. Hvala Bogu, vidjeli smo nešto što smo vidjeli i u Crnoj Gori. To je nama nekako sve bilo poznato”, kazao je Joanikije.

Istakao je da nije želio da se miješa u političke procese u Srbiji, ali da je bilo jasno da su djeca pobijedila strpljenjem, kao i retorikom neodgovaranja na provokacije, na nasilje, na klevete, svježom energijom, inteligencijom, istinom i, prije svega, velikom ljubavlju i patriotizmom prema svojoj otadžbini.

Ćirilica nije dovoljno zaštićena u Crnoj Gori

Smatra da se nedovoljno pažnje posvećuje zaštiti ćirilice, te da se jasno vidi da ćirilica nije dovoljno zaštićena.

„Crna Gora baštini tradiciju pravoslavne duhovnosti. Ovdje je većinski narod, ipak, pravoslavni. Zna se kakva je to tradicija, od svetih Ćirila i Metodija, preko svetih Nemanjića, pa onda Balšića, Crnojevića, Petrovića… Sve je to dio ćirilične tradicije. Ne smijemo zaboraviti Oktoih, prvu štampanu knjigu kod Južnih Slovena. A prije Oktoiha imamo Miroslavljevo jevanđelje, Svetosavsku krmčiju i druga velika djela srednjovjekovne srpske pismenosti. Božidar Vuković Podgoričanin treba da nam bude na ponos. On je uradio nešto izuzetno za svoje vrijeme. Znali smo da stvaramo i u najtežim vremenima. Petrovići su baštinili istu tu tradiciju, ponosili se njome i često je isticali. Na šta ćemo se mi osloniti ako sve to izbrišemo“, naveo je mitropolit Joanikije.

Nije u redu, kako je rekao, da i srpski jezik ne bude službeni iako se dominantno govori u Crnoj Gori, te da je to neshvatljivo.

„Ako je nešto dominantno i ima toliko dugu tradiciju, kako onda da nema svoje mjesto u državi? Nažalost, to su ostaci prethodnog režima koje smo naslijedili. S tim polako treba izaći na kraj i vjerujem da ćemo uspjeti“, istakao je on.

Politika

U centru skupštinskog obračuna Kneževića i Dragovića, stan od 140.000 eura i mjesto u odboru direktora

ilustracija

Žestoka polemika između poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Darka Dragovića i lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića tokom skupštinske rasprave otvorila je pitanje kupovine stana vrijednog 140.000 eura, ali i poslovnih i političkih veza koje se dovode u vezu sa tom transakcijom. U središtu njihovog verbalnog sukoba našlo se ime biznismena Branislava Gugija Savića, odnosno njegovog sina Predraga Savića od kojeg je Knežević navodno kupio stan.

Dragović je tokom rasprave optužio Kneževića da nije govorio istinu o načinu finansiranja stana od 140 kvadrata u Podgorici, tvrdeći da je nekretnina kupljena za 140.000 eura, odnosno po cijeni od svega 1.000 eura po kvadratnom metru.

Posebnu pažnju izazvala je Dragovićeva tvrdnja da je Knežević stan kupio od sina Gugija Savića, a da je nakon toga upravo Predrag Savić predložen za člana odbora direktora jedne crnogorske kompanije.

„Objasnite odakle vam 140.000 eura. Zanimljivo je da je stan kupljen od sina Gugija Savića, a vi ste odmah nakon toga predložili da on bude član borda jedne crnogorske firme“, poručio je Dragović.

Time je rasprava o porijeklu novca dobila novu dimenziju, jer se, osim finansiranja nekretnine, otvorilo i pitanje eventualne povezanosti privatne kupoprodaje sa kasnijim imenovanjem prodavca na funkciju u privrednom društvu.

Knežević je odbacio Dragovićeve optužbe, navodeći da je njegova porodica prodala prethodni stan u Ulici Oktobarske revolucije, podigla kredit i dodatno pozajmila novac od kuma, nakon čega je Predragu Saviću isplaćeno 140.000 eura.

Lider DNP-a nije negirao da poznaje Gugija Savića, već je tokom rasprave poručio da se ljudi koje poznaje ne odriče.

„Gugija Savića poznajem u zatvoru, a ljudi se ne odričem“, kazao je Knežević, najavljujući tužbu protiv Dragovića.

Zanimljivo je da Knežević nije negirao ni da je Predrag Savić bio član odbora direktora, već je istakao da je on napustio tu poziciju nakon izlaska DNP-a iz Vlade.

„Što se tiče Peđe Savića, gospodine Dragoviću, Peđa Savić je odmah čim smo mi napustili Vladu, izašao iz odbora direktora“, rekao je Knežević, pozivajući ministra Radunovića da potvrdi njegove navode.