Politika

Milatovićeva opstrukcija reformi dio predizborne kampanje

Odluka predsjednika države Jakova Milatovića da ne potpiše set ekonomskih zakona, koji bi obezbijedili implementaciju projekta Evropa sad 2, politička je i motivisana je podgoričkim izborima. To smatra ekonomski analitičar Predrag Zečević, koji je u razgovoru za portal Javnog servisa naveo da Milatović na ovaj način opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj stav dijeli i poslanik NSD Dejan Đurović, ali poručuje da će poslanici brzo ponovo usvojiti pomenute zakone.

Milatović je na juče održanoj pres konferenciji saopštio da Skupštini na ponovno razmatranje vraća zakone o PDV, akcizama i doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Između ostalog, upozorio je da taj treći zakon ugrožava Fond PIO i upozorio da će poslanici biti direktno odgovorni za smanjenje penzija budućih penzionera.

Potom je premijer Milojko Spajić na konferenciji za medije rekao da Milatović opstruira Program Evropa sad dva i da je apsolutna laž da će se u budućnosti smanjivati iznos penzija.

Zečević ukazuje da je Milatović, prije ovih, već vratio 11 zakona na ponovno odlučivanje.

“Što se tiče ove nove predsjednikove odluke, rekao bih da je prije svega politička odluka, motivisana važnim podgoričkim izborima. S jedne strane, Milatović je izrazio zabrinutost zbog fiskalne održivosti programa, tvrdeći da on nije fiskalno neutralan i da može izložiti javne finansije rizicima, posebno ukoliko ne dođe do očekivanog privrednog rasta. Prema njegovom stavu, predložene mjere poput smanjenja doprinosa za penzijsko osiguranje i uvođenja novih poreza mogu dugoročno oslabiti penzioni fond, a time i socijalni sistem Crne Gore”, podsjeća Zečević.

S druge strane, kako smatra, ova odluka izaziva političke tenzije.

“Jer, prema mom mišljenju, Milatović privremeno blokira izuzetno važne reforme koje bi donijele povećanje plata i smanjenje nezaposlenosti. Njegova odluka je dovela do produbljivanja sukoba s premijerom Spajićem, koji smatra da predsjednik opstruira sprovođenje programa koji je ključan za ekonomski razvoj Crne Gore. Ovaj politički sukob može dodatno usložniti saradnju između predsjednika i vlade, što bi moglo odgoditi primjenu reformi i povećati neizvjesnost na političkoj sceni”, navodi Zečević.

Smatra da nema razloga za zabrinutost i da treba što prije početi sa primjenom programa Evropa sad 2 i, kako navodi, ponovo izglasati te ekonomske zakone.

Na istoj liniji je i poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović, koji smatra da je Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.

“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije (pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića)”, poručio je Đurović.

Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.

Skupština je nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori. Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.

Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima.

Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .

“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.

Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.

“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.

Sledeće

Pejović: Dok opozicija tvrdi da Crna Gora ne napreduje, iz Brisela stižu nikad optimističnije poruke

Ne propustite

Mandić: Milatović saopštio da je vratio zakone, a ja ih nisam ni poslao

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Madžgalj podnio ostavku u Odboru direktora Aerodroma Crne Gore

Član Odbora direktora Aerodroma Crne Gore (ACG) Stefan Madžgalj podnio je ostavku na tu funkciju

Madžgalj je prema nezvaničnim informacijama, ostavku podnio Generalnom sekretarijatu Vlade i u njoj naveo da je to uradio iz ličnih razloga.

Madžgalj je kadar Pokreta Evropa sad (PES) u ovom državnom preduzeću.

Prema Statutu Aerodroma Crne Gore, u slučaju kada jedan član Odbora direktora podnese ostavku, mandat prestaje cjelokupnom Odboru direktora, čime se stiču uslovi za njegovo razrješenje.

Prema nezvaničnim informacijama, Madžgaljeva ostavka dovodi se u vezu sa planiranom smjenom predsjednice Odbora direktora Jelene Maraš, koja je na tu funkciju izabrana sa kadrovske liste Demokratska narodna partija.

DNP je, odlukom svojih stranačkih organa, prije nekoliko dana napustio Vladu Milojka Spajić, nakon čega su otvorena pitanja daljeg učešća njihovih kadrova u organima upravljanja državnih preduzeća

Politika

Knežević: Srpski jezik nema alternativu

Lider Demokratske narodne partije, Milan Knežević, kao ključni razlog izlaska te stranke iz Vlade navodi, kako kaže, odbijanje da se riješe “osnovna elementarna prava lingvističke većine u Crnoj Gori koja se izjasnila da govori srpskim jezikom”. To je rekao u magazinu OKO na RTS-u.

“Mi smo dobili podršku građana da riješimo status srpskog jezika kao službenog, da normiramo narodnu zastavu iz 1905. Knjaževine Crne Gore i njenog Ustava u Zakonu o državnim simbolima i da omogućimo desetinama hiljada naših sunarodnika koji vode porijeklo iz Crne Gore, a 2005. i 2006. za vrijeme referenduma su se zatekli u Srbiji i ostali bez državljanstva, da im to omogućimo”, ističe Knežević.

Ukazuje da je odnos Milojka Spajića i aktuelne vlade prema tim pitanjima identičan politici bivšeg režima, zbog čega, kako kaže, nisu željeli da budu saučesnici u “ubijanju interesa srpskog naroda i lingvističke većine”.

Govoreći o odnosima unutar koalicije sa Mandićevom Novom srpskom demokratijom, koja je ostala u vlasti, Knežević ističe da razgovori o budućnosti tek predstoje, ali da je njegova stranka već preduzela konkretne korake.

“Do kraja februara predložićemo u skupštinsku proceduru Zakon o državljanstvu i pokrenuti inicijativu o srpskom jeziku kroz dopune Ustava“, najavljuje Knežević.

Prema njegovim riječima, za dopune Ustava potreban je politički dogovor koji u ovom trenutku ne postoji.

“Za dopune Ustava neophodno je da imamo 54 poslanika, to jest dvije trećine, i politički dogovor koji u ovom trenutku gospodin Spajić ne želi da podrži, i on nas je uputio na radne grupe”, navodi Knežević.

“Kada u Crnoj Gori formirate radnu grupu, to znači da nešto ne želite da završite i nama je bilo jasno da bežanje od ovih suštinskih građanskih i elementarnih prava, a ne samo srpskog naroda, nego govornika srpskim jezikom, ustvari dolazi od određenih ambasadora”, dodaje Knežević.

“Naš dalji opstanak u ovoj Vladi bio bi kompromitujući, jer se naša država nalazi u jednom totalnom institucionalnom raspadu i mi ne želimo da dajemo legitimitet takvom raspadu”, poručuje Knežević.

Da li je kraj koalicije Kneževića i Mandića

Odluka o tome da li će koalicija “Za budućnost Crne Gore” nastaviti da postoji biće donijeta na stranačkim organima Nove srpske demokratije i Demokratske narodne partije, izjavio je lider DNP-a Milan Knežević.

“Sa kolegom Mandićem imam prijateljske odnose, ali svakako drugačije vidimo pravce za ostvarivanje interesa srpskog naroda u Crnoj Gori”, naveo je Knežević.

Smatra da je malo neobično da jedan dio koalicije bude u opoziciji, a drugi na vlasti, zbog čega će, kako kaže, novonastala situacija biti analizirana unutar stranačkih organa, nakon čega će javnost biti obaviještena o daljim koracima.

Politika

Milatović ipak proglasio “plave” zakone

Nakon što je prvobitno odlučio da Skupštini na ponovno razmatranje vrati u ponedjeljak 25 usvojenih “plavih” zakona, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović se ipak predomislio i proglasio ih, objasnivši da njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

“Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave. Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta”, naveo je Milatović u saopštenju za javnost.

Iz Vlade kazali su juče da svi zakoni koji su u ponedjeljak usvojeni s “plavom zastavicom” (važni za zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU), da imaju mišljenje Evropske komisije, da je održana javna rasprava o njima i da su u njih unesene evropske direktive.

U nastavku prenosimo integralno obraćanje predsjednika Milatovića.

“Poštovani građani,

Imali ste priliku da još jednom vidite kako se u Skupštini Crne Gore zakoni koji direktno utiču na vaš svakodnevni život donose žmureći, pukim dizanjem ruku. Siguran sam da bi nasumično izabrani građani obavljali posao poslanika odgovornije i savjesnije od sadašnjeg saziva Skupštine.

Dok god je ovakav sastav parlamenta, zakoni će se, nažalost, donositi bez čitanja i suštinske rasprave.

Upravo zato sam proglasio donijete zakone, jer njihovo vraćanje poslanicima, uz očekivanje da ih pročitaju i ozbiljno razmotre, ne bi imalo nikakvog efekta.

Na ovaj način sam još jednom htio da pokažem da su Crnoj Gori neophodne otvorene liste, kako bi građani mogli da biraju poslanike koji zaista zastupaju njihove interese, koji čitaju zakone i aktivno učestvuju u raspravama o budućnosti ove zemlje.

Na kraju, upravo oni koji vode kampanju protiv mene, vođeni isključivo ličnim animozitetom i borbom za opstanak na vlasti, dokazali su da predstavljaju najveće protivnike istinskog demokratskog razvoja i evropskih integracija Crne Gore.

Svi u Crnoj Gori znaju istinu: EU put koči opstrukcija izbora sudija Ustavnog suda. EU put koči stanje u bezbjednosnom i pravosudnom sektoru. EU put koče netransparentni ugovori sa UAE, koji suspenduju naše zakone, krše Ustav i zaobilaze evropske procedure. EU put koči slaba ekonomija i partijsko zapošljavanje. EU put koči i to što nemamo zakone o Vladi i Skupštini, kao i izbori u Šavniku koji traju već četiri godine. EU put koči i nedostatak napretka u izbornoj reformi, kao i osobe povezane sa kriminalom na visokim državnim pozicijama.

Svi sve znaju, ali je izgleda naš usud što i bivši i sadašnji na vlasti uvijek biraju sjaj Dubaija umjesto evropskih pravila”, poručio je predsjednik Milatović.