Politika

PES: Ne želimo da svjedočimo Milatovićevom prekoračenju ustavnih nadležnosti

Pokret Evropa Sad neće učestvovati na najavljenom sjutrašnjem sastanku, koji je inicirao predsjednik Crne Gore jer ne želi da svjedoči Milatovićevom prekoračenju ustavnih nadležnosti, saopšteno je iz te partije.

“Dobijanje IBAR-a najbolja je potvrda da je Crna Gora na pravom putu da bude prva sljedeća članica Evropske unije i to je najvažnija poruka koju su građani dobili iz Brisela. Smatramo da su politički subjekti već pokazali veliku odgovornost prema EU agendi tokom prethodnih mjeseci, što je dovelo do deblokade procesa. Jasan je plan puta na daljem toku izvršavanja obaveza, a politička stabilnost, koju obezbjeđuje parlamentarna većina, ključna je da se osiguraju uslovi da Crna Gora do 2028. bude 28. članica”, dodaju iz PES-a.

Kako navode, u tom smislu izvršna i zakonodavna vlast, kao nosioci ključnih odluka u integrativnom procesu, moraju nastaviti snažno djelovanje na ispunjavanju evropske agende i što bržem zatvaranju pregovaračkih poglavlja.

“Vlada ima obavezu, ali i institucionalne mehanizme za korespodenciju sa svim relevantnim predstavnicima subjekata međunarodnog prava, a samim tim i EU. Predlog predsjednika Crne Gore da okupi političke aktere na temu vanjske politike i međunarodnih odnosa je protivan ustavnim nadležnostima ovog organa, narušava podjelu vlasti i kao takvo samo je jeftini politički marketing. Svi politički subjekti, kao i Vlada i Skupština, imaju dovoljno mogućnosti da nesmetano vrše komunikacije i nije im neophodan niti jedan oblik posredovanja, ili neke međunarodne kurirske službe u vidu institucije predsjednika. S druge strane, Zakonom o predsjedniku Crne Gore, nije predviđen niti jedan oblik komunikacije sličan ovom koji je Milatović zamislio, što je i razumljivo jer ne postoji nikakva institucionalna nadležnost predsjednika države da okuplja bilo koga i da informiše o bilo čemu što spada u nadležnost drugih institucija. Naročito, kad do svih sličnih a i jasnijih informacija, Vlada može doći vršeći i najosnovnije poslove iz domena svoje nadležnosti”, saopšteno je iz PES-a.

Oni očekuju da Milatović prihvati činjenicu da on nije šef izvršne, a posebno ne zakonodavne vlasti. Takvi oblici vršenja vlasti nijesu svojstveni našem parlamentarnom sistemu.

“U ovakvoj konstalaciji i vlasti i nadležnosti, kao što vidimo, nema mjesta za bilo kakvu hijerarhijsku, ili institucionalnu nadležnost predsjednika da,,obavještava” bilo koga o bilo kojem sastanku, naročito jer to nije činio ni u prethodnim situacijama. U konačnom, predsjednik države je već, kroz saopštenja i izjave, cjelokupnu javnost već obavijestio o zaključcima razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta, Šarlom Mišelom. Pozdravljamo konstruktivno djelovanje svih činilica društva na EU putu, ali i pozivamo na poštovanje Ustava”, zaključuju iz PES-a.

Sledeće

Knežević odgovorio Milatoviću: Došlo do mimolaženja koja se ne mogu ignorisati

Ne propustite

Knežević: Milatović pljuje po srpskom narodu, marioneta je Britanske i drugih ambasada

Portal Zeta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

You must be logged in to post a comment Login

Politika

Mandić: Nakon ulaska u EU Crna Gora će imati novi Ustav

Predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da očekuje da će nakon pristupanja Evropskoj uniji (EU) Crna Gora dobiti novi Ustav, koji će, kako je naveo, odražavati potrebe građana i okolnosti članstva u EU.

Podsjetio je da je Socijalistička Republika Crna Gora Ustav donijela 1974. godine, a da je nakon uspostavljanja SR Jugoslavije donesen i Ustav Republike Crne Gore.

“Tokom 2007, kada je proglašena nezavisnost, donijet je treći Ustav”, kazao je Mandić.

Mandić je uvjeren da će u budućnosti biti formirana Ustavotvorna skupština.

“Ja sam gotovo uvjeren da će neka nova generacija i neki novi saziv ovdje imati Ustavotvornu skupštinu i da ćemo nakon priključenja EU imati i novi Ustav, koji će oslikavati sve što je potrebno građanima Crne Gore”, poručio je Mandić.

Raduje ga mogućnost da, kako navodi, nova Ustavotvorna skupština bude formirana nakon što Crna Gora postane članica EU.

Politika

Skupština podržala ustavne promjene: Prihvaćeni amandmani 17 do 21

Poslanici crnogorskog parlamenta usvojili su danas Predlog amandmana na Ustav Crne Gore, koji se odnose na Sudski i Tužilački savjet i Centralnu banku.

Na vanrednoj sjednici, koju je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao na zahtjev poslanika parlamentarne većine, poslanici su raspravljali o Predlogu ustavnog zakona za sprovođenje amandmana 17 do 21 na Ustav.

Ustavne promjene podržalo je svih 68 poslanika koji su glasali.

Bila je neophodna dvotrećinska većina, odnosno najmanje 54 glasa.

Takođe, poslanici su sa istim brojem glasova usvojili i Predlog ustavnog zakona za sprovođenje amandmana.

Politika

Crna Gora korak bliže EU: “Economist“ o ustavnim izmjenama i borbi protiv korupcije

Crna Gora je napravila novi korak ka članstvu u Evropskoj uniji usvajanjem paketa ustavnih izmjena koje bi trebalo da doprinesu borbi protiv korupcije, ocjenjuje britanski “The Economist“.

Kako navodi taj list, parlamentarni odbor ove sedmice odobrio je sveobuhvatne izmjene Ustava, čija se ratifikacija očekuje narednih dana.

Među najvažnijim izmjenama izdvajaju se odredbe prema kojima ministri osumnjičeni za korupciju više ne bi imali imunitet od krivičnog gonjenja, dok bi kandidati za ministarske funkcije morali da prođu provjere integriteta.

“The Economist“ navodi da bi usvajanje tih izmjena, koje podržava Evropska komisija, moglo dodatno ojačati argumente Crne Gore na putu ka članstvu u EU.

Crna Gora, podsjeća list, ambiciozno planira da postane članica Evropske unije do 2028. godine, dok pregovore vodi od 2012. godine.

Pregovarački proces je, između ostalog, usporavan zbog zahtjeva evropskih zvaničnika da Podgorica pokaže konkretne rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.

Prema ocjeni “The Economista“, ustavne izmjene mogle bi pomoći Crnoj Gori da uvjeri Brisel u posvećenost reformama.

Ipak, list navodi da su izmjene manje popularne među dijelom crnogorske javnosti.

Aktivisti za ljudska prava smatraju da su zakonodavci više fokusirani na ispunjavanje evropskih kriterijuma nego na suštinsku borbu protiv korupcije.

Oni takođe dovode u pitanje proces javnih konsultacija, ocjenjujući da je poziv građanima da daju mišljenje o izmjenama bio tek formalnost, navodi se u članku.

“The Economist“ ukazuje da bi paket ustavnih izmjena mogao predstavljati važan korak Crne Gore u ispunjavanju uslova za članstvo u Evropskoj unij.