Priroda i društvo

Tema “Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane” okupila domaće i stručnjake iz regiona

Okrugli sto Budućnost poljoprivrede i proizvodnje hrane, u organizaciji Biotehničkog fakulteta, okupio je preko 50 predstavnika akademske i naučne zajednice, državnih institucija, privrede i studenata, 26. juna u Rektoratu UCG. U radu okruglog stola, pored profesora sa Biotehničkog fakulteta (doc. dr Mirko Knežević, prof. dr Zoran Jovović i prof. dr Milan Marković), učešće su uzeli i eminentni stručnjaci iz okruženja: prof. dr Renata Bažok sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu i prof. dr Vladimir Crnojević sa instituta Biosense iz Novog Sada.

Dekanka Biotehničkog fakulteta, prof. dr Božidarka Marković istakla je da je ovaj okrugli sto dio cjelogodišnjeg programa obilježavanja jubileja – 50 godina postojanja i rada Univerziteta Crne Gore, najveće akademske ustanove u državi, koja je nosilac visokog obrazovanja, nauke, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva u Crnoj Gori.

„Sa zadovoljstvom ističem da je Biotehnički fakultet, prije 50 godina organizovan kao Poljoprivredni institut, bio jedan od članica osnivača Univerziteta. I sve vrijeme, od 1974. do danas radili smo, razvijali se sa Univerzitetom, jednom riječju živjeli život Univerziteta.

Stoga smo sa posebnim senzibiltetom prihvatili poziv Univerziteta Crne Gore da u godini obilježavanja ovog veoma važnog jubileja jedan od okruglih stolova bude u organizaciji Biotehničkog fakulteta“, kazala je dekanka Marković.

Ovaj okrugli sto ima za cilj da iz ugla akademske i naučne zajednice ukažemo na neke važne izazove sa kojima se poljoprivreda i proizvodnja hrane već suočava ili će se u narednom periodu još snažnije suočiti, te da se razmotre mogućnosti odgovora ne te izazove.

O poljoprivrednom zemljištu koje je osnovni resurs na kome počiva proizvodnja hrane, a sa kojim se često ne upravljamo na adekvatan način govorio je doc. dr Mirko Knežević. On je ukazao da bez adekvatnog očuvanja i održivog korišćenja, rizikujemo smanjenje proizvodnje hrane i ugrožavanje ekosistema. Očuvanje zemljišta predstavlja ključ za sigurnost hrane i održivi razvoj, omogućavajući stabilne prinose i zaštitu prirodnih resursa za buduće generacije, te da je implementacija zakonskih regulativa i kontrola korišćenja zemljišta od suštinskog značaja.

Poseban izazov za poljoprivredu i proizvodnju hrane danas predstavljaju sve izraženije klimatske promjene, o čemu je govorio prof. dr Zoran Jovović. On je ukazao na vrlo nepovoljne trendove i prognoze u zagrijavanju, a koje su naročito nepovoljne za područje Zapadnog Balkana pa i Crne Gore. Po pitanju prilagođavanja on je istakao: „Najveći uticaj klimatskih promjena na poljoprivredu ostvarivaće će preko vode, pa će u budućem periodu navodnjavanje predstavljati jedan od ključnih mehanizama adaptacije kao i primjena adekvatnih agrotehničkih mjera“. O uticaju stočarstva na klimatske promjene, ali i nepovoljnom efektu klimatskih promjena na stočarstvo, kao i mjerama ublažavanja govorila je prof. dr Božidarka Marković.

Izazovi sa kojima se suočava savremena zaštita bilja, posebno sa aspekta neophodnosti smanjenja upotrebe hemijskih sredstava, a u cilju zaštite zdravlja ljudi govorila je prof. dr Renata Bažok. Ona je naglasila: ’’Savremena zaštita bilja mora osigurati dovoljne količine sigurnih i zdravstveno ispravnih proizvoda koji ne sadrže ostatke opasnih aktivnih supstanci, a pri tom mora biti sigurna za životnu sredinu i za primjenitelja, odnosno mora biti održiva. Da bi se to postiglo potrebno je potpuno transformisati sisteme proizvodnje hrane i mobilizaciju svih resursa’’.

O primjeni digitalnih tehnologija u poljoprivredi, koje su sve više ključ uspjeha, posebno u situaciji sve izraženijeg nedostatka radne snage i klimatskih promjena govorio je prof. dr Vladimir Crnojević. On je prezentovao brojne modele primjene digitalnih tehnologija u monitoringu meteoroloških parametara na njivama, kvaliteta zemljišta, stanja usjeva i dinamike rasta biljaka, kao i brojne servise elektronskog upravljanja bazama podataka u poljoprivredi neophodnih za realizaciju mjera agrarne politike.

Prof. dr Milan Marković je u svom osvrtu na karakteristike i razvojne potencijale crnogorske poljoprivrede naglasak dao na multifunkcionalnost POLJOPRIVREDE, kao globalno prihvaćeni koncept njenog razvoja. On je, ukazao da glavni pokretač razvoja crnogorske poljoprivrede mora, na prvom mjestu, biti domaće tržište, pa tek onda turizam i izvoz. Posebno je istakao ulogu države u kreiranju podsticajnog ekonomskog i pravnog okvira za razvoj poljoprivrede, usklađenog sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU, kao i mjera agrarne politike za podršku poljoprivredi i zaključio: ’’EU postavlja jasna i stroga pravila za trošenje zajedničkog novca, a EU ne određuje niti nameće koncept i brzinu razvoja poljoprivrede’’.

Slične teme:panel poljoprivreda univerzitet crne gore

Sledeće

Danas je Vidovdan

Ne propustite

Raspisan konkurs Univerziteta Crne Gore: Prijave počinju sjutra

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana

U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.

S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.

“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.

Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.

Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.

Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.

Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.

Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.

Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.

Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.

Priroda i društvo

Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta

Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.

Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.

Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.

Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.

“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.

Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.

“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.

Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.

“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.

Priroda i društvo

Nišić: Porodiljsko odsustvo deset mjeseci za majku, dva za oca

Vlada Crne Gore nedavno je utvrdila predlog izmjena Zakona o radu, a ukoliko se usvoje, umjesto dosadašnjih 12, majke će imati deset mjeseci porodiljskog odustva. Novina je da očevi moraju obavezno iskoristiti dva mjeseca odsustva, koja se ne prenose na majku, istakla je u Bojama jutra, na TV Vijesti, ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić.

„Prema novom prijedlogu izmjena Zakona o radu, roditelji bi mogli da podijele ukupno 365 dana odsustva između sebe. Ukoliko majka prvih deset mjeseci provede na porodiljskom odsustvu, nakon toga ima pravo da iskoristi i svoj godišnji odmor (jedan ili dva, u zavisnosti od raspoloživog broja dana). Preostala dva mjeseca predviđena su za oca i mogu se iskoristiti do navršene druge godine života djeteta. Riječ je o fleksibilnoj normi. Ostavljen je prostor da se sa Evropskom komisijom i drugim partnerima dogovori da li može ostati model prema kojem majka koristi godinu dana, a otac dodatna dva mjeseca, ali se još čeka povratna informacija. Ukoliko ne bude ‘zelenog svjetla’ za takvo rješenje, majka može iskoristiti deset mjeseci porodiljskog odsustva, zatim godišnji odmor kako bi dijete navršilo godinu dana prije polaska u vrtić, a potom otac može preuzeti svoja dva mjeseca odsustva. Roditelji se takođe mogu vratiti na posao ili kombinovati odsustvo na način koji im najviše odgovara“ objasnila je Nišić.