Politika

Nivo korupcije u CG visok, utiče na povjerenje u politički život

Korupcija je i dalje problem u Crnoj Gori koji dovodi u pitanje povjerenje javnosti u javne institucije i politički život.

Korupcija je i dalje problem u Crnoj Gori koji dovodi u pitanje povjerenje javnosti u javne institucije i politički život. Nivo korupcije je visok, naglašeno je u izvještaju Grupe zemalja za borbu protiv korupcije (GRECO) o evaluaciji za Crnu Goru u okviru petog kruga evaluacije na temu “Sprečavanje korupcije i unapređivanje integriteta u okviru organa centralne vlasti i agencija za sprovođenje zakona”.

Dokument je na svom sajtu objavila Vlada Crne Gore.

“Uprkos nekoliko reformi za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori, korupcija ostaje ozbiljan problem u javnom, privatnom i poslovnom sektoru”, piše u izvještaju.

U junu 2012. godine, navodi se, Evropska unija je započela pristupne pregovore sa Crnom Gorom. Do danas su otvorena 33 pregovaračka poglavlja, od kojih su tri privremeno zatvorena.

“Politička posvećenost strateškom cilju evropskih integracija dosljedno se navodi kao ključni prioritet od crnogorskih vlasti. Sve u svemu, napredak u pristupnim pregovorima u velikoj mjeri zavisi od napretka u oblasti vladavine prava, uključujući pitanja korupcije. Politička situacija u Crnoj Gori ostaje napeta, duboka polarizacija između nove vladajuće većine i opozicije zadržala se i u postizbornom periodu. Tenzije i nepovjerenje su česta pitanja čak i unutar vladajuće većine, što usporava reformski rad. Ovakve tenzije se primjećuju i između predsjedničke administracije (predsjednik Crne Gore je blizak bivšoj skupštinskoj većini) i Vlade”, navedeno je u izvještaju GRECO, tijela Savjeta Evrope.

Kako se naglašava, politička tranzicija koja je počela od opštih izbora u avgustu 2020. godine imala je direktan uticaj na funkcionisanje antikorupcijskog sistema.

“Zaista, ova tranzicija otežava novoimenovanim funkcionerima u antikorupcijskim organima da dobiju povjerenje ljudi jer moraju da podržavaju aktivnosti i odluke bivših članova tih tijela. Promjena vlasti i parlamentarne većine ima reperkusije i na državnu službu. Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima sniženi su uslovi za stručnost, nezavisnost i prijem državnih službenika na osnovu zasluga. Štaviše, nedavne reorganizacije javne uprave dovele su do značajnih kadrovskih promjena, uključujući i na višim nivoima, ugrožavajući kapacitet Crne Gore da zadrži iskusno osoblje u mnogim sektorima”, navodi GRECO u izvještaju.

Reforma pravosuđa stagnira, napominje se, jer su ključna mjesta u pravosuđu i dalje upražnjena, a antikorupcijski zakoni još nisu usvojeni.

“Političke partije nijesu uspjele da postignu konsenzus o ključnim pitanjima, uključujući efikasnu primjenu izmjena i dopuna zakona o državnom tužilaštvu i imenovanjima u najvišim sudovima”, poručili su iz GRECO u izvještaju.

Sledeće

Tužilaštvu predali podatke o predizbornim prijavama prebivališta

Ne propustite

Đukanović: Crna Gora pred bankrotom

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Vlast se ne odriče službenih putovanja, radi veće socijale

Glasovima 50 poslanika vladajuće koalicije usvojen je rebalans budžeta. Izmjene zakona o budžetu, koje su tehničke prirode i koje neće dovesti do promjene budžetskog rezultata, predložene su u cilju tehničkog usaglašavanja, usljed donošenja i primjene nove uredbe o organizaciji i načinu rada državne uprave, odnosno formiranja novog resora Ministarstva javne uprave i spajanja u jedan resor energetike i rudarstva.

Rebalans budžeta će stupiti na snagu dan nakon dana objavljivanja u Službenom listu.

Predlogom zakona, primici u iznosu od 4,03 milijarde eura raspoređuju se na tekući budžet 1,5 milijardi eura, fondove 1,3 milijarde, kapitalni budžet 280 miliona, budžetsku rezervu 43 miliona i transakcije finansiranja 890 miliona. U odnosu na prvobitni zakon, došlo je do uvećanja ukupnog budžeta za svega sedam eura, usljed potrebe otvaranja pojedinih budžetskih pozicija neophodnih za adekvatnu evidenciju izdataka. U strukturi je došlo do uvećanja tekućeg budžeta za 409 hiljada eura. Za isti iznos umanjena su sredstva tekuće rezerve, dok su kapitalni i budžet državnih fondova, kao i transakcije finansiranja, ostali nepromijenjeni.

Sastavni dio budžeta nisu postali amandmani SD-a, koje je juče obrazlagao na Odboru za ekonomiju, a potom i na plenumu Boris Mugoša (SD). Opoziciona partija je predložila četiri amandmana, kojima bi se za ukupno 5,5 miliona umanjila službena putovanja, reprezentacija, konsultantske usluge, advokatske usluge i ugovori o djelu, zarad povećanja materijalnog obezbjeđenja, unapređenja konkurentnosti privrede, ostalih prava iz oblasti socijalne zaštite, direktnog otvaranja radnih mjesta i podsticaja za zapošljavanje nezaposlenih lica. Preciznije, predložili su da se smanje izdaci za službena putovanja za milion, reprezentacije za pola miliona, konsultantskih usluga za dva miliona, advokatske usluge i za ugovore o djelu po milion.

Amandmane na Odboru za ekonomiju nije prihvatio pomoćnik ministra finansija za budžet Bojan Paunović, njih nije podržala ni većina članova Odbora, kao ni većina poslanika vladajuće koalicije. Paunović je kazao da se ne mogu smanjiti izdvajnja za pomenute stavke, jer su ona već uračunata u planirane aktivnosti državnih funkcionera i državnih službi.

Poslanici vladajuće koalicije nisu imali sluha za smanjenje izdataka za beneficije funkcionera, na račun uvećanja socijalnih davanja i otvaranja novih radnih mjesta, ali jesu za zaključak uz rebalans koji je predložio Dejan Đurović (NSD). Đurovićev zaključak kojim se 50 hiljada iz sredstava budžetske rezerve daje za finansiranje rada Naučne ustanove Institut za srpsku kulturu Nikšić, podržala je većina poslanika, iako Paunović na Odboru nije podržao zaključak. Na Odboru zaključak nije podržala ni većina poslanika.

Poslanici vladajuće većine usvojili su i zaključak poslanika BS-a da se iz budžetske rezerve izdvoji 50 hiljada za podršku programu DENEYAP Fondacije T3 u saradnji sa opštinom Ulcinj.

Izvor: Dan

Politika

Božović: Dosljedno ka cilju – izbori objedinjeni, obećanja ispunjena

Socijalistička narodna partija Crne Gore pozdravlja odluku da se svi lokalni izbori u Crnoj Gori održe u jednom danu, 13. juna 2027. godine, jer se radi o još jednom važnom koraku ka jačanju političke stabilnosti i funkcionalnosti izbornog procesa, kazao je poslanik SNP CG Bogdan Božović.

Ovo je bila jedna od naših ključnih programskih odrednica i višegodišnja inicijativa za koju smo se dosljedno zalagali, i danas možemo reći da je još jedan cilj naše politike ispunjen, naveo je Božović.

“Zajednički datum lokalnih izbora doprinosi racionalizaciji troškova, većoj izlaznosti građana, boljoj kontroli izbornog procesa i smanjenju političkih tenzija koje su često potpirivane parcijalnim, razvučenim izbornim ciklusima. Ova promjena nije samo tehničko, već i suštinsko demokratsko unapređenje, koje donosi konkretnu korist svim građanima”, ističe Božović.

Nakon što su, kako je kazao, u prethodnom periodu realizovane dvije velike tačke iz našeg političkog programa – sprovođenje popisa stanovništva i potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom – ova odluka predstavlja treći važan uspjeh koji potvrđuje našu posvećenost datim obećanjima.

“Građani Crne Gore mogu biti sigurni da SNP ostaje dosljedan svojim principima i obećanjima. Ne mijenjamo stavove zarad političkih poena, već istrajno radimo na ostvarivanju onoga za šta smo se obavezali pred našim narodom”, poručuje Božović.

Politika

Svi lokalni izbori 13. juna 2027.

Prema načelnom dogovoru parlamentarne većine i opozicije, 13. juna 2027. godine bili bi održani objedinjeni lokalni izbori

Time bi se ispunila preporuka Evropske unije (EU) da se lokalni izbori održavaju u jednom danu.

Pošto je to termin redovnih parlamentarnih izbora, planirano je da tada budu održani i parlamentarni izbori zajedno sa lokalnim.

Ovaj dogovor tek treba da bude politički ozvaničen, saopšteno je Portalu RTCG.

Podsjetimo, parlamentarna većina i opozicija načelno su dogovorili da svi lokalni izbori u državi budu održani u jednom danu 2027. godine, te ostaje još da se utvrdi precizno kada u toku te godine.

Osim toga, razmatraće se i opcija da se istog dana kada se budu održavali lokalni, održe i parlamentarni izbori, ukoliko politički uslovi to dozvole, s obzirom da je 2027. godina redovan termin njihovog održavanja. O tome će se, kako se očekuje, razgovarati u okviru nastavka rada na izbornoj reformi.