Priroda i društvo

Lakušić: Regionalni vodovod priprema nove strateške razvojne projekte

Vizija Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja je postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju, kazao je predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Zoran Lakušić.

Dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet, dodao je.

“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema; finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na Crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija; sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje Sestre; i kvalitetna usluga koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća”, kazao je Lakušić.

Kako navodi, prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biće: unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom, kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi; modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode; podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih, što je važan korak ka osiguravanju njihovih prava i poboljšanju radne atmosfere; i finansijsko upravljanje koje će unaprijediti kroz efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.

“Izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta Bolje sestre, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja”, ocjenjuje Lakušić.

Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja, dodaje.

“Jedan dio projekata će biti realizovan kroz IPA programe, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje Sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi. Takođe, realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje Sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, kazao je.

Ciljevi i prioriteti su, kako ističe, usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.

“Uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima, Regionalni vodovod će doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju, podržaće razvoj privrede i turizma, te ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore “, zaključuje u saopštenju.

Slične teme:Crna gora regionalni vodovod zoran lakušić

Sledeće

Neadekvatno zbrinjavanje otpada može imati ozbiljne posljedice po zdravlje, ekosistem i ekonomiju

Ne propustite

Danas narandžasti meteoalarm, do 40 stepeni

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Lakušić: Nemanje vodne dozvola može da zavrne slavine

Vodovodna preduzeća ne smiju distribuirati vodu za piće bez vodne dozvole jer je ona ključni pravni osnov koji potvrđuje da je odgovarajućeg kvaliteta i u skladu sa važećim standardima, kaže Zoran Lakušić, predsjednik odbora direktora Regionalnog vodovoda.

Vodnu dozvolu u Podgorici već decenijma nemaju gradska vodoizvorišta Mareza, Ćemovsko polje i Zagorič, objelodanio je Aleksandar Nišavić, direktor Vodovoda. Tri gradska izvorišta, kako je prije dva dana za “Dan” saopštio Nišavić, rade bez vodne i upotrebne dozvole, a nemaju utvrđene zone zaštite. Ove dozvole se dobijaju na dan otvaranja, a Mareza je puštena u sistem davne 1952. godine. Sadašnja uprava Vodovoda je pokrenula proceduru dobijanja dozvola kod Uprave za vodu.

“Vodna dozvola obezbjeđuje da se voda crpi i distribuira na održiv način, u skladu sa propisima o zaštiti vodnih resursa i ekološkim normama. Distribucija bez dozvole mogla bi dovesti do pravnih posljedica, uključujući kazne, obustavu poslovanja, pa čak i kaznenu odgovornost. Nedostatak vodne dozvole znači da korišćenje vodnih resursa, u ovom slučaju izvorišta, nije odobreno u skladu sa zakonskim i tehničkim normama koje regulišu upotrebu voda. To je ključni dokument kojim se osigurava da se vodni resursi koriste na odgovoran i održiv način, uz poštovanje svih ekoloških i tehničkih standarda. Kada izvorište nema ovu dozvolu, to nosi ozbiljne posljedice”, saopštio je Lakušić.

Lakušić se osvrnuo i na opasnosti nedostatka sanitarnih zona zaštite izvorišta vode.

“Nedostatak tih zona otvara vrata mnogobrojnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim rizicima, koji dugoročno mogu ugroziti stanovništvo i prirodne resurse. Bez adekvatne zaštite izvorišta, opasnost od zagađenja vode postaje sve veća, a posledice mogu biti pogubne. Prije svega, fekalno zagađenje postaje neizbježno kada se septičke jame, kanalizacioni sistemi i stoka nalaze u neposrednoj blizini izvora. Bez sanitarnih zona, fekalije lako dospijevaju u izvorišta, noseći sa sobom opasne bakterije i viruse”, naveo je Lakušić.

Zoran Lakušić dodaje da usvajanje i primjena sanitarnih zona postaje hitan prioritet kako bi se spriječile neizbježne posljedice koje mogu nastupiti ukoliko se ne preduzmu odgovarajuće mjere zaštite.

“Sanitarne zone nisu samo regulativna formalnost, već vitalni mehanizam za zaštitu javnog zdravlja i očuvanje najvažnijeg resursa – vode”, rekao je Lakušić.

Izvor: Dan

Priroda i društvo

Popis 2023: Srpski jezik najzastupljeniji u Crnoj Gori, ispred crnogorskog

screenshot/mediabiro

Prema najnovijim podacima Monstata iz popisa stanovništva 2023. godine, srpski jezik se ističe kao dominantan u Crnoj Gori. Srpski je maternji jezik za 43,18% građana, odnosno za 269.307 stanovnika, dok njime kao svakodnevnim jezikom govori čak 43,52%, što predstavlja 271.422 osobe. Crnogorski je maternji jezik za 34,52% ili 215.299 stanovnika, dok ga svakodnevno koristi 36,23% građana, što čini ukupno 225.956 osoba.

U Crnoj Gori živi 32,93% Srba, odnosno 205.370 osoba, dok Crnogoraca ima 41,12%, odnosno 256.436. Kada je reč o verskoj pripadnosti, pravoslavna vera dominira, s ukupno 443.394 vernika.

Na području Zete, koja broji 16.071 stanovnika, prosečna starost iznosi 39,6 godina, što ukazuje na relativno zrelu populaciju. U opštini Zeta, prema nacionalnoj i etničkoj pripadnosti, 8.005 građana se izjašnjava kao Crnogorci, dok se 6.946 izjašnjava kao Srbi. Prema maternjem jeziku, 10.252 stanovnika smatra da im je maternji jezik srpski, dok 4.722 smatra da im je maternji jezik crnogorski. Stanovnici pravoslavne vjere najzastupljeniji su u Zeti, njih 15.406, što čini 95,86% ukupne populacije.

Priroda i društvo

Raspisan konkurs za upis na doktorske studije na Univerzitetu Crne Gore

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini.

Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.

Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).

Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.

Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.

Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.

Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Više informacija o uslovima upisa i procedurama možete pronaći ovdje.

Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.