Connect with us

Priroda i društvo

Prikupili preko 167 hiljada eura za podršku djeci sa smetnjama u razvoju

Ženski klub Skupštine organizovao je, u saradnji sa Međunarodnim klubom žena u Crnoj Gori i UNICEF-om, donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju, a u humanitarnoj akciji do sada je sakupljeno skoro 167,5 hiljada eura.

Iz Skupštine je saopšteno da je humanitarno veče dio šire inicijative koju je pokrenuo UNICEF.

“Realizovano je i u partnerstvu sa privatnim sektorom u cilju prikupljanja neophodnih sredstava za nabavku opreme i didaktičkog materijala koji nedostaju dnevnim centrima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i Centru za rani razvoj“, kaže se u saopštenju.

Potpredsjednica parlamenta i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, zahvalila je donatorima i pozvala sve građane Crne Gore da zajedno stvaraju mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju da dostojanstveno razviju svoj puni potencijal.

Ona je kazala da je najbolje okruženje za odgoj djece brižna porodica i naglasila da sve porodice kojima je potrebna pomoć u podizanju djece treba da je dobiju.

Popović je rekla da smještanje djece u institucije treba da bude krajnja mjera, koja se primjenjuje na najkraći mogući period.

„U tom smislu, od velikog značaja su dnevni centri, jer omogućavaju djeci sa smetnjama u razvoju da rastu u biološkoj porodici i istovremeno dobijaju kvalitetne usluge u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Popović.

Ona je ocijenila da Crna Gora ima priliku da bude lider u regionu u odnosu na druge zemlje u procesu deinstitucionalizacije i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, ali i podsjetila da svaka opština u Crnoj Gori nema dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju.

Popović je ukazala da mnoga djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice traže razne usluge van Crne Gore, jer su im ovdje i dalje nedostupne.

„Obezbijedimo ih što prije u okviru svake lokalne zajednice i podržimo zdravstvene radnike, specijaliste za ranu intervenciju, patronažno osoblje, vaspitače, učitelje, nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake da od ranog djetinjstva rade sa svim porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore“, navela je Popović.

To je, kako je poručila, moralna obaveza društva.

„Ujedinimo se i gradimo zajedno pravedno društvo jednakih mogućnosti za svako dijete u Crnoj Gori“, kazala je Popović.

Kopredsjednica Ženskog kluba Simonida Kordić rekla je da svaka napredna zajednica mora da istovremeno prepozna izazove i angažuje sve svoje mogućnosti za opšti napredak.

Ona je istakla da je neophodno prepoznati potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica i primijeniti adekvatne mjere, kako bi se izbjegla izolacija i getoizacija tih ljudi i kako bi oni na advekatan način bili uključeni u opštu društvenu dinamiku.

„Da ne bismo stvari rješavali s kraja, potrebno je najprije ustanoviti koliko ima djece ometene u razvoju u Crnoj Gori“, kazala je Kordić.

Prema njenim riječima, stvaranjem valjane baze podataka steći će se uvid u realne potrebe djece i njihovih porodica i biće moguće formulisati jasne i efikasne mjere koje država može da preduzme.

Kordić je ukazala na činjenicu da u ovom trenutku sve opštine u Crnoj Gori nemaju dnevne centre za boravak djece sa razvojnim smetnjama.

Kako je navela, kroz rad dnevnih centara stvaraju se uslovi za socijalizaciju, angažovanje i unapređenje sposobnosti djece, dok se istovremeno eliminiše njihova trajna institucionalizacija.

„Kada govorimo o ovom pitanju moramo ga posmatrati integralno sa svim njegovim specifičnostima i samo tada možemo očekivati da ćemo naći prava rješenje i primijeniti adekvatne mjere“, rekla je Kordić.

Ona je poručila da država mora da brine za svakog svog građanina.

„Država mora da otvori vrata svakom potencijalu da zablista u društvu“, navela je Kordić.

Kopredsjednica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić istakla je da su dnevni centri značajan resurs, posebno kada se govori o poboljšanju kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju.

Ona je kazala da su centri kadrovski i prostorno standardizovani, navodeći da je te ustanove neophodno dodatno učiniti inkluzivnijim i komplementarnijim s ostalim uslugama iz drugih sistema.

„Dnevni centri nijesu povezani i usklađeni sa drugim sektorima, posebno što se tiče podrške inkluzivnom obrazovanju. Takođe, nema terenskog rada i podrške porodicama, što bi trebalo da bude prioritet”, rekla je Strujić Harbić.

Ona je poručila da će se Ženski klub zalagati za što kvalitetnija zakonska rješenja, i da dnevni centri budu prepoznati u sistemu i finansirani iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Ministarstva zdravlja i Ministarsva prosvjete za usluge koje pružaju.

Kopredsjednica Ženskog kluba Drita Lola kazala je da je donatorsko veče primjer dobro koordinisane međusektorske saradnje i posvećenog rada tima ljudi, kao i primjer i poruka crnogorskog društva, da obraća pažnju na potrebe najranjivijih i da je uvijek spremno da se zalaže za njihova prava.

Ona je rekla da vjeruje da takve aktivnosti predstavljaju najbolji način za podizanje svijesti o problemima i potrebama društva.

„Stoga očekujem da će donacija podstaći unapređenje rada i kvaliteta usluga u dnevnim centrima i ukazati na potrebu da se djeci i mladima sa teškoćama u razvoju osigura neophodna i kontinuirana podrška, kao i puna i prava integracija”, navela je Lola.

Ona je poručila da će Ženski klub nastaviti da bude otvoren za saradnju na sličnim i drugim konkretnim inicijativama, sa ciljem da nijedno dijete ili mlada osoba sa teškoćama u razvoju, kao ni njihovi roditelji ili staratelji, ne budu ostavljeni po strani.

Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore Bilge Kalkavan kazala je da joj je čast što imaju priliku da doprinesu inicijativi prikupljanja sredstava kojom će se pružiti podrška za više od 700 djece sa smetnjama u razvoju, kako bi uživali prava na obrazovanje, zdravstvene usluge i socijalnu i dječju zaštitu.

Kako je navela, donacije privatnog sektora i međunarodne zajednice su uvijek dobrodošle, ali one nijesu dovoljne da pruže garanciju održivim uslugama za djecu sa smetnjama u razvoju.

“Zbog toga pozivam sve zainteresovane strane, uključujući Vladu, da osiguraju da djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice imaju pristup svim uslugama i podršci koja im je potrebna, kao i da izdvoje odgovarajuća sredstva za razvoj i praktično sprovođenje politika koje uključuju smetnje“, kazala je Kalkavan.

Majka djevojčice koja koristi usluge Centra za dnevni boravak djece, Biljana Orlandić, istakla je da je suštinski važno da sve opštine u Crnoj Gori imaju dnevne centre, kako bi djeca sa smetnjama i poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji mogli dobiti neophodnu podršku.

Ona je navela da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju susrijeću sa puno izazova i teškoća i da nerijetko nailaze i na mnogobrojne društvene predrasude.

Orlandić je poručila da je izuzeno važno da na tom putu roditelji imaju kontinuiranu stručnu podršku, koju dobijaju upravo u okviru dnevnih centara.

Prema njenim riječima, boravak u dnevnim centrima i usluge koje tamo dobijaju bitno doprinose boljem kvalitetu života djece i mladih sa smetnjama u razvoju.

U dnevnim centrima se, kako je kazala Orlandić, akcenat stavlja na dobre strane djeteta i upravo se radi na njima da bi se osnažili i iskoristili potencijali koje dijete ima.

„Djetetu se otvaraju vrata mogućnosti, dijete postaje vidljivo za društvo, zajednicu, državu”, kazala je Orlandić, poručujući da će događaj sigurno doprinijeti boljim uslovima za rad i boravak djece i osoba sa smetnjama u razvoju u dnevnim centrima.

Iz Skupštine su naveli da su u humanitarnoj akciji prikupljanja novca u okviru Donatorske večeri u ulozi zlatnih sponzora učestvovali Skupština, Big Fashion Podgorica, Luka Bar, Stara Čaršija, H&J Construction, SE Baustai u vlasništvu Sadrije Dacića, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Elektroprivreda.

Kako su kazali, poseban doprinos akciji pružila je Selma Brčvak, ispred Fondacije HEMIIAS, koja je okupila svoje prijatelje i privrednike iz Crne Gore i dijaspore.

Iz Skupštine su rekli da za uspjeh događaja posebnu zahvalnost duguju diamond sponzorima, kompanijama Mtel, Voli, Farmegra i Fondaciji HEMIIAS u vlasništvu Hajriza Brčvaka.

„Farmaceutska kompanija Farmegra 25 godina poslovanja obilježava donacijom za porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, ostavši i ubuduće primjer kompanije u kojoj profesionalno i ljudsko idu zajedno“, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su značajan doprinos dali i svi ostali donatori koji su prepoznali značaj tako važne i plemenite akcije za društvo u cjelini.

Iz Skupštine su rekli da je ukupan iznos donacija do sada 167.495 EUR.

„Žiro račun za upate, 510-31511-82, ostaje otvoren narednih sedam radnih dana (primalac: Međunarodni klub žena; svrha uplate: donacija za dnevne centre za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i Centar za rani razvoj)“, navodi se u saopštenju.

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Priroda i društvo

Crna Gora bez planova za gradnju novih zatvora

U najvažnijim planskim dokumentima države, poput Prostornog plana Crne Gore do 2040. i prostorno-urbanističkih planova opština, ne prepoznaje se potreba za izgradnjom novih zatvora. Umjesto toga, prioriteti su usmjereni na urbanistički razvoj, zaštitu prostora i unapređenje infrastrukture, dok se sistem izvršenja krivičnih sankcija rješava kroz reforme i alternativne kazne.

Jedini projekat koji se u posljednjih nekoliko godina pominjao kao investicija od značaja jeste zatvor u Mojkovcu, kapaciteta oko 250 mjesta. Taj objekat trebalo je da rastereti postojeće kapacitete i da posluži kao regionalni zatvor za sjever, ali njegova realizacija kasni, a država nije najavila gradnju novih sličnih objekata u drugim krajevima.

Nadležne institucije sve češće ističu da je cilj smanjenje broja zatvorenika kroz veću primjenu alternativnih sankcija, poput rada u javnom interesu ili kućnog pritvora, kao i poboljšanje uslova u već postojećim zatvorskim ustanovama. Na taj način, problem prenatrpanosti pokušava se rješavati upravljačkim mjerama, a ne širenjem kapaciteta.

Ni Prostorni plan Crne Gore do 2040, niti PUP-ovi opština, ne sadrže smjernice za gradnju zatvora. Fokus je na stambenom razvoju, turističkim zonama, saobraćajnoj infrastrukturi i očuvanju prirodnih resursa. Organizacije civilnog društva koje su pratile izradu planskih dokumenata takođe ukazuju da se prenamjena zemljišta i razvojna politika vode prema ekonomskim i ekološkim prioritetima, dok zatvori ne figuriraju kao tema od značaja.

Izgradnja zatvora zahtijeva velike zemljišne površine i prateću infrastrukturu, što u Crnoj Gori, zemlji sa ograničenim prostorom i velikim pritiskom turizma i stanogradnje, nije lako obezbijediti. Zato vlasti očigledno procjenjuju da postojeći kapaciteti, uz reforme i alternative, mogu biti dovoljni da sistem funkcioniše.

Postojeći projekti tretiraju se kao pojedinačni slučajevi, a strategija se oslanja na alternativne sankcije i poboljšanje postojećih kapaciteta. Prema važećim planskim dokumentima, država jednostavno ne vidi potrebu za novim zatvorima dok su se alternative kao što su kućni pritvori i ograničavanje kretanja pokazali kao neadekvatni, što je u praksi proizvelo više primjera kada su članovi organizovanih kriminalnih grupa prekršili kaznu kućnog pritvora i ograničavanje kretanja.

Continue Reading

Priroda i društvo

Univerzitet Crne Gore raspisao konkurse za upis na master i specijalističke studije

univerzitet crne gore

Konkursi za upis na master i specijalističke studije Univerziteta Crne Gore, za studijsku 2025/26. godinu, biće raspisani danas 22. septembra i objavljeni na sajtu Univerziteta Crne Gore i u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori.

Za upis na master studije Univerziteta Crne Gore u studijskoj 2025/26. godini predviđeno je 2.010 mjesta, na specijalističkim 1.225.

Prijave na oba konkursa se podnose 23. septembra 2025. godine studentskoj službi organizacione jedinice, u okviru radnog vremena te službe.

Za upis na master programe obavezan je prijemni ispit, koji će se održati 24. i 25. septembra 2025. godine. Način polaganja, struktura i sadržina ispita, kao i raspored, biće objavljeni na oglasnim tablama i internet stranicama organizacionih jedinica. Master studije se finansiraju iz Budžeta Crne Gore i besplatne su za studente, osim dva programa na engleskom jeziku koji su samofinansirajući – program Zaštita i upravljanje morskom sredinom i program Informaciona bezbjednost.

Uslovi, kriterijumi i postupak upisa na master i specijalističke studije biće detaljno precizirani u konkursima, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, Statutom Univerziteta Crne Gore, Pravilnikom o upisu u prvu godinu master studija i Pravilima studiranja na postdiplomskim studijama, dostupnim na internet stranici Univerziteta Crne Gore.

Upis kandidata obaviće se zaključno sa 26. septembrom 2025. godine.

Continue Reading

Priroda i društvo

Rekordna ljetnja sezona 2025: Istorijske isporučene količine vode u Regionalnom vodovodu Crnogorsko primorje

zoran Lakušić

Regionalni vodovod Crnogorsko primorje ostvario je istorijske količine isporučene vode tokom ljetnjih mjeseci 2025. godine. Ovi impresivni rezultati jasno potvrđuju izvanrednu pripremljenost, profesionalizam i efikasnu organizaciju kako Odbora direktora, tako i menadžmenta preduzeća.

Isporuka vode u junu, julu i avgustu 2025. nadmašila je sve prethodne godine, kao i ugovorene količine, što predstavlja rekord u istoriji Regionalnog vodovoda. Ukupno za ove tri mjeseca ostvareno je više 132% u odnosu na 2024., 148% u odnosu na 2023. i 163% u odnosu na ugovorene količine.

Ako uzmemo u obzir podatke iz prethodnih godina, vidimo da je u toku ova tri mjeseca 2025. isporučeno 5.935.172 metra kubna vode, što je skoro 2 miliona više u odnosu na isti period 2023. godine, čime je postignuta rekordna sezona za Regionalni vodovod.Ovi izvanredni rezultati su direktna posljedica pažljive pripreme, strateškog vođenja Odbora direktora i predanog rada menadžmenta, koji su omogućili da sistem vodosnabdijevanja funkcioniše besprekorno čak i u najzahtjevnijem ljetnjem periodu.

Trend visokih isporuka nastavljen je i u septembru, sa ostvarenom isporukom od 97% u odnosu na 2024., 64% u odnosu na 2023. i 96% u odnosu na ugovorene količine.

Ukupno za period juni–septembar 2025., ostvareno je 137% u odnosu na 2024., 150% u odnosu na 2023. i 166% u odnosu na ugovorene količine.

Ovi rezultati potvrđuju da je Regionalni vodovod Crnogorsko primorje neprekidno unapređuje svoje kapacitete, obezbjeđujući stabilno i sigurno vodosnabdijevanje, čak i tokom zahtjevnih ljetnjih mjeseci, čime ljeto 2025. postaje najuspješnija sezona u istoriji preduzeća.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto