Priroda i društvo
Prikupili preko 167 hiljada eura za podršku djeci sa smetnjama u razvoju
Ženski klub Skupštine organizovao je, u saradnji sa Međunarodnim klubom žena u Crnoj Gori i UNICEF-om, donatorsko veče za podršku djeci sa smetnjama u razvoju, a u humanitarnoj akciji do sada je sakupljeno skoro 167,5 hiljada eura.
Iz Skupštine je saopšteno da je humanitarno veče dio šire inicijative koju je pokrenuo UNICEF.
“Realizovano je i u partnerstvu sa privatnim sektorom u cilju prikupljanja neophodnih sredstava za nabavku opreme i didaktičkog materijala koji nedostaju dnevnim centrima za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore i Centru za rani razvoj“, kaže se u saopštenju.
Potpredsjednica parlamenta i kopredsjednica Ženskog kluba, Zdenka Popović, zahvalila je donatorima i pozvala sve građane Crne Gore da zajedno stvaraju mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju da dostojanstveno razviju svoj puni potencijal.
Ona je kazala da je najbolje okruženje za odgoj djece brižna porodica i naglasila da sve porodice kojima je potrebna pomoć u podizanju djece treba da je dobiju.
Popović je rekla da smještanje djece u institucije treba da bude krajnja mjera, koja se primjenjuje na najkraći mogući period.
„U tom smislu, od velikog značaja su dnevni centri, jer omogućavaju djeci sa smetnjama u razvoju da rastu u biološkoj porodici i istovremeno dobijaju kvalitetne usluge u skladu sa međunarodnim standardima“, kazala je Popović.
Ona je ocijenila da Crna Gora ima priliku da bude lider u regionu u odnosu na druge zemlje u procesu deinstitucionalizacije i socijalne inkluzije djece sa smetnjama u razvoju, ali i podsjetila da svaka opština u Crnoj Gori nema dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju.
Popović je ukazala da mnoga djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice traže razne usluge van Crne Gore, jer su im ovdje i dalje nedostupne.
„Obezbijedimo ih što prije u okviru svake lokalne zajednice i podržimo zdravstvene radnike, specijaliste za ranu intervenciju, patronažno osoblje, vaspitače, učitelje, nastavnike, socijalne radnike i druge stručnjake da od ranog djetinjstva rade sa svim porodicama s djecom sa smetnjama u razvoju širom Crne Gore“, navela je Popović.
To je, kako je poručila, moralna obaveza društva.
„Ujedinimo se i gradimo zajedno pravedno društvo jednakih mogućnosti za svako dijete u Crnoj Gori“, kazala je Popović.
Kopredsjednica Ženskog kluba Simonida Kordić rekla je da svaka napredna zajednica mora da istovremeno prepozna izazove i angažuje sve svoje mogućnosti za opšti napredak.
Ona je istakla da je neophodno prepoznati potrebe djece sa smetnjama u razvoju i njihovih porodica i primijeniti adekvatne mjere, kako bi se izbjegla izolacija i getoizacija tih ljudi i kako bi oni na advekatan način bili uključeni u opštu društvenu dinamiku.
„Da ne bismo stvari rješavali s kraja, potrebno je najprije ustanoviti koliko ima djece ometene u razvoju u Crnoj Gori“, kazala je Kordić.
Prema njenim riječima, stvaranjem valjane baze podataka steći će se uvid u realne potrebe djece i njihovih porodica i biće moguće formulisati jasne i efikasne mjere koje država može da preduzme.
Kordić je ukazala na činjenicu da u ovom trenutku sve opštine u Crnoj Gori nemaju dnevne centre za boravak djece sa razvojnim smetnjama.
Kako je navela, kroz rad dnevnih centara stvaraju se uslovi za socijalizaciju, angažovanje i unapređenje sposobnosti djece, dok se istovremeno eliminiše njihova trajna institucionalizacija.
„Kada govorimo o ovom pitanju moramo ga posmatrati integralno sa svim njegovim specifičnostima i samo tada možemo očekivati da ćemo naći prava rješenje i primijeniti adekvatne mjere“, rekla je Kordić.
Ona je poručila da država mora da brine za svakog svog građanina.
„Država mora da otvori vrata svakom potencijalu da zablista u društvu“, navela je Kordić.
Kopredsjednica Ženskog kluba Kenana Strujić Harbić istakla je da su dnevni centri značajan resurs, posebno kada se govori o poboljšanju kvaliteta života osoba sa smetnjama u razvoju.
Ona je kazala da su centri kadrovski i prostorno standardizovani, navodeći da je te ustanove neophodno dodatno učiniti inkluzivnijim i komplementarnijim s ostalim uslugama iz drugih sistema.
„Dnevni centri nijesu povezani i usklađeni sa drugim sektorima, posebno što se tiče podrške inkluzivnom obrazovanju. Takođe, nema terenskog rada i podrške porodicama, što bi trebalo da bude prioritet”, rekla je Strujić Harbić.
Ona je poručila da će se Ženski klub zalagati za što kvalitetnija zakonska rješenja, i da dnevni centri budu prepoznati u sistemu i finansirani iz oblasti socijalne i dječje zaštite, Ministarstva zdravlja i Ministarsva prosvjete za usluge koje pružaju.
Kopredsjednica Ženskog kluba Drita Lola kazala je da je donatorsko veče primjer dobro koordinisane međusektorske saradnje i posvećenog rada tima ljudi, kao i primjer i poruka crnogorskog društva, da obraća pažnju na potrebe najranjivijih i da je uvijek spremno da se zalaže za njihova prava.
Ona je rekla da vjeruje da takve aktivnosti predstavljaju najbolji način za podizanje svijesti o problemima i potrebama društva.
„Stoga očekujem da će donacija podstaći unapređenje rada i kvaliteta usluga u dnevnim centrima i ukazati na potrebu da se djeci i mladima sa teškoćama u razvoju osigura neophodna i kontinuirana podrška, kao i puna i prava integracija”, navela je Lola.
Ona je poručila da će Ženski klub nastaviti da bude otvoren za saradnju na sličnim i drugim konkretnim inicijativama, sa ciljem da nijedno dijete ili mlada osoba sa teškoćama u razvoju, kao ni njihovi roditelji ili staratelji, ne budu ostavljeni po strani.
Predsjednica Međunarodnog kluba žena Crne Gore Bilge Kalkavan kazala je da joj je čast što imaju priliku da doprinesu inicijativi prikupljanja sredstava kojom će se pružiti podrška za više od 700 djece sa smetnjama u razvoju, kako bi uživali prava na obrazovanje, zdravstvene usluge i socijalnu i dječju zaštitu.
Kako je navela, donacije privatnog sektora i međunarodne zajednice su uvijek dobrodošle, ali one nijesu dovoljne da pruže garanciju održivim uslugama za djecu sa smetnjama u razvoju.
“Zbog toga pozivam sve zainteresovane strane, uključujući Vladu, da osiguraju da djeca sa smetnjama u razvoju i njihove porodice imaju pristup svim uslugama i podršci koja im je potrebna, kao i da izdvoje odgovarajuća sredstva za razvoj i praktično sprovođenje politika koje uključuju smetnje“, kazala je Kalkavan.
Majka djevojčice koja koristi usluge Centra za dnevni boravak djece, Biljana Orlandić, istakla je da je suštinski važno da sve opštine u Crnoj Gori imaju dnevne centre, kako bi djeca sa smetnjama i poteškoćama u razvoju i njihovi roditelji mogli dobiti neophodnu podršku.
Ona je navela da se roditelji djece sa smetnjama u razvoju susrijeću sa puno izazova i teškoća i da nerijetko nailaze i na mnogobrojne društvene predrasude.
Orlandić je poručila da je izuzeno važno da na tom putu roditelji imaju kontinuiranu stručnu podršku, koju dobijaju upravo u okviru dnevnih centara.
Prema njenim riječima, boravak u dnevnim centrima i usluge koje tamo dobijaju bitno doprinose boljem kvalitetu života djece i mladih sa smetnjama u razvoju.
U dnevnim centrima se, kako je kazala Orlandić, akcenat stavlja na dobre strane djeteta i upravo se radi na njima da bi se osnažili i iskoristili potencijali koje dijete ima.
„Djetetu se otvaraju vrata mogućnosti, dijete postaje vidljivo za društvo, zajednicu, državu”, kazala je Orlandić, poručujući da će događaj sigurno doprinijeti boljim uslovima za rad i boravak djece i osoba sa smetnjama u razvoju u dnevnim centrima.
Iz Skupštine su naveli da su u humanitarnoj akciji prikupljanja novca u okviru Donatorske večeri u ulozi zlatnih sponzora učestvovali Skupština, Big Fashion Podgorica, Luka Bar, Stara Čaršija, H&J Construction, SE Baustai u vlasništvu Sadrije Dacića, Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Crnogorski elektrodistributivni sistem i Elektroprivreda.
Kako su kazali, poseban doprinos akciji pružila je Selma Brčvak, ispred Fondacije HEMIIAS, koja je okupila svoje prijatelje i privrednike iz Crne Gore i dijaspore.
Iz Skupštine su rekli da za uspjeh događaja posebnu zahvalnost duguju diamond sponzorima, kompanijama Mtel, Voli, Farmegra i Fondaciji HEMIIAS u vlasništvu Hajriza Brčvaka.
„Farmaceutska kompanija Farmegra 25 godina poslovanja obilježava donacijom za porodice sa djecom sa smetnjama u razvoju, ostavši i ubuduće primjer kompanije u kojoj profesionalno i ljudsko idu zajedno“, kaže se u saopštenju.
Navodi se da su značajan doprinos dali i svi ostali donatori koji su prepoznali značaj tako važne i plemenite akcije za društvo u cjelini.
Iz Skupštine su rekli da je ukupan iznos donacija do sada 167.495 EUR.
„Žiro račun za upate, 510-31511-82, ostaje otvoren narednih sedam radnih dana (primalac: Međunarodni klub žena; svrha uplate: donacija za dnevne centre za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju i Centar za rani razvoj)“, navodi se u saopštenju.
Priroda i društvo
Inspekcija rada postupa po inicijativi dijela zaposlenih u IJZCG: Mobing ili zaštita zaposlenih?
Inspekciji rada dostavljena je inicijativa dijela zaposlenih u Institutu za javno zdravlje (IZJCG) koji aktuelnog vršioca dužnosti (v.d.) direktora, dr Ivana Samardžića, optužuju za zloupotrebne i mobing.
“Danu” je potvrđeno da Inspekcija rada postupa po toj inicijativi, koja joj je nedavno dostavljena. S druge strane, iz IZJCG tvrde da nije u pitanju grupa zaposlenih, već dva postupka, te da dosledno sprovode sve zakonske procedure i da su posvećeni očuvanju dostojanstvenog i stabilnog radnog ambijenta za sve zaposlene, a sve u cilju očuvanja ličnog i profesionalnog integriteta svakog zaposlenog.
“Ovaj dokument ima za cilj prikaz kontinuirane nepravilnosti i zloupotreba koje je počinio v.d. direktora Instituta dr Ivan Samardžić, kako u raspolaganju javnim sredstvima Instituta, tako i u svom neposrednom odnosu prema zaposlenima. Analiza obuhvata svjesno i selektivno korišćenje resursa Instituta, zloupotrebu položaja, sistemsko omalovažavanje i psihički pritisak na zaposlene, kao i kršenje zakonskih i etičkih normi”, navodi se, između ostalog, u inicijativi Inspekciji rada, koja ima 10 strana, a u kojoj su navedeni i detalji za koje se tvrdi da dokazuju zloupotrebe.
U odgovorima na pitanja “Dana”, iz Ministarstva zdravlja navode da su u prethodnom periodu dostavljene dvije inicijative zaposlenih u Institutu za javno zdravlje, u kojima se iznose određeni navodi o postupanju u okviru radnog okruženja.
“Riječ je o inicijativama koje potiču od dva zasebna lica zaposlena u Institutu. Na samom početku, važno je naglasiti da se obje inicijative ne odnose direktno na v.d. direktora Instituta dr Ivana Samardžića. Kada je riječ o inicijativi koja se direktno odnosi na postupanje v.d. direktora Instituta, zaposleni je pokrenuo postupak zaštite od navodnog zlostavljanja na radu pred posrednikom za mobing i zaštitu od zlostavljanja na radu. U okviru zakonom propisane procedure, posrednik je zakazao pojedinačne sastanke sa stranama u postupku, sa ciljem da se kroz dijalog i posredovanje dođe do sporazumnog rješenja spora. Međutim, uprkos održanim razgovorima i pokušajima posredovanja, između strana nije postignut sporazum. Imajući to u vidu, posrednik je donio rješenje kojim se konstatuje da postupak posredovanja, pokrenut radi zaštite od navodnog zlostavljanja na radu, nije uspio. U rješenju je, takođe, sadržano uputstvo o pravnom lijeku, kojim su obje strane u postupku obaviještene da, u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, mogu pokrenuti dalji postupak pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova ili pred nadležnim sudom, ukoliko smatraju da za to postoje pravni osnovi. Istovremeno, druga inicijativa podnijeta je posredniku u vezi sa navodima o zlostavljanju na radu, ali se ona ne odnosi na dr Ivana Samardžića, već na drugog zaposlenog u Institutu – koordinatora voznog parka. U ovom slučaju, posrednik je organizovao dva sastanka i razgovora između dvije strane, ali do sporazumnog rješenja nije došlo, pa je, shodno tome, posrednik donio rješenje u kojem se konstatuje da postupak posredovanja nije uspio i u istom poučio obje strane o pravnom lijeku. Ministarstvo zdravlja će, u okviru svojih nadležnosti i u skladu sa važećim propisima, pristupiti pažljivom i odgovornom sagledavanju svakog pojedinačnog slučaja, sa ciljem potpunog i objektivnog utvrđivanja svih relevantnih činjenica i okolnosti”, kazali su nam iz Ministarstva zdravlja.
Priroda i društvo
Automobile starije od 20 godina vozi skoro 75.000 građana
U Crnoj Gori je registrovano 261.554 automobila, a njihova prosječna starost je šesnaest i po godina, pokazuju podaci koje je “Danu” dostavilo Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP). Čak 74.985 registrovanih automobila u Crnoj Gori stariji su od 20 godina.
S obzirom da većina vozača vozi stara vozila, logično je pretpostaviti da je kupovina električnih vozila, koja se u poslednje vrijeme intenzivno promovišu (posebno kako raste cijena goriva), iznad njihovih materijalnih mogućnosti. Iznosi od 15.000 do 50.000 eura, koliko se otprilike kreću električna vozila, za većinu stanovnika su nedostižni. Osim toga, održavanje takvih vozila i nabavka djelova za njih prilično su komplikovani, s obzirom da ih je malo na crnogorskom tržištu, pa se za te usluge mora ići u inostranstvo.
“Shodno podacima iz elektronske evidencije registrovanih motornih vozila, na dan 18. mart, broj registrovanih automobila u Crnoj Gori je 261.554. Prosječna starost registrovanih automobila u Crnoj Gori je oko 16,5 godina. Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih do 10 godina, odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2026. do 2016. godine (uključujući i 2016. godinu), iznosi 55.405 “, saopštili su nam iz MUP-a.
Broj automobila registrovanih u Crnoj Gori starih od 10 godina do 20 godina odnosno automobili koji su proizvedeni u periodu od 2016. do 2006. godine (uključujući i 2006. godinu), iznosi 131.164.
Cijene električnih vozila u Crnoj Gori kreću se od oko 15.000 za manje modele do preko 50.000 eura za luksuznija vozila, uz mogućnost subvencija Eko-fonda od 2.500 do 7.500 eura. Ponuda obuhvata brendove poput MG, Seres, Dacia, Hyundai i Kia. Konkurs Eko-fonda za subvencioniranje električnih vozila je u toku, a za tu svrhu predviđeno je 175.000 eura.
Prema tok konkursu, subvencije za putnička vozila do 35.000 je 7.200 eura, 6.500 za auto od 35.000 do 45.000, a za auta od 45.000 do 65.000 eura subvencija je 4.500. Subvencije za laka teretna vozila kreću se od 4.500 do 6.500 eura, a za laka električna vozila od 300 do 1.500 eura.
Kada su u pitanju električna vozila, pristupačniji modeli u pogledu cijena, poput MG ZS EV, počinju već od oko 16.000 eura, dok se Dacia Spring takođe pozicionira kao pristupačna opcija.
Srednja i viša klasa, modeli poput Seres 5, mogu se naći po specijalnim cijenama od oko 21.900 do preko 38.500 eura.
Ova vozila mogu se naći u specijalizovanim salonima poput Gold M Electric Cars i kod ovlašćenih zastupnika za MG Motor, Hyundai i Kia.
Proizvođači često nude akcije, a prednost su niži troškovi održavanja i “goriva” u odnosu na klasična vozila.
Priroda i društvo
Ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero od 15. marta
Od nedjelje, 15. marta, počinje ribolovni zabran u NP Skadarsko jezero.
Kako su naveli iz NPCG, u skladu sa Zakonom o slatkovodnom ribarstvu i akvakulturi, ribolovni zabran je na snazi od 15. marta do 15. maja 2026. godine.
Tokom ovog perioda zabranjen je ulov svih vrsta riba i drugih vodenih organizama, osim jegulje.
Kako su kazali, uz pojačane aktivnosti Službe zaštite NP Skadarsko jezero na kontroli prostora, JPNPCG počinje kampanju o značaju očuvanja ribljeg fonda, suzbijanja krivolova i svih drugih oblika nezakonitog djelovanja koji negativno utiču na diverzitet faune riba.
“Ove godine, pod sloganom „Danas jedna, sjutra hiljade“ želimo da istaknemo da – spašavajući jednu, mi, zapravo, spašavamo hiljade jedinki. Podsjećamo da se period lovostaja poklapa sa vremenom mrijesta kada je riblji fond najosjetljiviji. U tom periodu ribe polažu ikru i obnavljaju populaciju, pri čemu, svako uznemiravanje direktno utiče na smanjenje njihove brojnosti, dok nelegalni izlov ima dugoročne posljedice po cijeli ekosistem zaštićenog prirodnog područja”, kazali su iz Nacionalnih parkova.
Skadarsko jezero predstavlja jedno od najznačajnijih slatkovodnih ekosistema u regionu, sa izuzetno bogatim i raznovrsnim ribljim fondom.
“U jezeru živi preko 40 vrsta riba, među kojima su šaran, ukljeva, jegulja, skobalj i druge vrste. Njegov biodiverzitet čini jezero ne samo prirodnim bogatstvom Crne Gore, već i važnim resursom za lokalne zajednice koje tradicionalno zavise od ribarstva. Zaštita ukupnih prirodnih vrijednosti akvatorijuma ima višestruki kako ekološki, tako i ekonomski značaj”, dodaju u saopštenju.
Poručuju da poštovanje odredbi zabrane omogućava očuvanje prirodne ravnoteže, dugoročnu održivost ribarstva, odnosno, očuvanje biodiverziteta za buduće generacije.
“Očuvanje Nacionalnog parka Skadarsko jezero je naša zajednička obaveza i odgovornost. Budi odgovoran – prijavi krivolov: Služba zaštite NP Skadarsko jezero 067 097 484, Monitoring centar JPNPCG 067 000 825”, zaključuju iz NPCG.
-
Zeta2 дана ranijeŠta pokazuju imovinski kartoni predsjednika i potpredsjednika Opštine Zeta?
-
Hronika1 дан ranijeZapalio automobile vrijedne oko milion eura – mafija briše tragove, policija nemoćna
-
Kolumne11 сати ranijeВук Бачановић: Орлови, љиљани, тробојке и будале
-
Hronika2 дана ranijeNovi požar u kasarni Masline, izgorjelo četiri a oštećeno osam automobila
-
Sport3 дана ranijeZeta prednjači po broju postignutih golova u Regionalnoj ligi
-
Politika3 дана ranijeSpajić: Radujem se daljem unapređenju partnerstva Crne Gore i Mađarske
-
Hronika3 дана ranijeUhapšen mladić koji je vozio sa 4,17 promila alkohola u organizmu
-
Hronika2 дана ranijeUP: Krivična prijava protiv Zećanina zbog 323 kilograma marihuane

