Politika

Knežević: Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez

Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez Crne Gore, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je, u Jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS), kazao da Crna Gora treba da glasa protiv rezolucije.

„U slučaju donošenja takve rezolucije, i Crna Gora pristaje i prihvata da je genocidna država, zajedno sa Srbijom i Republikom Srpskom, pošto smo u tom periodu, 1995. godine, bili u zajedničkoj državi“, rekao je Knežević.

Crna Gora, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi izbjegla i sopstvenu odgovornost ukoliko bi glasala za rezoluciju.

“Saopštio sam premijeru Milojku Spajiću, nakon što se pojavila tviter objava Milana Niča, da bi to bio katastrofalan potez za Crnu Goru, koji bi uveo u ozbiljnu nestabilnost, i saopštio sam mu da dobro razmisli“, naveo je Knežević.

On je naveo da postoje različite izjave i najave koje se odnose na to kako će Crna Gora glasati.

“Čak se pominju neki amandmani, pa ministar spoljnih poslova kaže da nema nikakvih amandmana, da bismo danas dobili posljednju informaciju da Sjedinjene Američke Države uopšte nijesu upoznate sa bilo kakvim amandmanima niti da se oni pišu uz njihovo posredovanje“, dodao je Knežević.

To, kako je rekao, najbolje govori o tome da u ovom trenutku ni Spajić, a ni Vlada još ne znaju kako će glasati.

Knžević je poručio da to nije obično glasanje.

„To je glasanje u kojem će i Crna Gora postati genocidna država. Mislim da mi nemamo pravo kao generacija političara koja u ovom trenutku opredjeljuje određene društveno-političke procese i u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu da budemo dio jedne takve sramote“, rekao je Knežević.

Na pitanje postoje li amandmani Crne Gore na Rezoluciju, on je odgovorio da su o njima saznali iz određenih medija.

„Imali smo saopštenje ministra vanjskih poslova da ne postoje ti amandmani, da još nijesu napisani, dok je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) saopštila da su ti amandmani mjera mogućeg, neko najoptimalnije rješenje koje abolira i Srbiju i Republiku Srpsku i srpski narod od onoga što se desilo u Srebrenici“, naveo je Knežević.

U ovom trenutku, kako je kazao, niko sa sigurnošću ne može reći postoje li ti amandmani.

On je naveo da u Crnoj Gori živi oko 40 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je kazao da Crna Gora ima zvaničan stav po tom pitanju, Knežević je rekao da mu je žao je što Milatović taj stav nije saopštio pred glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora.

„Jer ne bi postao predsjednik države, jer je isključivo zahvaljujući srpskim glasovima, okupljenim oko naše koalicije, postao predsjednik države“, naveo je Knežević.

On je kazao da je prije dva ili tri mjeseca najavio da bilo kakva nova rezolucija u Crnoj Gori ili van nje može dovesti u pitanje Vladu Spajića.

To je, kako je dodao Knežević, saopštio i Spajiću.

„Ako je Crnoj Gori bilo stalo do nekih amandmana i do toga da dođe do pomirenja na Zpadnom Balkanu, valjda je bilo logično da se prvo konsultuje sa Republikom Srpskom i Srbijom“, rekao je Knežević.

On je kazao da vjeruje da još postoji prostora da Spajić, kao premijer, odustane od glasanja za rezoluciju.

Knežević je ocijenio da će, ukoliko Crna Gora bude glasala ta rezoluciju i Srebrenici, to nepovratno ugroziti odnose sa Srbijom i Republikom Srpskom.

„Posebno želim da potenciram, i Spajić i Mlatović su bili u mnogo boljim, prisnijim poslovnim i ljudskim vezama sa Dodikom nego što sam bio ja. Njihov i poliitčki pokret i formiranje te njihove političke ideje, još dok su bili ministri u vladi Zdravka Krivokapića, je u značajnom mjeri naslanjano na ljude iz Republike Srpske, posebno na ljude iz Trebinja“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji logično objašnjenje zašto bi Crna Gora glasala za rezoluciju.

„Ako ne može da glasa portiv, kao što bih uradio ja da sam na mjestu Spajića, onda makar neka budu uzdržani“, kazao je Knežević.

Na pitanje kako će različiti stavovi uticati na dalju saradnju koalicje Za budućnost Crne Gore i PES-a, on je odgovorio da će to uvesti u ozbiljnu političku krizu.

„Mi teško možemo prihvatiti da Crna Gora ponovo poslije 2020. godine postane antisrpska, da učestvuje u izglasavanju nečega što bi predstavljalo trajni žig za srpski narod i za Srbiju i Republiku Srpsku“, kazao je Knežević.

On je apelovao na Spajića da, kako je naveo, dobro sagleda situaciju i ne učini ništa zbog čega će se kasnije kajati.

„Jer nijedna ni premijerska funkcija niti bilo kakvo tapšanje ljudi iz zapadnih ambasada nije vrijedno suda istorije sopstvenog naroda, koji ti je dao podršku“, rekao je Knežević.

Upitan kakav je stav građana Crne Gore po pitanju rezolucije, on je kazao da je njegov utisak da smatraju „da su ove rezolucije više postale tendeciozno dosadne“.

„Da je svakome jasno, čak i predstavnicima bošnjačkog naroda i samim Bošnjacima sa kojima sam razgovarao da postaje malo degutantno da se žrtve u Srebrenici svakodnevno povezuju sa genocidom. To najbolje pokazuje da ne postoji ni pijetet ni osjećaj prema tim žrtvama“, rekao je Knežević.

On je naveo da je njegov utisak da građani Crne Gore u značajnoj mjeri ne podržavaju da Crna Gora glasa za rezoluciju.

„Ako je nekome stalo da podnosi amandmane na način da pomiri Zapadni Blakna, onda neka podnese amandmane za sve stradale žrtve na prostoru bivše SFRJ“, kazao je Knežević.

On je pitao zašto srpske žrtve niko ne smje da spomene.

„Kad god spomenete žrtve srpskog naroda, odmah nam govore da treba se okrenemo budućnosti i da nas čeka evropski put“, dodao je Knežević.

Na pitanje kako srpski narod treba da se odnosi prema rezoluciji ako ona bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, on je odgovorio da misli da treba da je praglasi ništavnom i nesprovodivom na teritoriji Crne Gore, Srbije i Republike Srpske.

Slične teme:Crna gora milan knežević rezolucija o srebrenici

Sledeće

Knežević, Milačić i Dajković pozvali Spajića da se uzdrži od glasanja za Rezoluciju o Srebrenici

Ne propustite

Knežević: Katniću želim da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Dragović: Crna Gora neće izgubiti svoj suverenitet ako službeni jezik bude srpski

Dragović je kazao da je zahtjev da se srpski jezik uvede kao službeni jezik u Crnoj Gori, potpuno legitiman.

“Ja sa tim zahtjevom nemam nikakav problem. Nemam ništa protiv. Ali, upravo jedan takav zahtjev je pokazatelj da je DPS otvorio Pandorinu kutiju. U parlamentu svi poslanici pričaju najmanje četiri različita jezika, ali nama prevodilac ne treba. To pitanje je posatvljeno u političke okvire. Mi se svi razumijemo”, ukazao je on u emisiji “Klub A plus”.

Upitan kako bi on riješio ovo pitanje, Dragović je odgovorio da službenim jezikom treba se nazove svaki jezik kojim priča do 18 odsto stanovništva.

“Sve ispod je jezik u službenoj upotrebi”, kategoričan je Dragović.

Dragović se, ipak, pita šta to srpski dio stanovništva u Crnoj Gori dobija tim ukoliko srpski jezik bude proglašen kao službeni.

“A sa druge strane ne vidim bojazan šta to gubi crnogorski nacionalni korpus, ako bi srpski jezik bio službeni jezik. Sve ovo ukazuje da bi legitimitet Ustava bio doveden u pitanje. Jako je teško izmijeniti Ustav što se toga tiče. Jezik ne predstavlja pitanje suveriniteta jedne države”, pojasnio je Dragović.

Dio građana su se prije 13 godina iz inata popisivali kao Srbi

Dragović tvrdi da se jedan dio stanovništva u Crnoj Gori na popisu 2011. godina iz inata popisivao kao dio srpskog nacionalnog korusa.

“Drugi je bio pod pritiskom DPS-a i pod strahom. Rezultati popisa iz 2011. godine su bili rezultati pritiska i inata tadašnje vladajuće oligarhije. Tu mislim na pritiske što se tiče jezika, nacionalne opredijeljenosti i vjere”, kazao je Dragović.

Popis još jedna pobjeda vlasti iz 2020. godine

Dragović takođe tvrdi da su se građani na nedavnom popisu stanovništva izjasnili slobodno i bez opasnosti da će dobiti otkaz, da će biti progonjeni i da će imati bilo kakve posljedice.

“Popis je samo još jedna pobjeda vlasti 2020. godine “, ocijenio je Dragović.

Dragović je uvjeren da je popis sproveden fer i zakonito, a da su podaci apsolutno tačni.

“Nisam primiejtio da je bilo ko vršio bilo kakav pritisak na bilo kog stanovnika Crne Gore da se popiše onako kako ne želi. To je jedan od najvećih uspjeha popisa”, rekao je on.

Ipak, ukazao je na negativne pokazatelje popisa,a to je da Crna Gora gubi veliki broj stanovništva.

“Stanovništvo nam stari, a nemamo strategiju za razvoj mladih i nemamo strategiju za razvoj sjevera. Ako se nastavi ovim tempom veliki broj škola biće zatvoren. Ovo je posljednji alarm za državu da nešto učini”, zaključio je Dragović.

Politika

Milatović: EU da bude uključena u pitanje dvojnog državljanstva

Evropska unija trebalo bi da bude uključena u pitanje rješavanja dvojnog državljanstva, a koje je pokrenula Vlada, ocijenio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.

Milatović je u intervjuu Pobjedi kazao da se mora voditi računa i o potrebi ljudi koji decenijama žive u Crnoj Gori, ali i da se spriječi politički inženjering.

On je rekao da je stava da prebivalište mora biti ključni uslov za ostvarivanje biračkog prava u Crnoj Gori, navodeći da je o ovom, kao i kod drugih važnih pitanja, neophodno težiti društvenom i političkom konsenzusu.

“Istovremeno, moramo pažljivo čuvati naše državne interese i spriječiti svaki oblik političkog inženjeringa. Naša je odgovornost da osiguramo da se o budućnosti Crne Gore odlučuje isključivo unutar njenih granica”, kazao je Milatović.

On je dodao i da su građani na izborima u Podgorici nesporno pokazali da žele drugačiji pristup i dinamičniji razvoj glavnog grada nego što je to bio slučaj i prije i poslije oktobra 2022. godine.

Milatović je ocijenio da bi novi izbori značili odlaganje suočavanja sa problemima koji su uzrokovani nedovoljnom efikasnošću dosadašnje gradske vlasti i da bi u tom smislu trebali biti krajnja opcija.

“Naravno, ukoliko ne bude moguć dogovor o formiranju nove gradske uprave, sud građana je jedino pravično rješenje”, poručio je Milatović.

On je ponovio da su izbori u Podgorici bili svojevrsni referendum o radu Vlade na državnom nivou, koji je pokazao da građani žele drugačiji pristup.

Upitan kako gleda na javni sukob načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića i ministra odbrane Dragana Krapovića, Milatović je odgovorio da je Savjet za odbranu i bezbjednost kolektivno tijelo koje odlučuje o postavljenju i razrješenju načelnika Generalštaba, a da je ministar odbrane samo predlagač odluke.

“Ustav definiše da Savjetom predsjedava predsjednik države, a da Savjet dodatno čine predsjednik Skupštine i predsjednik Vlade. Ministar odbrane, dakle nije član Savjeta za odbranu i bezbjednost, već dolazi na sjednice Savjeta po pozivu predsjednika države, kao i načelnik Generalštaba”, rekao je Milatović.

On je kazao i da pojedinci koji učestvuju u radu Savjeta iznose javno, bez saglasnosti Savjeta, detalje sjednice, na taj način kršeći Poslovnik o radu tog tijela.

“A onaj ko ne poštuje Poslovnik Savjeta – direktno ugrožava ulogu Savjeta u odbrani i bezbjednosti zemlje, kao i ugled ovog tijela i njegovih članova kao nosilaca najviših državnih funkcija. Na taj način direktno isključuje sebe iz učešća na narednim sjednicama Savjeta za odbranu i bezbjednost”, naveo je Milatović.

On je dodao i da je odluka Komisije za žalbe, koja je poništila rješenje ministra odbrane o prekidu aktivne službe načelniku Generalštaba, potvrdila pogrešnost preduzetih radnji ministra odbrane, a koje su bile u suprotnosti sa odlukama Savjeta za odbranu i bezbjednost.

Milatović je podsjetio i da Vlada već godinu nije predložila ambasadora pri NATO.

“Više puta sam ukazivao Vladi na ovu važnu činjenicu koja narušava imidž naše države kao kredibilnog saveznika. To je nedopustivo, posebno s obzirom na trenutnu, izuzetno složenu bezbjednosnu situaciju u svijetu. Uz to, nema objektivnih razloga zbog kojih se to ne čini”, rekao je Milatović.

On je ukazao i na zahtjeve da se neki članovi Savjeta izuzimaju iz standardne procedure informisanja o osjetljivim bezbjednosnim pitanjima, kao i još neformalizovanom zahtjevu za „nadglasavanjem“ unutar Savjeta.

Milatović je kazao da je i u parlamentu bilo glasanja koja nijesu bila konzistentna sa strateškim bezbjednosnim opredjeljenjima, a tiču se učestvovanja u zajedničkim vojnim vježbama unutar Alijanse.

“Sve gore navedeno dovodi u pitanje Vladinu posvećenost kredibilnom članstvu zemlje u NATO. To, kao i mnogi drugi strateški ciljevi naše vanjske politike, ostaje na nivou retorike bez suštinskih koraka da se isti i ostvaruju”, istakao je Milatović.

Politika

Milatović razgovarao sa Botunjanima

Problem izgradnje kolektora, kao jedno od gorućih pitanja u Glavnom gradu, zahtijeva iznalaženje rješenja nadležnih institucija, uključujući Vladu, Glavni grad, Opštinu Zeta i mještana Botuna, poručeno je na sastanku predsjednika države Jakova Milatovića sa predstavnicima Vodovoda i mještana Botuna.

Predsjednik Milatović je, kako su saopštili iz kancelarije za odnose sa javnošću, upoznat sa zahtjevima mještana i trenutnom problematikom koja se tiče ovog projekta. Na sastanku je zaključeno da je u što hitnijem roku potrebno organizovati novi sastanak sa donosiocima odluka, uključujući Vladu, Glavni grad, i Opštinu Zeta, kako bi se došlo do rješenja.

“Mještani Botuna su naglasili višegodišnje protivljenje izgradnji ovog postrojenja na predviđenoj lokaciji, kao i zabrinutost vezanu za ekološke i zdravstvene posljedice koje projekat može imati po životnu sredinu, ali i zdravlje ljudi koji žive u ovom kraju. Napomenuli su da ne spore da je Podgorici kolektor potreban, ali da oni svojoj teritoriji imaju ekološke probleme poput bazena crvenog mulja, te da bi njegova izgradnja predstavljala još jedan korak u pravcu ugrožavanja kvaliteta života mještana. Ukazali su na činjenicu da su isto predočili svim nadležnim institucijama, ponudili alternativna rješenja, te da zahtijevaju od njih da sagledaju sa dužnom pažnjom i pristupe rešavanju ovog problema u što hitnijem roku”, saopšteno je iz kancelarije za odnose sa javnošću predsjednika države.

Iz kancelarije dodaju da su mještani Botuna i Vodovoda saopštili da sastanak sa predsjednikom države predstavlja korak naprijed u boljem dijalogu u vezi razrješenja ove situacije, koja već duže vrijeme opterećuje sve građane Botuna, Podgorice i Crne Gore.