Politika

Knežević: Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez

Glasanje za Rezoluciju o Srebrenici bio bi katastrofalan potez Crne Gore, ocijenio je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

On je, u Jutarnjem programu Radio Televizije Republike Srpske (RTRS), kazao da Crna Gora treba da glasa protiv rezolucije.

„U slučaju donošenja takve rezolucije, i Crna Gora pristaje i prihvata da je genocidna država, zajedno sa Srbijom i Republikom Srpskom, pošto smo u tom periodu, 1995. godine, bili u zajedničkoj državi“, rekao je Knežević.

Crna Gora, prema njegovim riječima, ni na koji način ne bi izbjegla i sopstvenu odgovornost ukoliko bi glasala za rezoluciju.

“Saopštio sam premijeru Milojku Spajiću, nakon što se pojavila tviter objava Milana Niča, da bi to bio katastrofalan potez za Crnu Goru, koji bi uveo u ozbiljnu nestabilnost, i saopštio sam mu da dobro razmisli“, naveo je Knežević.

On je naveo da postoje različite izjave i najave koje se odnose na to kako će Crna Gora glasati.

“Čak se pominju neki amandmani, pa ministar spoljnih poslova kaže da nema nikakvih amandmana, da bismo danas dobili posljednju informaciju da Sjedinjene Američke Države uopšte nijesu upoznate sa bilo kakvim amandmanima niti da se oni pišu uz njihovo posredovanje“, dodao je Knežević.

To, kako je rekao, najbolje govori o tome da u ovom trenutku ni Spajić, a ni Vlada još ne znaju kako će glasati.

Knžević je poručio da to nije obično glasanje.

„To je glasanje u kojem će i Crna Gora postati genocidna država. Mislim da mi nemamo pravo kao generacija političara koja u ovom trenutku opredjeljuje određene društveno-političke procese i u Crnoj Gori i na Zapadnom Balkanu da budemo dio jedne takve sramote“, rekao je Knežević.

Na pitanje postoje li amandmani Crne Gore na Rezoluciju, on je odgovorio da su o njima saznali iz određenih medija.

„Imali smo saopštenje ministra vanjskih poslova da ne postoje ti amandmani, da još nijesu napisani, dok je poslanica Pokreta Evropa sad (PES) saopštila da su ti amandmani mjera mogućeg, neko najoptimalnije rješenje koje abolira i Srbiju i Republiku Srpsku i srpski narod od onoga što se desilo u Srebrenici“, naveo je Knežević.

U ovom trenutku, kako je kazao, niko sa sigurnošću ne može reći postoje li ti amandmani.

On je naveo da u Crnoj Gori živi oko 40 odsto građana koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Komentarišući izjavu predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je kazao da Crna Gora ima zvaničan stav po tom pitanju, Knežević je rekao da mu je žao je što Milatović taj stav nije saopštio pred glasanje u drugom krugu predsjedničkih izbora.

„Jer ne bi postao predsjednik države, jer je isključivo zahvaljujući srpskim glasovima, okupljenim oko naše koalicije, postao predsjednik države“, naveo je Knežević.

On je kazao da je prije dva ili tri mjeseca najavio da bilo kakva nova rezolucija u Crnoj Gori ili van nje može dovesti u pitanje Vladu Spajića.

To je, kako je dodao Knežević, saopštio i Spajiću.

„Ako je Crnoj Gori bilo stalo do nekih amandmana i do toga da dođe do pomirenja na Zpadnom Balkanu, valjda je bilo logično da se prvo konsultuje sa Republikom Srpskom i Srbijom“, rekao je Knežević.

On je kazao da vjeruje da još postoji prostora da Spajić, kao premijer, odustane od glasanja za rezoluciju.

Knežević je ocijenio da će, ukoliko Crna Gora bude glasala ta rezoluciju i Srebrenici, to nepovratno ugroziti odnose sa Srbijom i Republikom Srpskom.

„Posebno želim da potenciram, i Spajić i Mlatović su bili u mnogo boljim, prisnijim poslovnim i ljudskim vezama sa Dodikom nego što sam bio ja. Njihov i poliitčki pokret i formiranje te njihove političke ideje, još dok su bili ministri u vladi Zdravka Krivokapića, je u značajnom mjeri naslanjano na ljude iz Republike Srpske, posebno na ljude iz Trebinja“, naveo je Knežević.

Prema njegovim riječima, u ovom trenutku ne postoji logično objašnjenje zašto bi Crna Gora glasala za rezoluciju.

„Ako ne može da glasa portiv, kao što bih uradio ja da sam na mjestu Spajića, onda makar neka budu uzdržani“, kazao je Knežević.

Na pitanje kako će različiti stavovi uticati na dalju saradnju koalicje Za budućnost Crne Gore i PES-a, on je odgovorio da će to uvesti u ozbiljnu političku krizu.

„Mi teško možemo prihvatiti da Crna Gora ponovo poslije 2020. godine postane antisrpska, da učestvuje u izglasavanju nečega što bi predstavljalo trajni žig za srpski narod i za Srbiju i Republiku Srpsku“, kazao je Knežević.

On je apelovao na Spajića da, kako je naveo, dobro sagleda situaciju i ne učini ništa zbog čega će se kasnije kajati.

„Jer nijedna ni premijerska funkcija niti bilo kakvo tapšanje ljudi iz zapadnih ambasada nije vrijedno suda istorije sopstvenog naroda, koji ti je dao podršku“, rekao je Knežević.

Upitan kakav je stav građana Crne Gore po pitanju rezolucije, on je kazao da je njegov utisak da smatraju „da su ove rezolucije više postale tendeciozno dosadne“.

„Da je svakome jasno, čak i predstavnicima bošnjačkog naroda i samim Bošnjacima sa kojima sam razgovarao da postaje malo degutantno da se žrtve u Srebrenici svakodnevno povezuju sa genocidom. To najbolje pokazuje da ne postoji ni pijetet ni osjećaj prema tim žrtvama“, rekao je Knežević.

On je naveo da je njegov utisak da građani Crne Gore u značajnoj mjeri ne podržavaju da Crna Gora glasa za rezoluciju.

„Ako je nekome stalo da podnosi amandmane na način da pomiri Zapadni Blakna, onda neka podnese amandmane za sve stradale žrtve na prostoru bivše SFRJ“, kazao je Knežević.

On je pitao zašto srpske žrtve niko ne smje da spomene.

„Kad god spomenete žrtve srpskog naroda, odmah nam govore da treba se okrenemo budućnosti i da nas čeka evropski put“, dodao je Knežević.

Na pitanje kako srpski narod treba da se odnosi prema rezoluciji ako ona bude usvojena u Ujedinjenim nacijama, on je odgovorio da misli da treba da je praglasi ništavnom i nesprovodivom na teritoriji Crne Gore, Srbije i Republike Srpske.

Slične teme:Crna gora milan knežević rezolucija o srebrenici

Sledeće

Knežević, Milačić i Dajković pozvali Spajića da se uzdrži od glasanja za Rezoluciju o Srebrenici

Ne propustite

Knežević: Katniću želim da ima fer i pravično suđenje za razliku od nas koji to nismo imali

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DNP ostaje u Vladi, zahtijevaju dvojno državljanstvo, srpski jezik i trobojku

Predsjedništvo Demokratske narodne partije poručilo je saopštenjem za javnost nakon sjednice da će ministri iz redova te partije na prvoj sjednici Vlade pokrenuti inicijative o srpskom jeziku, državljanstvu, državnim simbolima i dijalogu o postrojenju za prečićavanje otpadnih voda Podgorica u Botunu, a da će u slučaju izostanka podrške podnijeti ostavke i povući podršku Vladi Milojka Spajića. To isto će učiniti i u Podgorici.

Saopštenje nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP prenosimo integralno:

Zaključci Predsjedništva DNP+a:

Na danas održanoj sjednici Predsjedništva Demokratske narodne partije jednoglasno su doneseni sljedeći zaključci:

Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju ustavne promjene o normiranju srpskog jezika kao službenog,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državljanstvu,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju Izmjene i dopune zakona o državnim simbolima kako bi trobojka bila normirana kao narodna zastava,

– Obavezuju se članovi Vlade Milun Zogović i Maja Vukićević da na prvoj sjednici iniciraju sveobuhvatan dijalog zasnovan na referendumskom rezultatu od 14. decembra 2025. godine, koji bi uvažio stavove građana Zete povodom namjere izgradnje PPOV-a,

U slučaju da na Vladi ne dobiju podršku za ove inicijative, članovi Vlade iz redova DNP-a Milun Zogovoć i Maja Vukićević podnijeće ostavke na svoje funkcije, a poslanički klub otkazaće podršku Vladi Milojka Spajića. Istovremeno, odbornički klub DNP-a u SO Podgorica otkazaće podršku gradonačelniku Saši Mujoviću. DNP od prvog dana podrške, a kasnije i učešća u Vladi nije odustao od svojih ideoloških i programskih principa.

Naša programska opredeljenja nisu ni u kakvoj koliziji sa Koalicionim sporazumom, ni sa tzv. Barometrom 26, jer se radi o evropskim vrijednostima i standardima koji se jedino ignorišu u Crnoj Gori. Nakon završenog popisa stanovništva, svaka naša javna inicijativa o normiranju srpskog jezika kao službenog u Ustavu, donošenja Zakona o državljanstvu, zakonskog normiranja trobojke kao narodne zastave, nailazila bi na odbijanje naših koalicionih partnera u Vladi. Diskriminisati lingvističku većinu, ignorisati postojanje na desetine hiljada naših sunarodnika koji žive u Srbiji, dok u Crnoj Gori nemaju nikakva prava, a istovremeno se ponižavati ispod praga nacionalnog dostojanstva i prihvatati ultimatume pojedinih država iz regiona, nije i ne može biti u interesu građana koji su nam dali podršku na parlamentarnim izborima 2023. godine.

Nedavna represivna akcija policije nad golorukim i miroljubivim građanima Zete u potpunosti je ogolila suštinu ove Vlade, ili njenih dominantnih djelova. Uhapsiti pedeset četvoro stanovnika Zete među kojima su bila maloljetna lica, žene, starci, predsjednik Opštine Zeta, odbornici, samo zato što su mirno branili referendumsku volju i protivili se koruptivnom projektu izgradnje PPOV- a, predstavlja nedopustiv čin represije. Da tragikomedija bude potpuna ovom akcijom su rukovodila lica koja su hapsila građane Zete i Crne Gore za vrijeme litija, što najbolje svjedoči o „reformisanoj“ i “vetingovanoj“ policiji koja je za sramnu akciju u Botunu dobila čestitke od premijera Spajića i gradonačelnika Mujovića.

Bez obzira na gore navedeno, uvažili smo inicijativu Andrije Mandića o započinjanju novih pregovora kako bi se prevazišla narastajuća kriza.

Nažalost, ovi pregovori su sinoć okončani bez rezultata, jer premijer Spajić nije prihvatio predložene opcije koje su mogle biti osnov daljih razgovora s mještanima Botuna. Demokratska narodna partija je sve vrijeme pozivala na dijalog oko najvažnijih društveno političkih tema, redovno smo dobijali ćutanje ili negativne odgovore na ove pozive. I sad smo spremni da učestvujemo u dijalogu, ukoliko postoji spremnost sa druge strane. Ali svi treba da znaju, nema trgovine sa ideološkim i programskim principima.

DNP nije u Vladi zbog fotelja, nego zbog građana koji su nam dali glas da štitimo njihove interese. I neće nam predstavljati nikakav problem da napustimo Vladu ukoliko budu odbijene naše inicijative.

Nemamo namjeru da budemo nijemi posmatrači i saučesnici u asimilaciji srpskog naroda, koruptivnim aferama, sumnjivim ugovorima i daljem devastiranju nacionalnih resursa i interesa. Crna Gora bi trebalo da bude država svih nas, a sve više postaje država nekolicine njih koji će je napustiti istog trenutka kad ostanu bez funkcija. DNP nema rezervnih destinacija, to smo dokazali, i dokazaćemo beskompromisnom borbom od koje nismo odustali. Naša ponuda je jasna i nepromjenjiva, sad su drugi na potezu”, navedeno je u saopštenju nakon današnje sjednice Predsjedništva DNP-a.

Politika

Predsjedništvo DNP-a odlučuje o izlasku iz vlasti

Članovi Predsjedništva Demokratske narodne partije (DNP) stižu na sastanak na kom bi trebalo da odluče o tome hoće li ova partija napustiti vlast na lokalnom nivou u Podgorici, kao i državnu vlast, nakon intervencije policije u Botunu.

Na sastanak su stigli predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović, potpredsjendik Vlade Milun Zogović i ministarka saobraćaja Maja Vukićević.

Policija je, podsjetimo, 30. decembra uhapsila 54 mještana Botuna jer su blokirali lokaciju predviđenu za gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u ovom selu.

Predsjednik DNP-a Milan Knežević ranije je kazao da će njegova partija izaći iz vlasti ukoliko policija interveniše u Botunu.

Knežević je rekao da će podnijeti ostavku na funkciju predsjednika partije, kao i na poslanički mandat, ukoliko Predsjedništvo ne prihvati njegov predlog da DNP napusti državnu i lokalnu vlast.

Botunjani i Zećeni su dva dana blokirali putni pravac od Podgorice ka Zeti i prilaz aerodromu. Nakon toga je dogovoreno da se policija povuče iz Botuna, i da se aktiviraju pregovori o gradnji.

Knežević je tokom blokade ponovio da će Predsjedništvu predložiti povlačenje iz državne i lokalne vlasti.

Nezavisni odbornik u SO Zeta Svetozar Ulićević i grupa građana iz te opštine predvođena Predragom Vulevićem, tražili su od DNP da ostane u vlasti.

Politika

Ostavka Kneževića sačuvala bi vlast u Podgorici?

Urednik

Politička kriza koju je Demokratska narodna partija (DNP) otvorila pitanjem izgradnje kolektora u Botunu ušla je u fazu u kojoj su manevarski prostor i opcije svedeni na minimum. Uprkos snažnoj retorici i javnim nastupima lidera stranke, činjenice ukazuju na jedan dominantan zaključak: DNP nema realan interes da ruši vlast u Podgorici, niti da napušta izvršnu vlast na državnom nivou. U tom okviru, formalna ostavka Milana Kneževića nameće se kao jedini politički racionalan i izvjestan scenario.

Prije svega, ne može se zanemariti ključna činjenica – DNP je podržao Budžet Glavnog grada, kojim je za narednu godinu opredijeljeno 17 miliona eura za izgradnju kolektora u Botunu. Time je partija, bez obzira na javno protivljenje projektu, faktički stala iza politike aktuelne gradske vlasti. U političkom smislu, glasanje za budžet predstavlja glasanje za kontinuitet vlasti i njenih kapitalnih projekata, što jasno relativizuje prijetnje o njenom rušenju.

Upravo tu nastaje problem za lidera stranke, Milana Kneževića. Oštra i personalizovana kampanja protiv kolektora u Botunu dovela ga je u situaciju u kojoj povlačenje više nije jednostavno, jer bi značilo otvoreno političko priznanje poraza. Istovremeno, istrajavanje na izlasku iz vlasti nosilo bi daleko ozbiljnije posljedice – ne samo po odnose u Podgorici, već i po samu strukturu i moć DNP-a.

Za visoke funkcionere te partije izlazak iz vlasti predstavlja posljednju i krajnje nepoželjnu opciju. DNP trenutno drži značajan broj pozicija „po dubini“ – od direktorskih mjesta do upravljačkih struktura u institucijama i preduzećima. Gubitak vlasti automatski bi doveo u pitanje status tih kadrova, ali i ukupni politički uticaj stranke. Zbog toga ne čudi što se kao rješenje traži kompromis, a ne lom.

Prebacivanje odluke na predsjedništvo partije, koje se prema dostupnim informacijama nije sastajalo godinama, dodatno potvrđuje da se radi o kontrolisanom političkom manevru, a ne o stvarnoj dilemi. Time se odgovornost formalno dijeli, ali se istovremeno ostavlja prostor za scenario u kojem predsjedništvo „ne prihvata“ radikalne poteze. U takvoj konstelaciji, ostavka Kneževića postaje izlaz koji omogućava svima da sačuvaju pozicije: lider preuzima političku odgovornost, a partija ostaje dio vlasti.

Za aktuelnu većinu u Podgorici, ovakav rasplet je takođe najpovoljniji. Vlast ostaje stabilna, a projekat kolektora u Botunu se nastavlja bez institucionalnih blokada, uz protivljenje lokalnog stanovništva koje je svoj stav iznijelo na referendumu. Time se izbjegava politička nestabilnost, ali i potencijalno usporavanje infrastrukturnih projekata od šireg javnog interesa.

Istovremeno, ostavka bi Kneževiću otvorila prostor za drugačiji vid političkog djelovanja. Izlaskom iz formalne izvršne odgovornosti partije, on bi dobio mogućnost za vaninstitucionalno, takozvano „gerilsko“ političko djelovanje protiv izgradnje kolektora u Botunu, kroz javne nastupe, pritisak sa terena i artikulaciju nezadovoljstva lokalnog stanovništva, dok bi DNP kao partija ostala dio vladajuće većine, sačuvavši funkcije i uticaj po dubini sistema.

Na kraju, ostavka Kneževića ne bi bila znak slabosti, već instrument političke racionalizacije krize. To je jedini scenario kojim bi on formalno ispunio najavljeno političko obećanje, a da pritom DNP ne plati visoku cijenu izlaska iz vlasti. Sve druge opcije – uključujući rušenje vlasti u Podgorici – ostaju više u domenu političkog pritiska i pregovaračke taktike, nego realne i održive politike.