Connect with us

Politika

Izdvajanja iz Agrobudžeta povećana u skoro svim segmentima do 30 odsto

poljoprivreda

Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan 75,06 miliona eura, veći je nego prethodne godine, a izdvajanja su povećana u skoro svim segmentima 15 do 30 odsto ili čak i više, saopštio je resorni ministar, Vladimir Joković. Predstavljajući Agrobudžet Joković je kazao je da su povećane premije za priplodne krave i junice. Za jačanje veterinarske službe u slučaju pojave afričke kuge svinja, pripremljeno je 400 hiljada eura, a poručio je i da će kriterijumi za proizvodnju mlijeka biti pooštreni.

On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg Agrobudžeta, kazao da je taj najvažniji dokument agrarne politike donijet u roku koji je predviđen zakonom.

“Iz nacionalnog budžeta biće izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona, a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura”, precizirao je Joković.

On je naveo da se Agrobudžetom stvaraju uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike, a u tom smislu i pružanje podrške poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača i kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva.

Agrobudžetom se, kako je rekao, izdvajaju sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

Takođe, sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

Kada su u pitanju direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, premije za krave i priplodne junice za svako grlo povećane su sa 85 na 100 eura.

“Premije za krave u sistemu krava-tele za svako grlo povećane su sa 130 na 150 eura, a za ovce i koze sa deset i više grla, sa deset na 13 eura. Premije za organizovani tov junadi i bikova ostaju iste, na 150 eura po grlu”, precizirao je Joković.

Kada je riječ o podršci razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi osam centi, dok je povećana premija za kvalitet mlijeka.

“Od jula ove godine proizvođača će morati da ispune oštrije kriterijume. Ostavljen je taj rok kako bi imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka”, objasnio je Joković.

Premije po litru prerađenog mlijeka povećane su sa deset na 12 centi.

Joković je, kada je riječ o programu unapređenja stočarstva, saopštio da premija za licencirane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou od 120 eura po grlu.

“Premije za steone junice u čistoj rasi povećane su sa 250 na 450 eura po grlu, a za krmače sa 120 na 150 eura”, rekao je Joković.

U sektoru živinarstva, premije za pileće meso ostale su na prošlogodišnjem nivou od deset centi po kilogramu.

“Novina je da smo ove godine uvrstili i podršku za ćureće meso. Premija na jaja koka nosilja iznosi četiri eura na hijadu komada jaja, što je 20 odsto manje nego prošle godine”, precizirao je Joković.

Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na 300 eura po hektaru.

“Dodatna plaćanja obezbjeđuju se za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenim poljoprivrednim zemljištima i iznose 400 eura po hektaru, tako da će subvencija za svaki novozasađeni hektar iznositi 700 eura po hektaru”, naveo je Joković.

Plaćanje za mlade farmere su povećane sa 70 na 200 eura po hektaru.

Proizvodna vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje, voća, povrća, žitarica, krompira i maslinovog ulja, povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru.

“Cilj je da dodatno stimulišemo proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržište”, kazao je Joković.

Mjere posebne podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara, obezbjeđuju se za restrukturiranje i konzervaciju vinograda, promociju vina i zelenu berbu.

“Što se tiče mjera ruralnog razvoja, nastavljamo podršku investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem”, dodao je Joković.

U Agrobudžetu za ovu godinu, za sektor ribarstva ukupno je opredijeljeno 2,95 miliona eura.

Joković je, odgovarajući na pitanje koliko je sredstava potrošeno kroz IPARD II i IPARD III, rekao više nego što su planirali i da su ostvareni rezultati za svaku pohvalu.

Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu, Marko Radonjić, kazao je da su na raspolaganju imali 37 miliona eura, a da je do sada potrošeno 23 miliona eura.

“Ono što je dobra stvar je da mi možemo ovih 14 miliona da trošimo i ove godine. Mi na današnji dan imamo ugovorenih nekih 15 miliona eura podrške EU, što znači, ako ostane stanje kako jeste, mi nećemo jedan jedini eura vratiti Evropskoj uniji”, rekao je Radonjić.

Direktor Direktorata za poljoprivredu u resornom Ministarstvu, Miroslav Cimbaljević je, odgovarajući na pitanje kada će biti isplaćene staračke naknade za poljoprivrednike, kazao da su one vezane za Agrobudžet.

“Agrobudžet će izaći danas ili sjutra u Službenom listu i on će biti operativan za sva potraživanja, uključujući staračke naknade za dva mjeseca, odnosno januar i februar, u iznosu od 315 eura za 3,27 hiljada korisnika. One će biti isplaćene vrlo brzo”, rekao je Cimbaljević.

Joković je, govoreći o rastu domaće proizvodnje, naveo da je Crna Gora vrlo uvozno zavisna.

“Sjećam se perioda kada niko nije primao subvencije, ljudi su odlazili sa sela. Ali sa ovim mjerama i podrškom siguran sam da svaki poljoprivredni proizvođač može da živi mnogo bolje nego oni koji su zaposleni u nekim državnim institucijama”, rekao je Joković.

On je dodao da su podrške kroz Agrobudžet usmjerene prema tome.

“Takođe smo u procesu izrade zakona o zemljištu gdje ćemo državno zemljište dati na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima i vjerujem da će se i samim tim povećati ova poljoprivredna proizvodnja”, rekao je Joković.

On je naveo i podatak da je u prošloj godini u odnosu na 2022. došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje od 28 odsto, što je, kako je ocijenio, zaista odličan rezultat.

 

Izvor: RTCG

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Iz MVP-a odgovorili Vučiću: Crna Gora nije nastala otcjepljenjem

Iz Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore reagovali su na izjavu predsjednika Srbije Aleksandara Vučića povodom jubileja obnove crnogorske nezavisnosti i kazali da on nastavlja sa retorikom koja ne doprinosi dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju dvije međunarodno priznate države.

U reagovanju Ministarstva ističe se da je Crna Gora 21. maja 2006. godine, slobodnom voljom građana na demokratskom referendumu, obnovila svoju nezavisnost u skladu sa Ustavnom poveljom državne zajednice Srbije i Crne Gore, međunarodnim pravom i standardima Evropske unije.

“Crna Gora se nije otcijepila od Srbije, niti je ikada bila dio Srbije na način na koji to predsjednik Vučić pokušava predstaviti. Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji da nastavi svoj državno-pravni kontinuitet kao samostalna država”, navodi se u objavi na X mreži.

Iz Ministarstva ocjenjuju neprihvatljivim pokušaje da se jubilej obnove crnogorske nezavisnosti predstavi kao čin usmjeren protiv Srbije ili srpskog naroda.

“Crna Gora svoju nezavisnost ne slavi protiv bilo koga — već u čast slobodno izražene volje svojih građana, svoje istorijske, državne i identitetske posebnosti, kao i prava svakog naroda da demokratski odlučuje o svojoj budućnosti”, navode iz MVP.

Posebno zabrinjavajuće je po njihovim ocjenama, kontinuitet narativa kojim se negira ili relativizuje crnogorska državnost, uz poruke koje podstiču podjele i potcjenjuju demokratski izbor građana Crne Gore.

Poručuju da Crna Gora ostaje posvećena razvoju dobrosusjedskih odnosa sa Srbija, zasnovanih na ravnopravnosti i uzajamnom poštovanju, ali da se takvi odnosi ne mogu graditi kroz uvredljive kvalifikacije, istorijski revizionizam i politički patronat prema Crnoj Gori.

“Jubilej obnove nezavisnosti biće obilježen dostojanstveno, ponosno i evropski, sa jasnom sviješću da je odluka građana iz 2006. godine bila istorijski ispravna i strateški potvrđena današnjim demokratskim i evropskim putem države”, zaključuje se u saopštenju Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore.
Continue Reading

Politika

Vučić o proslavi 21. maja: Pozvan sam, ali neću otići – pljunuo bih sebi i svom narodu u lice

Aleksandar Vučić je tokom obilaska Ekspa odgovarao na pitanje novinara i tom prilikom komentarisao najavljeno slavlje nezavisnosti u Crnoj Gori i položaj srpskog naroda u toj državi.

Njihovo pravo i njihova stvar. Želim da naši građani znaju da oni tako glamurozno proslavljaju otcjepljenje od nas.

“Mnogo toga bih imao da kažem o nesposobnosti našeg rukovodstva iz tog perioda, oni su napravili takav izbor. Vidim da su srećni što su otišli od Srba i Srbije i ja im želim sreću”, kazao je on.

Čudno je da Srbi nemaju pravo da koriste srpski jezik kao službeni, iako je dominantan.

“Ali koliko je čudno, nije ni čudno, nije ni iznenađenje. Siguran sam da najveći broj Srba želi najbolje odnose sa Srbijom. Nek nastave oni svoj posao. Srbija da ide naprijed i pravi velike podvige i rezultate”, istiakao je Vučić.

Dodao je da u proslavi neće učestvovati, iako je dobio pozivnicu.

“Bilo bi me sramota i pljunuo bih sebi i svom narodu u lice. Neka slave šta hoće” – rekao je on.

Continue Reading

Politika

Đurović o “otpriznavanju Kosova”: NSD ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške

Pitanje identitetskih tema biće otvoreno u trenutku kada se procijeni da za to postoji odgovarajuća parlamentarna većina, poručio je tokom gostovanja na Aplus televiziji šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović.

Prema njegovim riječima, jedan od ključnih političkih ciljeva NSD-a smanjenje društvenih podjela i „pomirenje u Crnoj Gori“.

“Mi prije svega želimo da donesemo mir u Crnoj Gori i da se te podjele koje su obilježile jedan period Crne Gore jednom završe”, rekao je Đurović.

Govoreći o političkim podjelama u prethodnim decenijama, šef poslaničkog kluba NSD smatra da je javni prostor u Crnoj Gori bio obilježen oštrim etiketiranjima i polarizacijom.

“Imali smo legitimne i izdajničke predstavnike, borbu na sve ili ništa, imali smo izdajnike, dobitnike, povlašćene i obespravljene građane. Smatramo da tome mora doći kraj”,  naglasio je Đurović.

Dodao je da je NSD pravi predstavnik srpskog naroda, a da će političke ciljeve ostvarivati u trenutku kada za to postoji većina.

“Njihovo sprovođenje zavisiti od političkog trenutka i podrške u parlamentu. Da bismo došli do tih ciljeva, mi smatramo da treba u određenom trenutku da imamo i jednu širu podršku, da bi neki od tih ciljeva morali biti izglasani u parlamentu”,  predočio je on.

Dodao je da stranka ne želi da ulazi u procese za koje ne postoji dovoljno političke podrške.

“Ne želimo da dođemo u situaciju da nas preglasaju u parlamentu i da to bude politički akt radi političkog akta i da se završi negativno”,  dodao je Đurović.

 

Izvor: A plus portal

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto