Connect with us

Politika

Izdvajanja iz Agrobudžeta povećana u skoro svim segmentima do 30 odsto

poljoprivreda

Agrobudžet za ovu godinu, vrijedan 75,06 miliona eura, veći je nego prethodne godine, a izdvajanja su povećana u skoro svim segmentima 15 do 30 odsto ili čak i više, saopštio je resorni ministar, Vladimir Joković. Predstavljajući Agrobudžet Joković je kazao je da su povećane premije za priplodne krave i junice. Za jačanje veterinarske službe u slučaju pojave afričke kuge svinja, pripremljeno je 400 hiljada eura, a poručio je i da će kriterijumi za proizvodnju mlijeka biti pooštreni.

On je na konferenciji za novinare povodom predstavljanja ovogodišnjeg Agrobudžeta, kazao da je taj najvažniji dokument agrarne politike donijet u roku koji je predviđen zakonom.

“Iz nacionalnog budžeta biće izdvojeno 51,35 miliona eura, iz donacija 15,56 miliona, a iz kreditnih sredstava 8,15 miliona eura”, precizirao je Joković.

On je naveo da se Agrobudžetom stvaraju uslovi za punu primjenu odredbi zakona kojima su uređene mjere agrarne politike, a u tom smislu i pružanje podrške poljoprivrednim gazdinstvima, udruženjima poljoprivrednih proizvođača i kooperativama, u cilju osiguranja dohotka poljoprivrednih gazdinstava, jačanja konkuretnosti crnogorske poljoprivrede, stvaranja boljih uslova života u ruralnim područjima, jačanja kapaciteta institucija, dostizanja EU standarda bezbjednosti hrane i jačanja sektora ribarstva.

Agrobudžetom se, kako je rekao, izdvajaju sredstva za sistem direktnih plaćanja u oblasti stočarstva i biljne proizvodnje, intervencija na tržištu i za podršku mjerama ruralnog razvoja.

Takođe, sredstva su obezbijeđena i za podršku opštim servisima u poljoprivredi, socijalne transfere seoskom stanovništvu, tehničku i administrativnu podršku implementaciji programa, institucionalni razvoj i jačanje poljoprivrede Crne Gore, ribarstvo, program fitosanitarnih mjera, program bezbjednosti hrane i program obaveznih mjera zdravstvene zaštite životinja.

Kada su u pitanju direktna plaćanja u stočarskoj proizvodnji, premije za krave i priplodne junice za svako grlo povećane su sa 85 na 100 eura.

“Premije za krave u sistemu krava-tele za svako grlo povećane su sa 130 na 150 eura, a za ovce i koze sa deset i više grla, sa deset na 13 eura. Premije za organizovani tov junadi i bikova ostaju iste, na 150 eura po grlu”, precizirao je Joković.

Kada je riječ o podršci razvoju tržišne proizvodnje mlijeka, osnovna premija ostaje na prošlogodišnjem nivou i iznosi osam centi, dok je povećana premija za kvalitet mlijeka.

“Od jula ove godine proizvođača će morati da ispune oštrije kriterijume. Ostavljen je taj rok kako bi imali vremena da unaprijede higijensku praksu proizvodnje mlijeka”, objasnio je Joković.

Premije po litru prerađenog mlijeka povećane su sa deset na 12 centi.

Joković je, kada je riječ o programu unapređenja stočarstva, saopštio da premija za licencirane bikove i pastuve ostaje na prošlogodišnjem nivou od 120 eura po grlu.

“Premije za steone junice u čistoj rasi povećane su sa 250 na 450 eura po grlu, a za krmače sa 120 na 150 eura”, rekao je Joković.

U sektoru živinarstva, premije za pileće meso ostale su na prošlogodišnjem nivou od deset centi po kilogramu.

“Novina je da smo ove godine uvrstili i podršku za ćureće meso. Premija na jaja koka nosilja iznosi četiri eura na hijadu komada jaja, što je 20 odsto manje nego prošle godine”, precizirao je Joković.

Osnovna plaćanja u biljnoj proizvodnji su povećana sa 270 na 300 eura po hektaru.

“Dodatna plaćanja obezbjeđuju se za zasnivanje proizvodnje na prethodno nekorišćenim poljoprivrednim zemljištima i iznose 400 eura po hektaru, tako da će subvencija za svaki novozasađeni hektar iznositi 700 eura po hektaru”, naveo je Joković.

Plaćanje za mlade farmere su povećane sa 70 na 200 eura po hektaru.

Proizvodna vezana plaćanja za posebne proizvode u sektoru biljne proizvodnje, voća, povrća, žitarica, krompira i maslinovog ulja, povećana su sa 100 na 200 eura po hektaru.

“Cilj je da dodatno stimulišemo proizvođače koji ostvaruju dobre proizvodne rezultate i svoje proizvode plasiraju na tržište”, kazao je Joković.

Mjere posebne podrške za vino, namijenjene registrovanim proizvođačima grožđa i vina i udruženjima vinara, obezbjeđuju se za restrukturiranje i konzervaciju vinograda, promociju vina i zelenu berbu.

“Što se tiče mjera ruralnog razvoja, nastavljamo podršku investicijama u sektoru voćarstva, vinogradarstva, maslinarstva, povrtarstva i stočarstva. Sve mjere ruralnog razvoja su modifikovane sa značajnim povećanjem”, dodao je Joković.

U Agrobudžetu za ovu godinu, za sektor ribarstva ukupno je opredijeljeno 2,95 miliona eura.

Joković je, odgovarajući na pitanje koliko je sredstava potrošeno kroz IPARD II i IPARD III, rekao više nego što su planirali i da su ostvareni rezultati za svaku pohvalu.

Direktor Direktorata za plaćanje u Ministarstvu, Marko Radonjić, kazao je da su na raspolaganju imali 37 miliona eura, a da je do sada potrošeno 23 miliona eura.

“Ono što je dobra stvar je da mi možemo ovih 14 miliona da trošimo i ove godine. Mi na današnji dan imamo ugovorenih nekih 15 miliona eura podrške EU, što znači, ako ostane stanje kako jeste, mi nećemo jedan jedini eura vratiti Evropskoj uniji”, rekao je Radonjić.

Direktor Direktorata za poljoprivredu u resornom Ministarstvu, Miroslav Cimbaljević je, odgovarajući na pitanje kada će biti isplaćene staračke naknade za poljoprivrednike, kazao da su one vezane za Agrobudžet.

“Agrobudžet će izaći danas ili sjutra u Službenom listu i on će biti operativan za sva potraživanja, uključujući staračke naknade za dva mjeseca, odnosno januar i februar, u iznosu od 315 eura za 3,27 hiljada korisnika. One će biti isplaćene vrlo brzo”, rekao je Cimbaljević.

Joković je, govoreći o rastu domaće proizvodnje, naveo da je Crna Gora vrlo uvozno zavisna.

“Sjećam se perioda kada niko nije primao subvencije, ljudi su odlazili sa sela. Ali sa ovim mjerama i podrškom siguran sam da svaki poljoprivredni proizvođač može da živi mnogo bolje nego oni koji su zaposleni u nekim državnim institucijama”, rekao je Joković.

On je dodao da su podrške kroz Agrobudžet usmjerene prema tome.

“Takođe smo u procesu izrade zakona o zemljištu gdje ćemo državno zemljište dati na raspolaganje poljoprivrednim proizvođačima i vjerujem da će se i samim tim povećati ova poljoprivredna proizvodnja”, rekao je Joković.

On je naveo i podatak da je u prošloj godini u odnosu na 2022. došlo do povećanja poljoprivredne proizvodnje od 28 odsto, što je, kako je ocijenio, zaista odličan rezultat.

 

Izvor: RTCG

Reklama
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Politika

Milatović: Neka Knežević napusti Vladu koja gradi kolektor

predsjednik crne gore

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je poslanika i predsjednika Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića da napusti Vladu već danas ukoliko želi da djeluje principijelno zbog postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.

Milatović je poručio da Knežević nastavlja sa politikom manipulacija, nakon nedavnih neprimjerenih napada na premijera Milojka Spajića u parlamentu.

“Vlada je dala saglasnost na uticaj na životnu sredinu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Vlada je dala saglasnost na izvođenje radova. Partija poslanika Kneževića je dio te iste Vlade. DNP neće napustiti Vladu, kao što sam ja napustio PES kada se više nijesam slagao sa politikom svoje partije”, poručio je Milatović.

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Milatović je predložio da DNP napusti Vladu već danas, ukoliko, kako navodi, želi da djeluje principijelno.

“Tek tada će njegove riječi dobiti stvarnu težinu”, zaključio je Milatović.

Continue Reading

Politika

Knežević: Milatoviću, zašto ćutiš o Botunu?

Lider Demokratske narodne partije Milan Knežević pozvao je predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da se izjasni o namjeri da se kolektor za potrebe Podgorice izgradi u Botunu. Knežević je, u izjavi za ADRIA Televiziju, poručio da će stav i odgovor DNP-a, povodom poziva Milatovića na konsultacije o izboru jednog sudije Ustavnog suda, zavisiti od toga kako će se predsjednik Crne Gore odredi prema pitanju izgradnje kolektora u Botunu.

Milatović je predložio Skupštini Crne Gore da hitno razmotri njegov predlog za izbor jednog kandidata za sudiju Ustavnog suda i pozvao poslaničke klubove na konsultacije po tom pitanju. Odmah je uslijedio odgovor Demokratske narodne partije.

“Moj odgovor je sledeći: Ja po hitnom postupku očekujem da se Milatović izjasni o namjeri Glavnog grada i djelova Vlade da, na silu i protiv volje građana Botuna i čitave Zete, instaliraju kolektor pored basena crvenog mulja. Podsjetiću ga, ako je zaboravio, da je njegova ujčevina iz Botuna, da njegovom krvi teče pola Zete i da bi trebalo da se najzad, kao predsjednik države, izjasni oko ovog gorućeg pitanja, koje prijeti da eskalira i da da izazove nesagledive posledice”, rekao je Knežević.

On je naveo da predsjednik države ima vremena da se bavi objektima američke brze hrane, ali ne i problemima mještana Zete.

“Posebno je iritantno što je Milatović prethodnih dana vodio kampanju da se u njegovoj zgradi ne otvara američka brza hrana, jer bi stanare mogao da iritira miris piletine, pohovane ili grilovane, pilećih krilaca sa barbecue sosom, a očigledno mu ne smeta da građani Zete čekaju represiju državu, uz objašnjenje da Zećanima ne smetaju fekalije iz Glavnog grada i kanalizacioni mulj koji treba da dođe iz primorskih opština”, dodao je.

Knežević je pozvao Milatovića da posjeti mještane Botuna, dodajući da očekuje da se predsjednik Crne Gore konačno izjasni o izgradnji kolektora.

“Tako de će naš stav i odgovor vezano za konsultacije sa Milatovićem zavisiti od njegovog stava prema ujčevini, prema Botunu, prema Zeti i prema svemu onome što u ovom trenutku je aktuelna i goruća tema. Vidio sam ga prije neki dan, da je sadio neka stabla borova, palmi ili urmi i mislim da je trebalo da dođe pod šator, da se vidi sa svojom ujčevinom, sa svojim Zećanima, sa ljudima sa kojima je proveo značajan dio djetinjstva i da najzad imamo stav predsjednika države o ovom pitanju”, kazao je Knežević.

Podsjećamo, referendum u Zeti o izgradnji kolektora u Botunu zakazan je za 14. decembar. U međuvremenu, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da ubrzo kreću u izgradnju tog postrojenja, dok su mještani Botuna poručili da neće odustati od protesta.

Continue Reading

Politika

Kratka rasprava Kneževića i Mujovića o kolektoru u Botunu

Gradonačelnik Podgorice Šaša Mujović i poslanik DNP-a Milan Knežević sreli su se danas u holu Skupštine Crne Gore, gdje su vodili petominutni razgovor posvećen projektu izgradnje kolektora u Botunu.

Nakon završetka Omladinskog parlamenta u Skupštini Crne Gore, gradonačelnik Podgorice Saša Mujović i poslanik Demokratske narodne partije Milan Knežević susreli su se u holu parlamenta.

Prema informacijama reporterke portala Standard, dvojica zvaničnika razgovarala su oko pet minuta.

Centralna tema bio je projekat izgradnje kolektora u Botunu, jedan od ključnih infrastrukturnih zahvata za Glavni grad.

Na kraju kratkog susreta, Mujović i Knežević su se rukovali.

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto