Politika
“Za spas Zete”: Protesti ukoliko se ubrzo ne riješi kriza između Zete i Podgorice
Predstavnici Opštine Zeta su informisali odbor „Za spas Zete“ da su jutros od Ministarstva javne uprave dobili zvanično obavještenje kao članovi Odbora za razgraničenje Podgorice i Zete, da će se rad Odbora za razgraničenje Podgorice i Zete nastaviti tek kada se utvrde konačne granice između Opštine Tuzi i Podgorice.
“Navedena vijest je blago rečeno sramota kako za Ministarstvo javne uprave, i potpisnika ovog obavještenja Dragišu Janjuševića, tako i za kompletnu Vladu koja pokazuje da nije profesionalno dorasla izlasku iz crne rupe u koju se decenijama nalazi, stavljajući kao prioritet u svim aktivnostima, političke interese i interese pojedinaca” navodi se u saopštenju odbora ” Za spas Zete”.
Oni ukazuju da su već nekoliko mjeseci kroz djelovanje odbora „Za spas Zete“, kao i kroz djelovanje predstavnika Opštine Zeta u radu Odbora za razgraničenje, Ministarstvu javne uprave, kao i predsjedniku Odbora za razgraničenje, Dragiši Janjuševiću, naglasili da se Zakon o teritorijalnoj organizaciji mora posmatrati kao krovni akt u procesima razgraničenja.
“Da bi stvar bila još gora, u kratkom roku (prije par dana) problematizovano je razgraničenje Tuzi i Podgorice, koje već duže vrijeme nikoga nije zanimalo, i Zakon o teritorijalnoj organizaciji odjednom postaje bitan, tako što se pojedine odredbe tumače na pogrešan način, odnosno onako kako odgovara pojedincima, donosiocima odluka. Dragi građani, ako se sjećate izjave ministra Đeljošaja od prije nekoliko dana, onda ste ujedno i pročitali obavještenje koje je danas potpisao državni sekretar Dragiša Janjušević. Sve što je ministar Đeljošaj rekao u obraćanju za medije, Dragiša Janjušević je sproveo u djelo kroz ovo obavještenje, i tako faktički ugasio „institucionalno svijetlo“, koje je i do sad slabo davalo svjetlosti, kada je Zeta u pitanju”, ističe se u saopštenju.
Dodaju da su predstavnici Opštine Zeta prije par dana skrenuli pažnju javnosti, a ujedno i uputili instrukcije ministarstvu javne uprave, da su izdvajanje Opštine Tuzi iz Glavnog grada (2017. godina), i nakon toga izdvajanje Opštine Zeta iz Glavnog grada (2022. godina), potpuno različiti procesi teritorijalnih promjena (izdvajanja), kao i da su to dva procesa koja su zakonski okončana (u skladu sa članom 16 Zakona o teritorijalnoj organizaciji), što potvrđuje i samostalno funkcionisanje ovih novih opština. Procesi razgraničenja i raspodjele imovine su poslovi koji su dodijeljeni formiranim odborima za razgraničenje, i u pitanju su poslovi tehničke prirode i eventualnog
dogovora, koji ne dovode u pitanje neke nove teritorijalne promjene u skladu sa navedenim članom zakona, već samo mogu dovesti do arbitraže. Nijednim slovom pomenutog zakona nije uslovljen rad jednog ili drugog odbora za razgraničenje, što je objektivnom čitaocu kristalno jasno. U Ustavu Crne Gore je propisana obaveza svih da se pridržavaju Ustava i zakona, ali to ne treba da se tumači kao subjektivno pridržavanje kako odgovara pojedincima, već kao pravilo objektivnosti i profesionalnosti, ukoliko smo država zasnovana na vladavini prava.
Ukazuju da teritorijalno razgraničenje i raspodjela imovine između Tuzi i Podgorice, ne smije i ne može usloviti iste započete procese između Zete i Podgorice, jer da može, oni ne bi smjeli biti ni započeti. Ni poslovnik o radu ovih odbora za razgraničenje, niti važeća zakonska regulativa, ne ograničavaju rad ovih odbora, već to rade pojedinci, igrajući se prava. Uporednim radom dva odbora za razgraničenja, ovaj proces samo može biti kvalitetnije sproveden do kraja, na zadovoljstvo sve tri strane. Zeta u ovom trenutku čeka usvajanje Odluke o privremenom uređenju odnosa sa Glavnim gradom (koju treba Ministarstvo javne uprave da pripremi), a ne konačno razgraničenje. Navedenom Odlukom bi se privremeno riješio problem razgraničenja i opština bi profunkcionisala u dijelu nepokretne imovine kojom raspolaže (u skladu sa zakonom), kao što je to uradila i Opština Tuzi u prethodnom periodu. Postavlja se logično pitanje zašto je Opština Zeta uopšte izdvojena kao samostalna, ako treba da prođe još nekoliko godina da bi ona stvarno postala samostalna. Navedeno pitanje je retoričko, svi znamo zašto.
Oni još jednom apeluju na predsjednika Jakova Milatovića, i premijera Milojka Spajića, da u moru svojih obaveza odvoje makar pola sata vremena za Zetu, kao što su to i uradili avgusta 2022. godine, u kasnim večernjim satima, kada su nam se pridružili na protestu na ulici. Kroz čestitke koje su prije mjesec dana uputili Opštini Zeta za dan opštine, Milatović je naveo da će Zeta u predsjedniku Crne Gore imati pouzdanog partnera za svaku konstruktivnu inicijativu, dok je premijer Spajić rekao da ćemo zajedno osnaživati saradnju, učvršćujući sinhronizovano djelovanje administracija.
“Dobro bi bilo da riječi iz čestitke ne budu samo slovo na papiru, već da stvarno i predsjednik i premijer shvate važnost ovog trenutka za Zetu, i pokažu spremnost da pomognu. Prijateljski pozivamo i sve političke subjekte, kako one u vlasti, tako i one u opoziciji, da svojim uticajem, poznanstvom i autoritetom pokušaju da unaprijede izuzetno loš položaj u kojem se Zeta nalazi, kada je u pitanju razgraničenje, jer u suprotnom imaćemo opštinu koja godinama neće imati svoju imovinu, neće moći da realizuje nijednu investiciju, tj. opštinu koja će u svom funkcionisanju biti izuzetno ograničena, bez prostora za razvoj”, kažu u saopštenju.
Apelujemo na Zećane koji se nalaze u Skupštini i Vladi, Slađanu Kaluđerović, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, da zajednički sagledaju ovu trenutnu situaciju, i pokušaju da pomognu u prevazilaženju ove krize.
“Ukoliko u narednim danima javnost ne bude upoznata sa promjenom iskazanog stava kada je u pitanju Zeta i njen proces razgraničenja, odbor „Za spas Zete“ će definitivno prestati da djeluje institucionalno, jer praksa dokazuje da to ne rade ni državne institucije, i vrlo brzo će se pristupiti protestnim aktivnostima, o kojima će svi biti obaviješteni”, zaključuje se u saopštenju.
Politika
Knežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade
Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Novosti da se evropski put Crne Gore danas, paradoksalno, prelama preko pitanja fekalne infrastrukture, uz poruku da se opština Zeta pritiska da preuzme teret problema koje nije sama stvorila.
Knežević je, slikovitim poređenjem, naveo da mu je objašnjeno kako Zeta treba da bude „dobrovoljac“ i prihvati izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na svojoj teritoriji, iako su, kako tvrdi, problemi sa kanalizacionom mrežom nastali u Podgorici.
On je naglasio da, prema njegovim saznanjima, ne postoji primjer u svijetu da jedna opština gradi kolektor na teritoriji druge, naročito uz ignorisanje referendumskog izjašnjavanja građana, gdje je 98,5 odsto stanovnika Zete glasalo protiv izgradnje tog postrojenja.
“Niko u Zeti nema ništa protiv kolektora, ali na teritoriji Podgorice. Svi smo protiv toga da Zeta postane septička jama glavnog grada, a da nas pritom ubjeđuju kako je to za naše dobro”, rekao je Knežević, dodajući da se, po njegovim riječima, javnost dovodi u zabludu tvrdnjama da od tog projekta zavisi zatvaranje pregovaračkog poglavlja 27 sa Evropskom unijom.
Prema njegovim riječima, evropske integracije Crne Gore ne koče zahtjevi za ostvarivanje osnovnih identitetskih prava, već organizovani kriminal i korupcija, zbog čega, kako smatra, poglavlja 23 i 24 do sada nijesu zatvorena.
“Ne mogu me optužiti da kočim evropski put zato što tražim da većinski jezik bude službeni ili da imamo još jednu zastavu. To su elementarna prava koja su zemlje poput Francuske i Njemačke definisale još u 18. i 19. vijeku”, naveo je Knežević, dovodeći u pitanje postojeća ustavna rješenja u Crnoj Gori kada je riječ o jeziku.
Knežević je kazao da pitanje izgradnje kolektora u Botunu potresa i vlast u Podgorici i Vladu Crne Gore, te najavio da će predstavnici DNP-a u Vladi pokrenuti inicijative koje se tiču identitetskih pitanja. To, kako je rekao, podrazumijeva ustavne promjene u cilju normiranja srpskog jezika kao službenog, izmjene zakona o državljanstvu, kao i promjene propisa o državnim simbolima kako bi trobojka bila proglašena narodnom zastavom.
“Srpski jezik, dvojno državljanstvo, trobojka i razgovor sa građanima Botuna mnogo su manje od onoga što Hrvatska traži od Crne Gore, a što joj se, kako vidimo, nesebično daje”, poručio je Knežević.
On je dodao da izlazak DNP-a iz parlamentarne većine ne bi ugrozio njen opstanak, ali bi, kako smatra, suštinski promijenio političke odnose.
“U slučaju izlaska iz parlamentarne većine formalno i dalje postoji većina, ali suštinski više ništa ne bi bilo isto, jer će neminovno doći do polarizacije političke scene koja može u jednom trenutku rezultirati i rekonstrukcijom Vlade. Crna Gora je jedina država čija opozicija ne želi vanredne izbore kako bi došla na vlast, već kroz rekonstrukciju pokušava da uđe u nju”, naveo je Knežević.
Govoreći o odnosima unutar koalicionog saveza, Knežević je istakao da su Andrija Mandić i on gotovo deceniju i po na čelu zajedničkog političkog projekta, te da njihove razlike ne mogu ugroziti lične i političke odnose.
On je kritikovao aktuelnu spoljnu politiku Crne Gore, navodeći da je ona u velikoj mjeri nastavak politike bivšeg režima DPS-a, uključujući sankcije Rusiji i negativan odnos prema Republici Srpskoj. Takođe je naveo da Kosovo ostaje saveznik Podgorice sve dok, kako je rekao, predstavnici srpskog naroda ne budu imali značajniju ulogu u budućim vladama.
Knežević se osvrnuo i na reakcije dijela javnosti povodom njegovog privatnog boravka u Beogradu, ocijenivši da se od toga prave političke konstrukcije, dok se, kako tvrdi, kontakti drugih političara sa regionalnim liderima predstavljaju kao legitimni i poželjni.
Komentarišući odnose sa Hrvatskom, Knežević je rekao da je Crna Gora odlučila da ispuni sve zahtjeve koje Zagreb postavi.
” Ne mogu oni tražiti koliko mi možemo davati”, rekao je Knežević, dodajući da smatra da se pritisci na Srpsku pravoslavnu crkvu u regionu nastavljaju kao dio dugotrajnog istorijskog kontinuiteta.
Knežević je poručio da se zalaže za to da Srbi u Crnoj Gori ne budu samo formalno zastupljeni, već da stvarno odlučuju o svojoj političkoj i društvenoj budućnosti.
Izvor: Večernje Novosti
Politika
Mujović: Nema prekida radova u Botunu
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Televiziju Crne Gore da neće biti izmjene lokacije, kao ni prekida radova u Botunu.
Kako je istakao, određene inicijative i stavovi su već pokrenuti, ali njegov lični i ranije jasno saopšten stav ostaje nepromijenjen. Prema njegovim riječima, radovi na postrojenju su već započeti i taj proces se mora dovesti do kraja.
“Oni su pokrenuli neke stavke, ali ja zaista nisam mogao da kažem ništa drugačije u odnosu na stav koji je već dobro poznat. Postrojenje je započeto, radovi su u toku i moramo ići u tom pravcu. Ono se mora izgraditi iz brojnih razloga”, kazao je Mujović.
Gradonačelnik je dodao da je spreman na razgovor sa lokalnom zajednicom, ukoliko za to postoji spremnost i razumijevanje obje strane.
“Volio bih, ukoliko je to moguće i koliko je to njima prihvatljivo, da razgovaramo o realnim stvarima – o pitanjima koja se tiču lokalne zajednice, kako bismo pomogli Botun, ali i cijelu Zetu, i to zajednički, kao Vlada i kao Glavni grad”, naglasio je Mujović.
Posebno je istakao značaj što skorijeg pokretanja procesa sanacije crvenog mulja.
Politika
Mještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada
Predsjednik Demokratske narode partije (DNP) Milan Knežević, najavio je protest ispred zgrade Glavnog grada koji je planiran da počne u 11 sati. Knežević je u pozivu naveo da protest se organizuje kako bi se gradskoj vlasti uručila odluka SO Zeta kojom se zabranjuje gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Nezadovoljni građani Botuna i Zete, na čelu sa predsjednikom Demokratske narodne partije (DNP), zakazali su za danas protest ispred zgrade Glavnog grada, kako bi gradskoj vlasti uručili odluku koju je juče donijela Skupština opštine Zeta, kojom se zabranjuje izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu.
Protest je zakazan za 11 časova.
Podsjećamo, mještani Botuna i Zete protestuju zbog početka realizacije projekta postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Oni su već izražavali svoj bunt blokadom saobraćajnica u Podgorici i Zeti.
-
Zeta3 дана ranijeAsanović: Mujović spreman za razgovore s Vladom, Zeta da učestvuje u troškovima
-
Ekonomija2 дана ranijeOd ponedjeljka moguća nestašica goriva u Crnoj Gori
-
Politika4 дана ranijeAsanović napustio emisiju, revoltiran pitanjima voditelja
-
Politika23 сата ranijeKnežević: Izlazak DNP-a iz parlamentarne većine doveo bi do rekonstrukcije Vlade
-
Zeta4 дана ranijeSO Zeta usvojila odluku o zabrani gradnje postrojenja u Botunu, odbornici Demokrata uzdržani
-
Politika4 дана ranijeOdržana 110. sjednica Vlade, DNP nije ispostavio zahtjeve sa predsjedništva partije
-
Politika3 дана ranijeMujović: Nema prekida radova u Botunu
-
Politika3 дана ranijeMještani Zete danas organizuju protest ispred zgrade Glavnog grada

