Priroda i društvo

Ekološki kriminal jedan od najvećih izazova u Crnoj Gori

Ekološki kriminal je jedan od najvećih izazova sa kojim se Crna Gora suočava u posljednje vrijeme, a koji dovodi u opasnost život i zdravlje ljudi i potkopava temelje pravnog sistema, ocijenio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Korivica.

On je to kazao otvarajući Antikorupcijski forum posvećen zaštiti životne sredine, koji su u Podgorici organizovali BIRN i Građanska alijansa.

Koprivica, koji je i predsjednik Savjeta za borbu protiv korupcije, rekao je da ekološka korupcija predstavlja pravni, ekonomski, ali i moralni problem.

“Pravni u smislu degradacije pravnog sistema, njegove deformacije. Ekonomski u smisli uništavanja resursa, usporavanja stope privrednog rasta, deformisanja strukture investicija. Moralni, ne samo u smislu kraha standarada koji podrazumijeva svaki oblik korupcije, nego i u pogledu uništavanja nečega što je plod odricanja brojnih generacija“, naveo je Koprivica.

On je istakao da borba protiv korupcije, posebno ekološke, podrazumijeva ne samo borbu protiv korumpiranih službenika, nego i protiv namještenih propisa, kako bi se ostvarilo pravo na životnu sredinu i život u svijetu bez korupcije.

„Svjedoci smo ne samo administrativne korupcije kada je u pitanju ekologija, u smislu podmićivanja državnih službenika da omoguće neku nezakonitu radnju, nego je jedan od najevidentnijih problema u ovoj oblasti ovladavanje državom”, rekao je Koprivica.

To je, kako je naveo, kombinacija političke i sistemske korupcije koja se svodi na stvaranje mreže moći za vršenje protivzakonitog uticaja koja rezultira namještanjem propisa.

Prema riječima Koprivice, donosioci odluka su bili često finansirani od brojnih struktura moći, koji su zauzvrat svojim finansijerima omogućavali „legalizaciju korupcije“ na način da donose propise koji će biti u njihovu korist, a ne usmjereni na žaštitu javnog interesa.

On je kazao da Vlada želi da, u partnerstvu sa civilnim sektorom, osnaži kapacitete svih institucija za borbu protiv ekološke i svih vidova korupcije, podsjetivši da su u tom cilju i formirali Savjet za antikorupciju.

Koprivica je istakao da je odlučna borba protiv korupcije, ne samo državni prioritet, nego i moralni zadatak kako bi sačuvali ono što je stvoreno i sačuvano radom i odricanjem prethodnih generacija, i poručio da državne insitucije neće tolerisati nijedan vid ekološke korupcije.

„Ojačaćemo kapacitete inspekcijskih službi. Pružićemo punu, a ne deklarativnu podršku SDT-u i procesuiraćemo sve slučajeve korupcije za koje imamo dokaze“, rekao je Koprivica.

On je pozdravio dosadašnji rad nevladinih organizacija i ekoloških aktivista koji su, kako je naveo, u prethodnom periodu učinili više nego što su uradile državne institucije.

Programski direktor GA Milan Radović kazao je da je u Crnoj Gori, kada je u pitanju borba protiv ekološke korupcije, ostvaren određeni napredak, navodeći da je najveći napredak postiglo SDT koje je otvorilo određene postupke.

„Međutim, situacija je i dalje zabrinjavajuća. U veoma važnim izvještajima koji prave naši strateški partneri navode se brojni problemi i preporuke, ali se uglavnom realizuju djelimično ili se ne realizuju uopšte“, naveo je Radović.

Što se tiče prevencije korupcije, Radović je rekao da je gotovo i nevidljiva, pa su samim tim i njeni rezultati veoma loši.

„Moramo još dosta da radimo i uložimo u naše kapacitete na ostvarivanju integriteta i nepristrasnosti, profesionalnosti i odgovornosti u gotovo svim institucijama”, rekao je Radoivć.

On je kazao da preporuke iz EU koje se odnose na pravni i institucionalni okvir i koje se tiču korupcije i obavezuju na unapređenje istraga u praksi ostaju „mrtvo slovo na papiru“, dodajući da to zabrinjava i da je odgovornost nove Vlade da odmah počne to rješavati.

„Najvažnije je da unaprijedimo istrage, krivično gonjenje, i da dođemo do pravosnažnih presuda u oblasti korupcije, posebno u onim postupcima borbe protiv korupcije na vioskom nivou“, istakao je Radović.

Kada je u pitnaju zaštita životne sredine, Radović je rekao da su otvorena značajna pitanja, najviše radom ekoloških aktivista, i dodao da su „odgovori i dalje na čekanju“.

On je kazao da se mora raditi sa vlastima na svim nivoima i na promjeni svijesti građana u cilju očuvanja prirodnih resursa i akciji i reakciji kada je to prirodno bogatstvo ugroženo.

Izvršni direktor BIRN-a Vuk Maraš kazao je da su, u saradnji sa GA, u prethodnom periodu podnijeli preko 80 akata državnim institucijama, uključujući inicijative Skupštini i ministarstvima, zahtjeve za slobodan pristup informacijama, ali da je veliki dio institucija to ignorisao.

„To nas neće obeshrabriti. Nastavićemo da insistiramo da se stvari razmatraju, da se devastacija životne sredine i prostora suzbije jer to ostavljamo u nasleđe generacijama koje dolaze“, poručio je Maraš.

On je kazao da su najvažnije institucije zakazale i da ne rade svoj posao, navodeći da je to ključni pokazatelj korupcije u oblasti životne sredine.

„Životna sredina u Crnoj Gori je ugrožena jer nijesmo imali postupanje institucija. Posljednji trenutak je da država ozbiljno shvati problem korupcije u oblasti životne sredine i na koji način to negativno utiče, ne samo na građanje ove zemlje, nego i na ekonomsku aktivnost, imajući u vidu da smo prvnestveno turistička destinacija“, rekao je Maraš.

On je kazao da je nerelano očekivati da će EU prihvatiti Crnu Goru ukoliko nije spremna da rješava probleme u poglavlju 27 i da se životnom sredinom pozabavi na adekvatniji način.

Maraš je pozvao Vladu i Skupštinu da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema, ističući da se nerad intitucija koje su nadležne za određene segmente ove problematike ne može tolerisati.

Izvor: RTCG

Sledeće

Mitropolit Joanikije: Vjekovno ognjište Kosova i Metohije je ognjište cijelog srpskog roda

Ne propustite

Regionalni vodovod od velikog značaja za privredu i turizam Crne Gore

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Večeras i u petak nevrijeme, očekuju se obilne padavine i olujni vjetrovi

Na osnovu upozorenja Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore MUP obavještava javnost da prostrani i duboki visinski ciklon sa sjevera, pruža dolinu do Mediterana u sklopu kojeg se širi hladna vazdušna masa koja će sa toplim i vlažnim vazduhom sa vodenih površina izazivati frontogenetske procese sa obilnim padavinama i jakim vjetrovima.

“Prvi talas, koji se očekuje u srijedu, obilovaće čestom i jakom kišom i jakim južnim vjetrom, naročito u drugom dijelu dana i tokom noći, a usljed prodora hladnog vazduha u noćnim satima na sjeveru kiša će preći u snijeg, a vjetar skrenuti na sjeverni smjer. U četvrtak kratkotrajna stabilizacija vremena, dok se u petak očekuje novi talas sa još intenzivnijim padavinama i jačim vjetrom, tako da se lokalno očekuju obilne padavine i na udare olujni južni vjetar, koji će u kasnim noćnim satima skrenuti na sjeverni smjer”, saopšteno je iz MUP-a.

Umjerene do obilne sniježne padavine koje se očekuju u srijedu veče, vjerovatno će se dobrim dijelom u petak otopiti, dok će se snijeg u noći između petka i subote zadržati.

“Ovaj period će obilježiti velika temperaturna kolebanja – u četvrtak i subotu će biti znatno hladnije, dok se u srijedu i petak očekuje dosta toplije vrijeme. Za dane vikenda bez padavina, u subotu nešto više oblaka naročito u sjevernim predjelima uz umjeren do jak sjeverni vjetar u cijeloj zemlji. Tokom nedjelje sunčano ili pretežno sunčano uz osjetan porast dnevne temperature vazduha”, navodi se u saopštenju.

U danima sa obilnim padavinama i jakim vjetrom očekuju se i visoki talasi, more će biti talasasto do jače talasasto, u petak i uzburkano.

Direktorat za zaštitu i spašavanje MUP-a poslao je navedeno upozorenje svim učesnicima u sistemu zaštite i spašavanja i ukazao na potrebu podizanja operativne spremnosti.

Priroda i društvo

Srpskim jezikom govori skoro 60.000 Crnogoraca

Blizu 60.000 građana Crne Gore koji su se na prošlogodišnjem popisu stanovništva nacionalno izjasnili kao Crnogorci govori srpskim jezikom, oko 2.000 Srba priča crnogorskim, Bošnjaci dominantno govore bosanskim, a Muslimani crnogorskim.

To pokazuju novi podaci s popisa stanovništva, domaćinstva i stanova, koje je Uprava za statistiku MONSTAT objavila na svom sajtu.

U njima se vidi da od 256.436 građana koji su se izjasnili kao Crnogorci, crnogorskim jezikom govori 183.015 njih, a srpskim 58.856. Da govori srpsko-hrvatski, rekla su 7.463 Crnogorca, dok 1.383 građanina koja su se tako nacionalno odredila nisu željela da se izjasne kojim jezikom govore.

Kad je riječ o onima koji su se odredili kao Srbi, od 205.370 njih, srpskim jezik govore 199.844 ta građanina, a crnogorskim 1.953. Da govore srpsko-hrvatskim, navela su 2.554 građanina koja se “pišu” kao Srbi, dok njih 104 nije željelo da se izjasni kojim jezikom zbori.

Podaci MONSTAT-a pokazuju da većina Bošnjaka govori bosanskim jezikom. Od 58.956 onih koji su se izjasnili kao Bošnjaci, 42.319 priča bosanskim jezikom, a 1.843 bošnjačkim.

Crnogorski jezik govori 14.118 Bošnjaka, a srpski 197 njih.

S druge strane, građani koji su se na popisu održanom krajem prošle godine izjasnili kao Muslimani, većinski govore crnogorskim jezikom. Od 10.162 Muslimana, crnogorskim govori njih 8.550. Da govori bosanskim, izjasnila su se 464 Muslimana, srpskim priča nešto manje njih – 399, a srpsko-hrvatskim – 204.

Prema podacima sa sajta MONSTAT-a, od 5.150 građana koji su se izjasnili kao Hrvati, hrvatskim jezikom govori 2.046 njih, crnogorskim – 1.828, srpsko-hrvatskim – 605, a srpskim -189.

Kao Jugosloveni, na popisu su se izjasnila 1.632 građanina. Najviše njih, 700, reklo je da govori srpsko-hrvatskim, 587 srpskim, a 149 crnogorskim.

Priroda i društvo

Zakon o igrama na sreću direktno utiče na poslovanje medija

Ministarstvo finansija Crne Gore objavilo je nacrt novog zakona o igrama na sreću, koji je otvoren za javnu raspravu do 18. novembra. Predložene izmjene uključuju značajna ograničenja reklamiranja igara na sreću, koja se mogu sprovoditi samo na sportskim portalima i tokom prenosa sportskih događaja. Takođe, uvode se stroži uslovi za priređivače, poput dodatnih naknada, mehanizama za zaštitu maloljetnika i sprečavanje pranja novca, kao i obaveze edukacije zaposlenih u prevenciji zavisnosti kod igrača.

Međutim, ovakve odredbe izazvale su kontroverze, jer se navodi da određene zabrane oglašavanja, predviđene članovima 17, 18 i 19 nacrta zakona, nisu u skladu s Ustavom Crne Gore, Zakonom o medijima, Zakonom o audio-vizuelnim medijskim uslugama, kao ni Poveljom o osnovnim pravima Evropske unije. Iz Ministarstva kulture i medija ističu da međunarodni standardi, uključujući EU Direktivu o audiovizuelnim medijskim uslugama, ne propisuju posebna ograničenja za oglašavanje igara na sreću.

Konflikt sa postojećim zakonodavstvom

U Direktivama EU jasno su definisana pravila oglašavanja proizvoda poput alkohola, duvana i lekova, s posebnim akcentom na zaštitu maloljetnika. Zabranjeno je oglašavanje koje bi moglo nanijeti fizičku, psihičku ili moralnu štetu toj osjetljivoj populaciji. Međutim, igre na sreću nisu eksplicitno obuhvaćene ovim regulativama, već su prepuštene nacionalnim zakonodavstvima. Iz Ministarstva kulture i medija napominju da nijedna inicijativa tokom izrade novih medijskih zakona nije bila usmjerena na ovu oblast, a dodatna ograničenja oglašavanja igara na sreću nisu uvrštena u Zakon o medijima ni Zakon o AVMU.

Zabrane predviđene nacrtom zakona narušavaju slobodu poslovanja medija i priređivača, te da je nelogično ovu oblast regulisati kroz Zakon o igrama na sreću, s obzirom na to da postojeći zakoni o medijima i audiovizuelnim uslugama ne prepoznaju ovakve restrikcije.

Posljedice po medije

Iz Ministarstva finansija poručuju da cilj zakona nije ugrožavanje poslovanja priređivača i medija, već regulisanje oblasti igara na sreću u interesu države i igrača. Ipak, predložene formulacije zabrana oglašavanja značajno utiču na medije, kojima je oglašavanje igara na sreću značajan izvor prihoda. Ograničavanje ovih aktivnosti samo na sportske portale i prenose smanjuje potencijalno tržište i nameće dodatne izazove za opstanak mnogih medija.

Stručna javnost i privrednici pozivaju na pažljivo razmatranje predloženih izmjena, kako bi se osigurao balans između zaštite javnog interesa i očuvanja slobode medija i poslovanja. U suprotnom, zakon bi mogao izazvati ekonomske posljedice koje nadilaze njegovu primarnu namjenu.