Hronika

Perović “Ajfone” dijelila članovima porodice i saradnicima?

Telefone koji su vlasništvo Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), marki “ajfon 13 pro maks”, “ajfon 14 pro”, “samsung A52S”, “ajfon 11 pro maks”, “samsung A53” i “samsung S22 ultra 5g”, čija je ukupna vrijednost 4.068 eura, bivša direktorica ASK Jelena Perović dala je na korišćenje ili svojinu članovima porodice i saradnicima.

Kako je saopštilo Specijalno državno tužilaštvo (SDT), Perović je telefone dala svojoj maloljetnoj kćerki i ocu, kćerki lica N.L. (angažovanom u ASK po ugovoru o djelu), majci svoje pomoćnice Nine Paović, te predsjedniku Savjeta ASK Momčilu Raduloviću, koji ga je koristio i nakon isteka mandata.

Perović se sumnjiči i da je privatno putovanje sa kćerkom u Ljubljanu prikazala kao službeni put, kao i da je ASK po njenom odobrenju plaćala telefonske račune njene ćerke u periodu od 18. septembra 2020. do 13. septembra ove godine, u ukupnom iznosu od 888 eura.

To se, između ostalog, navodi u optužnici protiv Perović i Paović koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) juče predalo Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici. Perović se optužnicom tereti za sedam produženih krivičnih djela zloupotreba službenog položaja, dva krivična djela zloupotreba službenog položaja i produženo krivično djelo falsifikovanje službene isprave, a Paović za dva produžena krivična djela zloupotreba službenog položaja i krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

SDT tereti Perović da je svojim nezakonitim činjenjem Agenciji nanijela štetu u iznosu od oko 85.000 eura.

Tužioci terete Perović da je samo dodjelom telefona, čija se vrijednost kreće od 475 do 1.508 eura, članovima svoje porodice i porodica svojih saradnika i predsjedniku Savjeta ASK Agenciji nanijela štetu od 4.068,40 eura, koja odgovara ukupnoj vrijednosti u svojinu datih mobilnih telefona.

“Postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P. u periodu od 23. jula 2022. do 23. februara ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala drugom korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu jer je, suprotno Zakonu o državnoj imovini, koji propisuje da je nadležni organ dužan da zakonito i ekonomično upravlja i koristi stvari i druga dobra u državnoj imovini, u skladu sa njihovom prirodom i namjenom, i da je starješina koji rukovodi državnim organom odgovoran za zakonito i ekonomično upravljanje i korišćenje državne imovine, mobilne telefone “ajfon 13 pro maks”, vrijednosti 1.508,93 eura, “ajfon 14 pro”, 256 GB, vrijednosti 1.147,85 eura, “samsung A52S”, vrijednosti 440,49 eura, “ajfon 11 pro maks”, vrijednosti 862,39 eura, “ajfon 14 pro”, 128 GB, vrijednosti 1.142,38 eura, “samsung A53”, vrijednosti 475,28 eura, i “samsung S22 ultra 5G”, vrijednosti 1.066,36 eura, koji su bili svojina Agencije za sprečavanje korupcije, predavala na korišćenje ili u svojinu svojoj maloljetnoj kćerki i svom ocu, koji nijesu bili zaposleni u Agenciji, maloljetnoj kćerki N.L., sa kojim je okrivljena zaključivala ugovore o djelu, a koja nije bila zaposlena u Agenciji, V.P., majci okrivljene N.P., pomoćnice direktorice Agencije, koja nije bila zaposlena u Agenciji, i M.R., predsjedniku Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, koji je mobilni telefon koristio i po isteku mandata, na koji način im je pribavljala korist u vidu neovlašćenog korišćenja mobilnog telefona u svojini Agencije”, saopštili su iz SDT-a.

Perović se, prema navodima optužnice, tereti da je u periodu od 21. avgusta 2020. do 20. marta ove godine, protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i prekoračenjem granica svog službenog ovlašćenja, pribavljala sebi korist i imovinsku korist, a oštećenoj Crnoj Gori nanosila štetu, donošem rješenja o isplati varijabila i uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada. SDT je tereti da je imovinsku korist pribavljala i okrivljenoj Paović i svom pomoćniku Borisu Vukašinoviću isplatom uvećane zarade po osnovu prekovremenog rada, kao i utvrđivanjem naknade članovima tadašnjeg Savjeta ASK.

Perović i Paović se sumnjiče da su, suprotno zakonu, odobravanje troškova putovanja u inostranstvu licu N.L., koje nije zaposleno u javnom sektoru, već je bilo angažovano po osnovu ugovora o djelu, kao i da su mu isti posao platile dva puta i time oštetile ASK.

“Postoji osnovana sumnja i da je okrivljena J.P. privatno putovanje sa kćerkom u Ljubljanu u periodu od 15. do 19. februara prošle godine u nalogu za službeno putovanje i izvještaju sa službenog puta lažno predstavila kao službeno putovanje u inostranstvo – Zagreb i Ljubljanu, kako bi troškove privatnog putovanja nadonadila kao troškove prevoza u inostranstvu”, tvrde iz SDT-a.

Paović se sumnjiči da je nezakonito donijela rješenja o uvećanju zarade za rad u dane državnih praznika za Perović.

U optužnici je predloženo da se okrivljenoj Jeleni Perović izreknu mjere nadzora – privremeno oduzimanje putne isprave i obaveza povremenog javljanja Upravi policije.

Izvor: Dan

Slične teme:agencija za sprečavanje korupcije Crna gora jelena perović

Sledeće

U jeku kampanje protiv nasilja eskaliralo porodično: Muževi osumnjičeni da su tukli i prijetili suprugama

Ne propustite

Nekoliko osoba nasilno pokušalo da uđe u KCCG

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Hronika

Vesni Bratić ukinut kućni pritvor

Bivšoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić ukinut je kućni pritvor, saznaje “Dan”.

To nam je potvrdio njen advokat Mitar Šušić.

Bratić je uhapšena 16. februara i nakon saslušanja joj je bio određen istražni pritvor od 30 dana.

Vijeće Višeg suda ukinulo joj je istražni pritvor 20. februara.

Tada joj je izrečena mjera nadzora zabrana napuštanja stana i prostorija koje su u funkcionalnoj vezi sa stanom, u kojem osumnjičena mora boraviti dok traje ova mjera i za koje se vrijeme ne smije udaljavati van prostorija mjesta stanovanja, a koja se, kako je precizirano odlukom suda, ima kontrolisati elektronskim nadzorom i mjera nadzora zabrana pristupa i sastajanja sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.

Hronika

Za sedam dana četiri napada na novinare: Obezbijeđena pravna i psihološka pomoć

U proteklih sedam dana zabilježena su četiri napada na novinare i to televizije i portala. Kako bi takvi slučajevi bili što efikasnije procesuirani, a žrtve dobile pravnu i psihološku pomoć, formirana je međuresorska radna grupa koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara.

Napadi i prijetnje putem društvenih mreža, pa i neposredno, sve češće je ono s čime se susreću novinari i medijski profesionalci. Samo prošle godine zabilježeno ih je 30. Kako bi se novinarima obezbijedio sigurniji ambijent za izvršavanje radnih zadataka, Vlada Crne Gore je na sjednici 26. februara imenovala međuresorsku radnu grupu koja će raditi na uspostavljanju nacionalnog mehanizma za bezbjednost novinara. Na čelu radne grupe koja je počela sa radom prošle sedmice je dugogodišnji novinar Predrag Nikolić. Napadi su već zabilježeni.

“Prošle sedmice je startovala prva konstitutivna sjednica mehanizma. Već smo do sada imali četiri prijave, iz policije su nam javili, bile su četiri prijetnje. U tri slučaja smo ponudili i prihvatili su tu pravnu pomoć od advokata iz mehanizma, isto tako jedna novinarka kojoj je prijećeno dobiće psihološku pomoć”, kazao je Nikolić.

Zadatak radne grupe je da analizira postojeće zakone i institucionalne procedure, ali i da predloži konkretna rješenja kako bi budući mehanizam efikasno štitio novinare i druge medijske radnike.

“Institucije će reagovati, a mi smo tu da to kontrolišemo i da pružimo pomoć neposredno svim novinarima”, kazao je Nikolić. .

Inicijativa za uspostavljanje mehanizma potekla je od sindikata Medija Crne Gore, a formalizovana je potpisivanjem Protokola o zaštiti novinara u oktobru 2023. Protokol su potpisali predstavnici tužilaštva, Ministarstva kulture, pravde, unutrašnjih poslova, kao i predstavnici medijske zajednice.

“Ubrzo će biti dostupan i besplatni SOS telefon na kojem će novinari moći da prijave napade i prijetnje. Ovo je zajednički cilj i medija i institucija da bi se unaprijedila podrška novinarima”, kazao je Nikolić.

Nacionalni mehanizam funkcionisaće po holandskom modelu kao sistem brzog reagovanja na napade, prijetnje i pritiske na novinare. To znači da će postojati jedinstvena procedura postupanja u svim slučajevima napada. Nakon prijave, odmah bi se aktivirale kontakt tačke u policiji i tužilaštvu kako bi se reagovalo bez odlaganja. Cilj je da mehanizam policije i tužilaštvo djeluju kao koordinisan i operativan tim koji će brzo i efikasno štititi bezbjednost novinara.

Hronika

Kamate, šljunak i skupi restorani: Zelenašenje u Zeti

Među nekoliko desetina članova kriminalnih klanova sa područja Zete koji se bave zelenašenjem, u taj ilegalni posao, prema operativnim podacima bezbjednosnih službi, uključeni su i neki od kradljivaca šljunka, ali i vlasnici poznatog lanca restorana…

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić…

Izvori “Vijesti” navode da su službe registrovale i obrazac po kojem prikrivaju kako su se domogli vrijednih nekretnina – kroz mehanizam dužničkog ropstva, u kojem se dug pretvara u omču, a potpis u presudu.

“Nedavno je u vlasništvo dvojice kamataša sa područja Zete prešla izuzetno vrijedna imovina u Podgorici. Vjerujemo da je model bio isti kao i u većini slučajeva do sada – smišljenim prevarama, odnosno, na način da ciljano i planski, namjerno ne preuzimaju rate kako bi istekao rok upisan u, najčešće fiktivnom ugovoru. Potom slijede pritisci da se isplati ukupno potraživanje, obračunavanje kamate na kamatu, što otplatu duga čini nemogućom. Kada žrtve shvate da ne mogu vratiti dug, ostaje im samo jedno – da potpišu saglasnost za prenos vlasništva”, navode izvori iz bezbjednosnog sektora.

Objasnili su i kako funkcioniše mehanizam organizovane naplate dugova pod kamatom, ističući brutalnost pojedinih zelenaša sa područja Zete.

“Osim psihološkog pritiska, maltretiranja dužnika doslovno iz minuta u minut, operativni podaci ukazuju i da neki od zelenaša iz Zete konstantno zastrašuju svoje klijente, čak ako im i sat zakasne sa ratom, prijete im, tuku ih, zlostavljaju. I u tim slučajevima, koji su do sada ostajali neprijavljeni, najčešći uzrok zbog kog ostaju van domašaja pravde je strah žrtve, nedostatak materijalnih dokaza, jer se novac daje na ruke bez priznanice”, objašnjavaju sagovornici.

O brutalnosti jednog od zetskih kamataša Vijesti su nedavno pisale, u ispovijesti jedne od njegovih žrtava, koja je priznala da je u dužničkom ropstvu zbog kockanja.

“…Problem je što kada jednom uzmeš novac, više ti ne daju da iskočiš. To je jedina istina. To rade obračunavanjem kamate na kamatu, pritiscima, prijetnjama. Da pojasnim, ako dugujete kamatašu 3.000 eura i mjesečno mu plaćate 300 eura, ako u danu u kom treba da mu date ratu nemate, on kaže dobro, sada si mi dužen 5.000 eura, jer sam od tih 300 eura danas trebao da zaradim toliko. To radi B. Rašović iz Zete, on je najbrutalniji. Zatvara ljude u gepek, vozi ih, tuče ih, otima ih… Slično rade i A. Vujović i P. Kujović iz Podgorice. Sa tim niko ne može da se izbori”, rekao je nedavno taj sagovornik Vijesti.

Obavještajni podaci pokazuju da na području Zete zelenaše pripadnici škaljarskog i kavačkog klana, ali i drugih organizovanih kriminalnih grupa, poput one čiji vođa je Igor Krstović, ali i osobe bliske bezbjednosno interesantnim licima – braći Lambulić.

“Sa područja Zete, pored više pripadnika OKG Igora Krstovića – S. Ivezić, St. Popović, P. Krstović, B. Popović, Sr. Popović i mnogih drugih, u zelenašenje je uključeno više drugih zetskih bezbjednosno interesantnih lica”, pokazuju operativni podaci.

Do nekih od zetskih kamataša obavještajci su došli produbljujući saznanja o zelenašima iz Budve, jer, kako navode, imaju iste žrtve, koje im duguju po nekoliko stotina hiljada eura pod kamatu, a ukupno nekoliko miliona eura…

U operativnim dokumentima navedena su imena budvanskih zelenaša od kojih je taj tridesetogodišnjak iz Budve posudio 400.000 eura, ali i objašnjeno kako je dug u kratkom roku narastao na 630.000 eura.

Pojašnjeno je i da je isti Budvanin novac posuđivao od nekoliko bezbjednosno interesantnih osoba, a onda uz pomoć posrednika Sr. Popovića, došao do zelenaša B. Popovića iz Zete, Krstovićevog saradnika.

“ Prema novijim podacima, saradnik Krstovića koji je izuzetno aktivan u poslovima zelenašenja je B. Popović… Bezbjednosno interesantno lice iz Budve M. K. koji duguje nekoliko miliona eura uzetih sa kamatom od više bezbjednosno interesantnih lica iz Crne Gore i iz inostranstva, između ostalih i B. Popoviću duguje značajna novčana sredstva sa kamatama. Nedavno smo registrovali niz prijetnji koje je na račun K. i njegove porodice uputio Popović. Kao posrednik prilikom primopredaje novca između K. i B. Popovića bio je Sr. Popović”, objašnjavaju sagovornici lista.

Operativci bezbjednosnog sektora naglašavaju i da su registrovali da je saradnik braće Lambulić – R. Adžiahmetović “intenzivirao aktivnosti zelenašenja”.

Navode i da je zapaženo da Adžiahmetović “povremeno prelazi državne granice sa sinovima braće Lambulić”.

“Osim njih, u zelenašenje su uključena i zetska bezbjednosno interesantna lica: M. Vučković, Đ. Peličić, B. Maraš, M. Ceković, B. Rašović, P. Đuretić, braća D. i D. Radičković, zatim dvojica Kneževića – M. i R., kao i trojica Matanovića – V., M. i D. kao i M. Rončević i J. Bećirović i brojna druga lica, među kojima i pojedinci koji su prepoznati kao osobe koje nelegalno vade šljunak iz rijeke Morače… Evidentirano je da Bećirović ostvaruje veoma indikativne kontakte i blisku saradnju sa pojedinim od značajnijih organizatora zelenaških aktivnosti u posljednjem periodu, na prvom mjestu sa kriminogenim licem Rončevićem, sa kojim organizuje zelenaške poslove”, objašnjavaju sagovornici Vijesti.

Istraživanje “Vijesti” pokazuje da se dužničko ropstvo ne dešava samo “neodgovornima”. U njega mogu upasti svi – i mirni i vrijedni, i radni i odgovorni, i jaki i slabi. Zelenaši čekaju samo trenutak slabosti.

Potvrđuju to i rezultati ankete – dio građana se zaduživao iz nužde, kada institucionalna pomoć nije bila dostupna ili je bila prespora, dok je značajan broj ulazio u dugove kako bi održao stil života iznad realnih mogućnosti ili pokrio kockarske gubitke, odluke koje danas, u razgovoru sa novinarkom, prepoznaju kao teške lične greške.

Ko daje novac ili druge potrošne stvari na zajam i pri tome ugovori nesrazmjernu imovinsku korist, kazniće se zatvorom do tri godine i novčanom kaznom, glasi opis krivičnog djela “zelenaštvo” u Krivičnom zakoniku (KZ) Crne Gore.

Ako zelenaš pri tome “iskorišćava teško imovinsko stanje, teške prilike, nuždu, lakomislenost ili nedovoljnu sposobnost za rasuđivanje oštećenog”, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do tri godine i novčanom kaznom.

KZ propisuje da se zelenaš može kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina i novčanom kaznom ako su nastupile teške posljedice za oštećenog ili je učinilac pribavio imovinsku korist u iznosu koji prelazi tri hiljade eura.

“Vijesti” su već objavile da bezbjednosni sektor naglašava kako rezultata u borbi protiv zelenaša nema zbog nekoliko glavnih problema u procesuiranju kamataških grupa – straha žrtve, nedostatka materijalnih dokaza…

“…Jedini dokaz je često svjedočenje žrtve, a često je i povlačenje iskaza. Nerijetko se, naime, dešava da žrtva prijavi zelenašenje, ali pod pritiskom ili prijetnjama na samom suđenju promjeni iskaz i kaže da joj je zapravo samo učinjena usluga i da je to bio beskamatni zajam. Tada predmet pada u vodu”, piše u spisima.

U jeku feljtona o razmjerama zelenašenja u Crnoj Gori, iz Uprave policije saopšteno je da su, po nalogu direktora te bezbjednosne institucije Lazara Šćepanovića, formirana dva posebna tima sa zadatkom da sistematski i temeljno ispitaju sve do sada prijavljene slučajeve zelenašenja, ali i da istraže kako su u prethodnom periodu u tim predmetima postupale njihove kolege. Naveli su i da je zadatak tih timova da u novim predmetima, sa posebnom pažnjom i senzibilitetom, preduzimaju sve zakonom propisane mjere i radnje u cilju zaštite lične i imovinske sigurnosti građana.

Objašnjavajući da je zelenaštvo nerijetko povezano sa drugim krivičnim djelima, poput nasilničkog ponašanja, iznude, prijetnji i tjelesnih povreda, iz te bezbjednosne institucije pozvali su građane da im prijavljuju zelenašenje, garantujući im profesionalan i konspirativan pristup…

Izvor: Vijesti