Prošle sedmice počela je kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a nasilje nad ženama je u tom periodu eskaliralo. Nema dana da mediji ne izvještavaju o jezivim slučajevima porodičnog nasilja – najčešće žrtve su supruge. Tokom minulog vikenda policiji je prijavljeno pet slučajeva porodičnog nasilja. Osumnjičeni su uhapšeni i određeno im je zadržavanje do 72 sata. Neki od njih su ranije bili osuđivani za isto krivično djelo. Nasilnici žene psihički i fizički zlostavljaju i u prisustvu maloljetne djece.

U Podgorici su ovog vikenda prijavljena tri slučaja porodičnog nasilja.

Podgoričaninu R.J. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je počinio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici.

On se sumnjiči da je vanbracnoj supruzi uputio uvredljive riječi i udarao je šakama u predjelu glave.

“Par dana prije toga joj je zadao udarce lancem od motorne šege u predjelu ruku, zbog čega ona strahuje za svoju bezbjednost”, kazali su iz ODT Podgorica.

R.J. je već osuđivan zbog istog krivičnog djela.

ODT Podgorica odredilo je zadržavanje do 72 sata M.Đ. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

“Osumnjičeni je supruzi putem telefona uputio prijetnje da će ubiti nju, dijete i sebe, da je dosta čekao, te da će doći na posao i da će joj “polomiti ruke i noge”, saopšteno je iz ODT Podgorica.

Protiv njega se već vodi postupak za isto krivično djelo.

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata J.V. zbog osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, saopšteno je iz tog tužilaštva.

“Sumnja se da je J.V. u iznajmljenom stanu u Podgorici suprugu čupao za kosu, oborio na pod, zatim joj zadao udarce nogom u predjelu glave i bubrega, kao i više udaraca rukama u predjelu glave i tijela”, naveli su iz ODT Podgorica.

Dodaju da je J.V. potom i ispred stambene zgrade više puta udario suprugu.

U Bijelom Polju ODT je odredilo zadržavanje do 72 sata M.Š. koji se tereti da je izvršio krivično djelo nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

“Osumnjičeni je 29. novembra, oko 12:00 časova, u porodičnoj kući u Bijelom Polju, pod dejstvom alkohola, ugrozio sigurnost člana porodice – svoje supruge S.Š., tako što joj je u više navrata uputio riječi prijetnje da će napasti na njen život i tijelo, usljed čega je kod oštećene izazvao osjećaj straha po njenu bezbjednost”, naveli su iz ODT Bijelo Polje.

Državni tužilac Osnovnog državnog tužilaštva u Kotoru predložio je određivanje pritvora osumnjičenom G.B. (46) iz Budve zbog postojanje osnovane sumnje da je učinio krivično djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici.

“Osumnjičeni je u porodičnom stanu ugrozio duševni i tjelesni integritet svoje vanbračne supruge na način što joj je, u prisustvu maloljetne djece, zadao više udaraca u predjelu glave i tijela i uputio prijeteće riječi „Ubiću te, glavu ću ti izotvarati u sred policijske stanice“”, kazali su iz kotorskog ODT-a.

U oktobru ove godine u cilju uspostavljanja ujednačene prakse u postupanju i primjene efikasnih mehanizama u predmetima formiranim zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, vrhovni državni tužilac (VDT) Milorad Marković dostavio je višim i osnovnim državnim  tužilaštvima obavezujuće Uputstvo za postupanje u ovim slučajevima.

Uputstvo propisuje da postupajući tužioci hitno saslušaju žrtvu nasilja, bez prethodnog saslušanja policijskih službenika, ukoliko je to moguće.

“Prilikom saslušanja žrtve, potrebno je obazrivo postupati i izbjegavati susret žrtve i osumnjičenog/okrivljenog u prostorijama državnog tužilaštva, shodno Konvenciji Savjeta Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici”, navodi se u Uputstvu.

Takođe je propisano da se pribave podaci o procjeni rizika za žrtvu, ranijim prijavama nasilja, uključujući i one događaje koji nisu prijavljeni, kao i podaci o svim prethodno izrečenim zaštitnim mjerama, podnijetim prijavama, krivičnoj i prekršajnoj evidenciji za osumnjičenog.

“U slučaju postojanja razloga za određivanje pritvora, uvijek predložiti njegovo određivanje, u suprotnom, kada postoje okolnosti propisane Zakonikom o krivičnom postupku, predložiti izricanje mjere nadzora. Takođe, u slučaju ispunjenosti uslova propisanih Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici, zahtijevati zaštitnu mjeru”, propisano je Uputstvom.

Na osnovu Uputstva vrhovnog državnog tužioca postupajući državni tužioci obavezuju se da pribave podatke da li je dijete prisustvovalo nasilju  i da djecu, žrtve ili svjedoke, saslušaju na posebno obazriv način, shodno Zakonu o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku.

“Obaveza državnih tužilaca je i da upoznaju žrtvu o pravu na besplatnu pravnu pomoć i povjerljivo lice, kao i da žrtvu ili njenog zakonskog zastupnika  informišu o  preduzetim radnjama, zadržavanju osumnjičenog, određivanju, trajanju i ukidanju pritvora i mjere nadzora, bijegu osumnjičenog, kao i o drugim mjerama koje su preduzete radi zaštite žrtve, kao  i o svakoj odluci kojom se pravosnažno okončava krivični postupak. O istim činjenicama biće informisan i policijski službenik radi ažuriranja procjene rizika po žrtvu”, kažu u VDT-u.

Rukovodioci državnih tužilaštava, na osnovu Uputstva, u cilju uspostavljanja prakse i standarda u postupanju, osiguraće efikasnu koordinaciju i razmjenu informacija unutar državnog tužilaštva kojim rukovode. Takođe će Vrhovnom državnom tužilaštvu dostavljati kvartalne izvještaje sa ažuriranim podacima o predmetima nasilja u porodici ili u porodičnoj zajednici.

Portparoli državnih tužilaštava  prilikom obavještavanja javnosti o događaju obezbijediće zaštitu privatnosti i integriteta žrtve i posebno obazrivo informisati javnost u slučajevima kada je žrtva dijete.

“Vrhovni državni tužilac odredio je koordinatorku za praćenje primjene Uputstva, čija je obaveza koordinacija, praćenje primjene Uputstva i saradnja sa relevantnim institucijama Multidisciplinarnog tima, nevladinim i međunarodnim organizacijama, kao i projektima u ovoj oblasti”, zaključuju u VDT-u.

Od početka godine u Crnoj Gori dogodila su se tri femicida. Civilni sektor zalaže se da femicid bude posebno krivično djelo.

Izvor: CdM

U sklopu istrage koju je Specijalno državno tužilaštvo vodilo protiv bivšeg visokog službenika Uprave policije Zorana Lazovića i nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, u svojstvu svjedoka saslušan je dugogodišnji prvi čovjek Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Peruničić.

Njegovo svjedočenje pred specijalnim tužiocem Milošem Šoškićem uglavnom se odnosilo na sistem funkcionisanja Agencije za nacionalnu bebjednost i način na koji je sin Zorana Lazovića, Petar Lazović, iz ANB-a privremeno prešao da radi za Upravu policije, ali i na veličanje lika i djela Zorana Lazovića.

Peruničić je tom prilikom detaljno objasnio kako je kao direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost, na inicijativu tadašnjeg direktora policije Veselina Veljovića, dao saglasnost da se službenik ANB-a Petar Lazović privremeno rasporedi u Upravu policije. Ispričao je da je mlađi Lazović u ANB-u imao odlične rezultate rada, da je bio izuzetno prodoran i da je mogao da dođe do saznanja tamo gdje drugi službenici nijesu mogli, kao i da je upravo zbog takvih rezultata rada sa drugim kolegama iz sektora išao na obuke u Sjedinjene Američke Države i Njemačku. Peruničić je kazao i da je sa Petrovim ocem Zoranom Lazovićem radio od početka devedesetih godina, pa sve do odlaska u penziju.

“Što se tiče njegovog rada, profesionalnog odnosa i moralnih karakteristika, sve mogu da kažem jednom rečenicom, a to je da imam dvoje djece i ako bi njihovu sudbinu morao nekome da prepustim da ih pazi i čuva, to bi bio samo Zoran Lazović”,  rekao je Peruničić tužiocu.

Nakon što se dogovorio sa Veljovićem oko prelaska Petra Lazovića u UP, pravne službe Agencije za nacionalnu bezbjednost i Uprave policije sačinile su sporazum koji je mlađi Lazović potpisao.

“Petar Lazović je u ANB-u radio na poslovima borbe protiv organizovanog kriminala. U jednom od razgovora Veljović me je pitao jesam li saglasan da Lazović privremeno bude raspoređen u UP, na šta sam mu odgovorio da to prvo mora da pita Petra, što sam kasnije i ja učinio i dobio potvrdan odgovor”,  kazao je Peruničić.

O tome je, kako je dodao, obavijestio Veljovića, a potom je poslat pisani zahtjev u ANB, a pravne službe sačinile su tekst sporazuma o privremenom raspoređivanju Petra Lazovića. Peruničić se ne sjeća da li ga je Veljović u tom periodu pitao da se još neki službenik ANB-a privremeno rasporedi u UP, niti je on sa bilo kojim službenikom ANB-a o tome razgovarao.

“Ranije je bilo slučajeva da recimo vojna obavještajna služba ili UP traži da se neko od službenika ANB-a privremeno rasporedi u tu službu, ali ako službenik ANB-a nije dao tu saglasnost, onda se na tome završavalo”,  naveo je Peruničić.

Operativci ANB-a, kako je pojasnio, kontakt ostvaruju neposredno ili posredno. Ti kontakti znače i kontakte sa pripadnicima organizovanih kriminalnih grupa. Ti kontakti se obavezno dokumentuju i nalaze se u ANB-u.

“Do direktora ANB-a ne dolaze sva dokumenta o kontaktima operativaca sa pripadnicima OKG-a. Kada se dokumentuje kontakt i saznanja do kojih se došlo, ona se dalje provjeravaju i nadležni sektor koji je na vrhu piramide povratno obavještava centre i odjeljenja o kvalitetu dobijene informacije. Ukoliko se informacija pokaže kao tačna i značajna, tek tada se sa njom upoznaje direktor ANB-a”, objasnio je je Peruničić.