fbpx
Connect with us

Zabava

10 filmova s najvećom zaradom u 2022

Proteklu godinu obilježio je oporavak bioskopskih blagajni od katastrofe izazvane pandemijom koronavirusa. No iako su znakovi oporavka filmskog tržišta vidljivi, daleko su od onih iz vremena prije pandemije.

Blokbasteri su stigli na velika platna, filmski plakati hvalili su se sloganom “Samo u bioskopima” kao u stara vremena, ali to nije bilo dovoljno.

Očekuje se da će godina završiti sa oko 7,4 milijarde dolara zarade od prodaje ulaznica u SAD-u i Kanadi, prema analitičarima i procjenama studija, što je pad od 35% u odnosu na godinu prije pandemije.

Takođe, nijedan od deset filmova s najvećom zaradom u 2022. godini nije original.

Osam od njih su nastavci, jedan je “reboot” (The Batman), a jedan je adaptacija postojećeg stripa (Moon Man).

U 10 filmova s najvišom zaradom uvrstila su se i dva kineske produkcije.

Tako deseto mjesto zauzima naučno-fantastična komedija “Moon Man” (460 miliona dolara), dok je deveto mjesto pripalo ratnoj drami “Water Gate Bridge” (626 miliona dolara).

Naredna tri mjesta zauzeli su blokbasteri “Thor: Love and Thunder” (761 milion dolara), “The Batman” (771 milion dolara) i “Black Panter: Wakanda Forever” (803 miliona dolara).

Peto mesto pripalo je animiranom filmu “Minions: The Rise of Gru” (939 miliona dolara), dok se na četvrtom mestu našao “Marvelov film Doctor Strange in the Multiverse of Madness” (955 miliona dolara).

Filmovi koji su zauzeli vrh lestvice mogu se pohvaliti s dobiti većom od milijardu dolara.

Premda je u bioskope stigao tek u decembru, film “Avatar: The Way Of Water” već se našao na ovoj laskavoj ljestvici.

Vrh je ljestvice zauzeo Top Gun: Maverick (1,48 milijardi dolara).

Ovaj dugoiščekivani nastavak kultnog filma iz 1986. godine ujedno se može pohvaliti i najboljom ocjenom u bazi IMDb u odnosu na ostale hitove s ove ljestvice, a iznosi 8.4.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Zabava

Ekonomija zabavljanja: Da li je romansa uopšte moguća?

Dosadni sastanci, loša interakcija sa potencijalnim partnerom, strijele lete na sve strane ali Kupidon nikako da pogodi u centar – tako izgleda siže zabavljanja danas. Ljubav je teško naći a i samo zabavljanje je naporno i svelo se na ekonomsku računicu. Evo zašto su, kako smatra stručnjak za veze Osiana Tefenhart sastanci sa ekonomskog aspekta i za muškarce i za žene naporni i teški.

1. Prezasićeno tržište
Trenutno imamo više opcija za sastanke nego u bilo kom trenutku ljudske istorije – partnera ima u izobilju. Ako se jednoj djevojci ne sviđaju vaše slike, druga će ih možda cijeniti. U prošlosti, bilo je manje izbora i načina da dođete do osobe i potencijalnog partnera. Danas, ljudi su postali jednokratni, i kao rezultat toga, svi uvijek traže sljedeću veću, bolju stvar. Jednostavno, kako prenosi Your Tango, takva je priroda prezasićenog tržišta.

2. Kriza potrošačke korpe
Među poslovnim ljudima izreka je da „premium proizvodi zaslužuju premium cijene”. U zdravoj vezi, oboje treba da ulože ozbiljnu količinu rada da bi se stvari desile. Međutim, ljudi su postali nefleksibilni u vezi sa ovim. Ljudi više ne žele da se obavežu. Ljudi se više ne brinu o poštovanju ili čak o osjećanjima potencijalnog partnera. Čini se da mnoge ljude zanima samo ono šta će da dobiju od sastanka. Vrhunski proizvodi – ili u ovom slučaju, pristojna ljudska bića – često ne dobijaju posvećenost, ljubav i brigu koju zaslužuju. Ljudi će često reći partnerima koji su bili dobri prema njima da „nisu spremni da se obavežu”, samo da bi se vratili kada im nešto zatreba.

Standardi, posebno na fizičkom nivou i nivou „glamura”,nikada nisu bili viši. Svi smo vidjeli kada djevojke odbijaju momke jer nemaju dovoljno sladak stan, ili kada momci odbijaju djevojke zbog njihovog struka. Ljudi su nekada bili mnogo manje izbirljivi i takođe bi se više trudili da njeguju dobar odnos. Danas živimo u svijetu u kome očekujemo trenutno zadovoljstvo. Trenutno se mnogi ljudi osjećaju kao da mogu ili da „ostanu na policama prodavnica“ kao samci, ili mogu da „odu na carinu“, što znači da se na kraju zadovolje nekim manje nego što zaslužuju. U preduzeću, ako se previše stvari na kraju proda sa gubitkom onda će uslijediti bankrot preduzeća. Slično tome, ako se ništa ne proda, vi takođe niste u poslu. U svijetu zabavljanja, ovako dobijate ljude koji polako nestaju u lošim brakovima i ljude koji postaju gorka ljuštura onoga što su nekada bili. Svi smo se pretvorili u izbirljivu mušteriju koja zahtijeva da razgovara sa menadžerom jer gurmanska organska šunka od meda nije cijena koju je željela da bude.

3. Transakcija koja ne može da se desi
Društvo je postalo egocentrično i većina naših interakcija sa drugima dešava iza neke vrste paravana. Čini se da mnogi od nas zaboravljaju da i muškarci i žene imaju svoja osjećanja, potrebe i snove. Ovo dovodi do toga da ljudi vjeruju da je ljubav transakciona. Ali, velika istina je da ljubav nije bankovna transakcijska i, nažalost, ljudi se toga više ne sjećaju.

4. Šta bi moglo da popravi ovu strašnu ekonomiju zabavljanja?
Malo je vjerovatno da se odnosi mogu vratiti na fabrička podešavanja. Našem društvu kao cjelini bilo bi potrebno da sagleda način na koji se ponašamo jedni prema drugima. Bilo bi poželjno i da se odnosimo pažljivije, a najvažnija stvar je rješavanje pitanja prezasićenog tržišta.

Continue Reading

Zabava

Poznati finalisti regionalnog muzičkog festivala “Biser Jadrana”

Kasno sinoć objavljena su imena finalista prvog RMF festivala „Biser Jadrana“.
Selekciona komisija festivala u sastavu: Slobodan Bučevac (direktor festivala „Sunčane skale“), Grigor Koprov ( direktor Ohridskog festivala), Ivica Mihaljević ( direktor festivala „ Zlatna palma“- Dubrovnik), Fahrudin Pecikoza ( čuveni bosanskohercegovački tekstopisac , autor hitova napisanih za Hari Mata Harija, Borisa Novkovića , Sanju Doležal i dr.), Aleksandar Filipović ( novinar i autor emisije „ Tabloid“, član mnogobrijnih selekcionih komisija muzičkih festivala zabavne muzike u regionu i član stručnih žirija), Branka Kaluđerović ( generalni menadžer festivala) i Zvonimir Nedeljković (PR festivala), odabrali su 25 kompozicija za finalno veče regionalnog muzičkog festivala „Biser Jadrana“:

1. Makadam – Palo je sidro u more / CG
2. Danijel Popović i Džuli (Julija) Popović – Utopija / CG
3. Mićo Vujović – Gordana / CG
4. Bane Nedović – Srce razum ne pita / CG
5. Katarina Bogićević – Kejt / Azurna noć / CG
6. Stevan Faddy – Dobri ljudi / CG
7. Jelena Zvicer – Udahni, zažmiri / CG
8. Jelena Božović – Noć bez sna / CG
9. Doris Deković – Da volim te / CG
10. Danijel Milić – Ne lomi mi krila / CG
11. Filip Sjekloća – Sujeverje / CG
12. Vanja Radovanović – Zrela smokva / CG
13. Milorad Mijušković – Studentsko veče / CG
14. Princ – Čardak / SRB
15. Petar Wagner – Fantom /Da ljubim te / SRB
16. Jelena Vukojević – Bivši / SRB
17. Saša Lazarević – Kudra / Sve po starom / SRB
18. Ana Stanojević – Ološ / SRB
19. Igor Cukrov – Ono nešto to si ti / HR
20. Lorenca Lola Puhar / Gotova je naša priča / HR
21. Karlo i Mandolinski Orkestar Okruk / Boli me / HR
22. Ana Petan – Ljubav uvijek pobijedi/ MK
23. Martinijan Kirilovski / Zmaj / MK
24. Neno Murić – Ko sam ja / BiH
25. Euforija / Kako si mogla / BiH.

Među takmičarima i autorima, su učesnici i autori takmičenja za pjesmu Evrovizije iz zemalja regiona ( Stevan Faddy, Elena Risteska, Danijel Popović , Mia Dimšić, Danijel Alibabić, Igor Cukrov , Vanja Radovanović), kao i poznati autori ( Neno Ninčević, Bojan Marović, Alen Islamović, Marko Prentić, Kiki Rahimovski, Alek Aleksov i dr.).

Direktor festivala, Bojan Delić, u izjavi za medije rekao je:
„Veoma sam srećan i ponosan, što smo kao cijeli tim festivala, odabrali finaliste ( što ni malo nije bilo lako). Žao mi je, što se veliki broj kolega nije plasirao u finale, ali selekciona komisija je bila ta koja je birala pesme i čiji glasovi su odlučili finaliste. Sve je regularno proteklo i sada možemo da se okrenemo daljoj organizaciji. Hvala svima, dobili smo poruke podrške i od onih koji ove godine nisu prošli. Nadam se da ćemo ih videti naredne godine u takmičarskom programu festivala. Srećno svima i vidimo se u Tivtu“.

Da podsetimo festival će biti održan 29. juna na Gradskoj rive Pine od 21h.

Continue Reading

Magazin

Moskovska nedelja mode: Globalna pozornica za nove dizajnere i kulturnu raznolikost

moskovska nedelja mode

Ovog mjeseca, ruska prestonica postaje centar svjetske mode sa Moskovskom nedeljom mode (MFW) koja traje od 1. do 8. marta, okupljajući preko 120 dizajnera iz cijelog svijeta. Sa impresivnom postavkom ne samo iz Rusije već i iz Brazila, Indonezije, Kine, Indije, Turske, Južne Afrike, Kostarike, Etiopije i Egipta, MFW je više od same nedelje mode – to je mjesto susreta globalnih talenata i rastućih tržišta.

U posljednje vrijeme, Moskva je izgradila ime za sebe kao odskočna daska za dizajnere u usponu. Sa lokalnim brendovima koji svake godine bilježe porast od 10 do 15 odsto u ruskoj modnoj sceni, ovaj događaj stvara mogućnosti za internacionalne brendove da predstave svoje najnovije kreacije i da grade ključne poslovne veze preko granica. Sa pokrivenošću u preko 50 zemalja, uključujući ključna tržišta u Evropi i Americi, doseg MFW-a je zaista globalan, emitujući se preko niza digitalnih platformi svjetskim ljubiteljima mode.

Ovogodišnji događaj smješten je na dvije ikonične lokacije: „Manjež“, glavna izložbena dvorana koja se nalazi u blizini istorijskih znamenitosti poput Kremlja i Crvenog trga i međunarodnog RUSSIA EXPO-a u arhitektonski značajnom parku VDNH. Otvaranje je obilježilo prisustvo mnogih medijskih i javnih ličnosti, kao i svjetskih zvijezda.
Italijanska filmska ikona Ornella Muti, poznata po ulogama u kultnim filmovima “Fleš Gordon” i “Oskar”  bodrila je svoju ćerku, Naike Rivelli, dok je šetala pistom za ruski brend Maison ESVE.

moda

Kineska glumica Lily Ji, poznata po ulogama u filmovima “Bitka za Pacifik – Pobuna” i “Spašavaj se ko može” u Moskvu je donijela svoju kolekciju tradicionalnih vintidž kineskih haljina, odajući počast svom porijeklu i širenjem kulturne mreže tokom nedelje mode.

moda

Ruski dizajneri spajaju naslijeđe sa inovacijama: na primjer, Ermi integriše drevne dizajne kostima sa modernim tekstilima, dok mladi moskovski brend BITTE__RUHE istražuje estetiku sirena sa svojom linijom haljina i pantalona. Dodajući raznolikosti, brend KUZINA dobio je aplauze za svoj inkluzivni pristup, predstavljajući modele sa Daunovim sindromom — što svjedoči širenju horizonata Moskovske nedelje mode.

Međunarodni užitak nastavio se indonežanskim brendom IRMASARI JOEDAWINATA koji je predstavio kolekciju inspirisanu mističnim obalama okeana, prihvatajući trend skromne mode koji dobija zamah širom svijeta, uključujući i Rusiju.

Privlačeći pažnju preko 70.000 posjetilaca i 5 miliona online gledalaca svake sezone, MFW nudi nezamjenjivu platformu dizajnerima koji žele da osvoje globalno tržište. Izvan piste, događaj obuhvata profesionalni izložbeni prostor koji privlači stotine butika, bogat program predavanja i radionica, pa čak i festival posvećen modi u filmu.

Svake godine, Moskovska nedelja mode ne samo da ojačava svoj međunarodni položaj već i slavi bogatu mrežu ruske i globalne kulture, čineći je nezaobilaznim datumom na međunarodnom kalendaru mode.

Za više informacija posjetite sajt Moskovske nedelje mode

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto