Politika

ZBCG: Rajnke potvrdila da ona sastavlja crnogorsku vladu

Koalicija Za budućnost Crne Gore poručila je da bez koalicije ZBCG nema stabilne vlade, a oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u njihovoj koaliciji, kako su kazali, već u određenim ambasadama. Oni su istakli da je svojim miješanjem američka ambasadorka Džudi Rjzing Rajnke “još jednom potvrdila da u stvari ona sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi”.

Nakon što je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio da se NATO neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, posebno ne u dijelu sastavljanja nove vlade, već da je to na političkim akterima koji su učestvovali na izborima 11. juna, odmah ga je, kako su kazali iz ZBCG, korigovala odlazeća ambasadorka SAD Džudit Rajnke.

“Svojim brutalnim miješanjem u unutrašnje procese u Crnoj Gori, američka ambasadorka je još jednom potvrdila da u stvari ona sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi, pošto je istovremeno i predsjednica države”, navodi se u saopštenju.

Koalicija Za budućnost Crne Gore s pravom je, kako navode, upozoravala tokom izborne kampanje o “nepriličnom miješanj”u ambasada koje su od ove države “napravile koloniju,” i u kojoj narodna volja iskazana na izborima nema nikakvog značaja, jer “gospođa Rajnke i slični njoj smatraju da imaju ekskluzivno pravo na sastavljanje vlada u Crnoj Gori”.

“Upravo je gospođa Rajnke i ambasadori i ambasadorke slični njoj, sastavili i dvije prethodne vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića zasnovane na brutalnom gaženju i pronevjeri izborne volje građana Crne Gore. I svima je poznato kako su ove vlade tragično završile. Takođe, želimo osvježiti pamćenje uvaženoj ambasadorki Rajnke da je upravo ona krajem prošle godine na sastanku u ambasadi sa Milojkom Spajićem, Dritanom Abazovićem i Aleksom Bečićem dala nalog da se ne izabere vlada na čelu sa Miodragom Lekićem, što se i dogodilo prvih januarskih dana 2023. godine kad je Ura odbila da stavi potpis na zakazivanje sjednice Skupštine”, navode iz ZBCG.

Oni su podsjetili Rajnke da se sastajala sa liderom PES-a Milojkom Spajićem.

“Osvježićemo joj pamćenje, i reći joj da su se sretali nekoliko puta, ali vjerovatno da tema nije bila sastavljanje vlade, nego kriptovalutaš Džordž Kotrel i njegovo spektakularno bjekstvo iz Crne Gore privatnim avionom na dan izbora. Koalicija ZBCG još jednom konstatuje da je nezavisnost Crne Gore ozbiljno ugrožena i da se naša država nalazi pred izborom: da li će njome upravljati legitimni predstavnici građana ili ambasade”, navodi se u saopštenju.

Poručili su da koalicija ZBCG smatra da su dužni da štitu posljednje ostatke crnogorske nezavisnosti koji se “krčme po bjelosvjetskim ambasadama”.

“Na kraju, želimo da upozorimo velepoštovanu ambasadorku Rajnke da je sve ovo za šta se ona zalaže u Crnoj Gori u potpunoj suprotnosti sa postulatima američke demokratije i Deklaracijom o nezavisnosti iz 1783. ali i Linkolnovim Dekretom o ukidanju ropstva iz 1863. kad su američki robovi postali slobodni građani. Ili gospođa Rajnke možda smatra da za predstavnike srpskog naroda u Crnoj Gori treba da važe “ambasadorski” zakoni, i koliku god podršku naroda da imamo, treba da budemo segregisani u getu kao Afroamerikanci šezdesetih godina prošlog vijeka, ili kao Srbi na Kosovu i Metohiji u ovom vijeku”, navodi se u saopštenju.

Poručili su da bez koalicije ZBCG nema stabilne vlade.

“A oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u našoj koaliciji već u određenim ambasadama. Uostalom, svako će preuzeti odgovornost za svoja (ne)djela, samo što za razliku od gospodje Rajnke i njoj sličnih, mi ostajemo da živimo u Crnoj Gori jer nemamo rezervnih rešenja i država”, zaključili su iz te koalicije.

Slične teme:Crna gora džudit rajnke za budućnost crne gore

Sledeće

Lekić: Nije zadatak američke ambasadorke da sastavlja Vladu Crne Gore

Ne propustite

Predsjednik Crne Gore civilnim letom do Brisela

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.

Politika

PES: Identitetske teme mogu na red nakon ispunjenja obaveza iz evropske agende

Teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende, poručili su iz Pokreta Evropa sad (PES).

Iz Demokratske narodne partije (DNP) saopštili su ranije da očekuju da se na dnevnom redu sjednice Skupštine zakazane za danas nađe Predlog dopuna zakona o državnim simbolima i Danu državnosti Crne Gore, kojim je predviđeno uvođenje trobojke kao narodne istorijske zastave.

Iz PES-a su kazali da u potpunosti uvažavaju pravo kolega iz opozicionog DNP-a da bez ikakvih konsultacija kandiduju inicijative koje su dio njihove političke agende, ali da su dužni da konstatuju da su zajednički usvojili Barometar 26 kojim su zajedno dali apsolutni prioritet temama koje su ključne i neophodne za evropski put Crne Gore.

“U tom smislu naš pristup i otvorenost za razgovore i na ovu temu se nijesu promijenili, pa stoga teme koja zahtijevaju šire društvene konsultacije i tiču se identitetskih pitanja mogu doći na red nakon ispunjavanja svih obaveza iz evropske agende”, kazali su iz PES-a.

Iz te stranke su istakli da se njihov odnos prema tim pitanjima ne može i ne smije tumačiti kroz dnevnopolitičke konstrukcije.

“Riječ je o temama koje imaju istorijsku i društvenu težinu i koje zahtijevaju ozbiljan, inkluzivan i odgovoran pristup, a ne jednostrane poteze u dnevnopolitičke svrhe”, kaže se u saopštenju.

Iz PES-a su rekli da vjeruju da u ovom trenutku Crna Gora mora ostati fokusirana na strateške prioritete, prije svega na proces pristupnih pregovora, kao i na cilj zatvaranja preostalih otvorenih poglavlja do kraja godine.

“Podsjećamo da je upravo Barometar 26, koji je podržao i DNP, pedvidio formiranje posebnog mehanizma za razrješenje pitanja polarizujućih tema, kojim bi se stvorio širi, formalni dijalog, vodeći računa da je ishod procesa u skladu sa evropskim standardima i u interesu svih građana Crne Gore”, navodi se u saopštenju.

Iz PES-a su poručili da vjeruju da je za eventualno rješavanje ovih pitanja neophodno političko iniciranje i djelovanje koje počiva na povjerenju, partnerstvu i iskrenoj namjeri da se dođe do održivih i inkluzivnih rješenja.