Politika

ZBCG: Rajnke potvrdila da ona sastavlja crnogorsku vladu

Koalicija Za budućnost Crne Gore poručila je da bez koalicije ZBCG nema stabilne vlade, a oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u njihovoj koaliciji, kako su kazali, već u određenim ambasadama. Oni su istakli da je svojim miješanjem američka ambasadorka Džudi Rjzing Rajnke “još jednom potvrdila da u stvari ona sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi”.

Nakon što je juče generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg izjavio da se NATO neće miješati u unutrašnje stvari Crne Gore, posebno ne u dijelu sastavljanja nove vlade, već da je to na političkim akterima koji su učestvovali na izborima 11. juna, odmah ga je, kako su kazali iz ZBCG, korigovala odlazeća ambasadorka SAD Džudit Rajnke.

“Svojim brutalnim miješanjem u unutrašnje procese u Crnoj Gori, američka ambasadorka je još jednom potvrdila da u stvari ona sastavlja crnogorsku vladu jer je mandat dala sama sebi, pošto je istovremeno i predsjednica države”, navodi se u saopštenju.

Koalicija Za budućnost Crne Gore s pravom je, kako navode, upozoravala tokom izborne kampanje o “nepriličnom miješanj”u ambasada koje su od ove države “napravile koloniju,” i u kojoj narodna volja iskazana na izborima nema nikakvog značaja, jer “gospođa Rajnke i slični njoj smatraju da imaju ekskluzivno pravo na sastavljanje vlada u Crnoj Gori”.

“Upravo je gospođa Rajnke i ambasadori i ambasadorke slični njoj, sastavili i dvije prethodne vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića zasnovane na brutalnom gaženju i pronevjeri izborne volje građana Crne Gore. I svima je poznato kako su ove vlade tragično završile. Takođe, želimo osvježiti pamćenje uvaženoj ambasadorki Rajnke da je upravo ona krajem prošle godine na sastanku u ambasadi sa Milojkom Spajićem, Dritanom Abazovićem i Aleksom Bečićem dala nalog da se ne izabere vlada na čelu sa Miodragom Lekićem, što se i dogodilo prvih januarskih dana 2023. godine kad je Ura odbila da stavi potpis na zakazivanje sjednice Skupštine”, navode iz ZBCG.

Oni su podsjetili Rajnke da se sastajala sa liderom PES-a Milojkom Spajićem.

“Osvježićemo joj pamćenje, i reći joj da su se sretali nekoliko puta, ali vjerovatno da tema nije bila sastavljanje vlade, nego kriptovalutaš Džordž Kotrel i njegovo spektakularno bjekstvo iz Crne Gore privatnim avionom na dan izbora. Koalicija ZBCG još jednom konstatuje da je nezavisnost Crne Gore ozbiljno ugrožena i da se naša država nalazi pred izborom: da li će njome upravljati legitimni predstavnici građana ili ambasade”, navodi se u saopštenju.

Poručili su da koalicija ZBCG smatra da su dužni da štitu posljednje ostatke crnogorske nezavisnosti koji se “krčme po bjelosvjetskim ambasadama”.

“Na kraju, želimo da upozorimo velepoštovanu ambasadorku Rajnke da je sve ovo za šta se ona zalaže u Crnoj Gori u potpunoj suprotnosti sa postulatima američke demokratije i Deklaracijom o nezavisnosti iz 1783. ali i Linkolnovim Dekretom o ukidanju ropstva iz 1863. kad su američki robovi postali slobodni građani. Ili gospođa Rajnke možda smatra da za predstavnike srpskog naroda u Crnoj Gori treba da važe “ambasadorski” zakoni, i koliku god podršku naroda da imamo, treba da budemo segregisani u getu kao Afroamerikanci šezdesetih godina prošlog vijeka, ili kao Srbi na Kosovu i Metohiji u ovom vijeku”, navodi se u saopštenju.

Poručili su da bez koalicije ZBCG nema stabilne vlade.

“A oni koji žele nestabilnost u Crnoj Gori ne nalaze se u našoj koaliciji već u određenim ambasadama. Uostalom, svako će preuzeti odgovornost za svoja (ne)djela, samo što za razliku od gospodje Rajnke i njoj sličnih, mi ostajemo da živimo u Crnoj Gori jer nemamo rezervnih rešenja i država”, zaključili su iz te koalicije.

Slične teme:Crna gora džudit rajnke za budućnost crne gore

Sledeće

Lekić: Nije zadatak američke ambasadorke da sastavlja Vladu Crne Gore

Ne propustite

Predsjednik Crne Gore civilnim letom do Brisela

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

DPS Glavnog grada: DNP neće napustiti vlast u Podgorici

Svaka “prekompozicija” vlasti služi jedino tome da DNP ugrabi još koju funkciju, a ne da brani interese građana. Istina je prosta: oni se fotelja nijesu spremni odreći, niti to ikada namjeravaju, saopštili su iz DPS-a.

Lider DNP-a, Milan Knežević i ovog puta izvodi predstavu za javnost, već uobičajenu farsu, prijeteći da će napustiti vlast u Podgorici ukoliko se nastavi izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu, saopštili su iz Odbora DPS-a Glavnog grada.

“Građani Crne Gore dobro znaju koliko vrijedi Kneževićeva riječ. “Čvrste zakletve” koje je davao u prethodnim godinama najbolje govore o njegovoj vjerodostojnosti: tvrdio je da nikada neće podržati ulazak Bošnjačke stranke u izvršnu vlast, a glasao je suprotno. Zaklinjao se da neće podržati izbor VDT-a – pa jeste. Govorio je da nikada neće priznati nezavisnost Kosova, a sve što je uradio je da o tome demagoški galami. Najavljivao je izlazak Crne Gore iz NATO-a – a nije smogao snage ni da otvori tu temu. Svakome je jasno da Kneževićeve prijetnje nemaju nikakve veze sa principima, već isključivo sa foteljama. Svaka “prekompozicija” vlasti služi jedino tome da DNP ugrabi još koju funkciju, a ne da brani interese građana. Istina je prosta: oni se fotelja nijesu spremni odreći, niti to ikada namjeravaju”, saopštili su iz DPS-a.

Oni navode da Demokratska partija socijalista neće ulaziti u zakulisne igre i trgovine.

“Ne bavimo se preprodajom funkcija – naš cilj je jasan: novi izbori, nova većina i konačno zaustavljanje sistemskog urušavanja koje traje otkad su populisti i trgovci mandatima preuzeli Podgoricu i Crnu Goru”, navode iz DPS-a.

Politika

Mujović: Kolektor nema alternativu, Podgorica bi se zadužila da sanira bazen crvenog mulja

Intenzivno radimo da nađemo način da se krene u priču sanacije bazena crvenog mulja, a taj projekat vrijedan je 35 miliona eura i siguran sam da ćemo dobiti podršku Svjetske banke, rekao je za „Dan“ Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice.

“To je pravi način kako štitimo građane Botuna i Zete i kako se borimo protiv njihovih problema. Njihovi problemi su KAP, bazeni crvenog mulja, a postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je nešto što se ne može tretirati kao zagađivač. Priča o postrojenju je razumna, racionalna priča na dobro svih nas i svi oni koji su protiv toga nemaju utemeljenje i priču baziraju na ili nekoj nepotrebnoj upornosti, da ne kažem tvrdoglavosti, ili težnji da ostvare političke poene. Mislim da za to nema mjesta”, kaže Mujović.

Mujović kaže da je bazen crvenog mulja veliki zagađivač i da je glavni grad spremna da se, ako treba, i kreditno zaduži, samo da bi se to pitanje riješilo.

“Glavna poteškoća je što je bazen u privatnom vlasništvu i moramo da izvršimo eksproprijaciju. Ali, kao što smatram da nemamo alternativu vezano za gradnju kolektora u Botun isto tako smatram da nemamo alternativu ni sa aspekta mogućnosti da prenabregnemo tu činjenicu da treba da riješimo problem bazena crvenog mulja. Država mora da pokaže snagu, mora da izvrši eksproprijaciju te teritorije i da jednostavno, i jednom za vazda stavimo tačku na taj glavni ekološki problem mještana Botunu”, istakao je Mujović.

Na pitanje kada će početi izgradnja postrojenja Mujović je rekao da se mora dobiti građevinska dozvola.

“Dobili smo saglasnost Agencije za zaštitu životne sredine, a slijede i aplikacije za građevinsku dozvolu. Kada je Ministarstvo prostornog planiranja izda stiču se uslovi za početak radova”, kaže Mujović.

On je istakao da gradnja mora početi do kraja godine jer su im sredstva do tada na raspolaganju.

“Htjeli ne htjeli mi taj posao moramo početi do kraja godine. Sve ono što sam rekao iza toga stojim. Dakle, lokacija koja je odabrana i sve ono što je potvrdio elaborat o zaštiti uticaja postrojenja na životnu sredinu daju nam za pravo da kažemo da radovi treba da počnu što prije, da nemamo alternativu, nemamo prostora da čekamo. Podgorica je u jednom stanju pred ekološke katastrofe i potencijalne epidemije. Da bi sve to izbjegli moramo što prije početi da gradimo kolektor “, kazao je Mujović.

Mujović je spreman da razgovara sa Botunjanima.

“Apsolutno sam spreman da razgovaram kad god oni požele, na kojoj god hoće lokaciji. Nemam im šta drugo reći, bez što sad i vama kažem. Dakle, pitanje bazena crvenog mulja je jedna strana medalje. Pitanje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda je druga strana medalje. To se dvoje ne smije miješati. Spreman sam pred građanima da odgovorim na sve njihove nedoumice u smislu da li to postrojenje može imati bilo kakve negativne posledice po zdravlje, pominju i neprijatne mirise, buku…Imamo odgovore na sva ta pitanja”, kaže Mujović.

Mujović je rekao da mu nije drago zbog toga što političari špekulišu sa tim kako on priča jedno, a radi drugo.

“Neću da komentarišem izjave političara. Prvi moj radni dan je bio u Opštini Zeta gdje sam se sreo sa Botunjanima i rekao im da ću uraditi sve što je do mene da pokušam da pronađem alternativno rješenje. Tražio sam lokaciju i sve su se pokazale kao neodržive. I to ne mojom tvrdnjom, nego konsultanta. Sve što sam obećao sam ispunio. Jednostavno, prostora za priču o promjeni lokacije nema. Vrlo sam utemeljen u tome da nema potrebe razgovarati o promjeni lokacije, jer ovo postrojenje nije štetno”, kaže Mujović.

Izvor: Dan

Politika

Ćulafić: Kolektori se moraju graditi, mještani Botuna se mogu žaliti

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić kazao je da je njegov stav da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda mora graditi, te da odustajanje od gradnje može koštati državu više desetina miliona eura, ali i uticati na odnose sa Albanijom zbog zagađenja Skadarskog jezera.

On je istakao da mještani Botuna mogu uložiti žalbu na mišljenje Agencije za zaštitu životne sredine, a odluku će donijeti Ministarstvo na čijem je čelu on, prenosi RTCG.

“Moj stav je veoma jasan, infrastruktura ovog tipa mora da se gradi”, rekao je Ćulafić.

Ćulafić je u emisiji “Budimo budni” na TVCG rekao da je razgovarao sa mještanima i da njihovi stavovi nijesu bezvrijedni, ali da on ne može reći ništa negativno u pogledu izgradnje slične infrastrukture.

“Mi sada ako ne realizujemo ove projekte takođe dovodimo sebe u situaciju da nam može biti prigovoreno da smo skrivili pad neke garancije, odnosno da će građani Crne Gore morati da vrate i grant sredstva koja su negdje oko 35 miliona eura i kreditna sredstva slične cifre. Ako pogledate da ćete vratiti 35 miliona granta koji se prije svega ne dobija lako, druga stvar, da ćete vratiti kredit u iznosu sličnom, 33-35 miliona, da ćete platiti i ugovorne kazne koje tamo postoje i ne samo što ćemo to izgubiti, nego da ćemo izgubiti i to što nismo realizovali sličan projekat, onda zaista ta cifra jeste velika”, kazao je Ćulafić.

“Poznavajući djelimično državne i javne finansije, lično mislim da Crnoj Gori to u ovom trenutku ne treba i da li to kao država može da podnese”, dodao je.

On je rekao da nije nadležan da kaže da li je Botun najbolja moguća lokacija, te da je nadležno sasvim drugo ministarstvo i ono će, kako vjeruje, ovih dana i odgovoriti.

“Ono što ministar ekologije u ovom trenutku može da kaže to je da se na rješenje Agencije za zaštitu životne sredine može izjaviti redovan pravni lijek, odnosno žalba. O toj žalbi odlučuje upravo Ministarstvo na čijem sam čelu. E sad, to je takođe jedna vrlo zanimljiva situacija, prije svega samo da razjasnimo zbog javnosti, Agencija nije dala saglasnost da se gradi to postrojenje, već je dala saglasnost na elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu. Agencija donosi rješenje kao prvostepeni organ, na to rješenje je moguće izjaviti žalbu kao redovan pravni lijek, o toj žalbi odlučuje Ministarstvo ekologije i održivog razvoja i razvoja sjevera kao drugostepeni organ”, kazao je Ćulafić.

Kakva će biti odluka Ministarstva, to će zavisiti od žalbenih navoda, kvaliteta rješenja, kazao je Ćulafić, ali da ni to ne mora da znači da je suštinski stav Ministarstva.

“Ja mislim da ovdje treba iskoristiti mogućnosti da ovo bude jedna potpuno win-win situacija, da bude na korist opštine Zeta i njihovih građana, ali da bude na korist i Glavnog grada, a samim tim i Crne Gore. Ovaj problem nije samo lokalni problem. Dakle, nije samo čak ni državni problem, ovo može da bude veoma lako i međudržavni problem, s obzirom na uticaj koji otpadne vode koje se danas potpuno neprečišćeno izlivaju u Moraču samim svojim prirodnim tokovima, taj problem može da bude prekogranični i sa Republikom Albanijom”, kazao je on.

Kazao je da je u razgovorima sa predstavnicima države Albanije o temi izlivanja fekalija iz Albanije u Bojanu, dobio istovremeno i kao prigovor jedno protiv-pitanje da li je siguran da nema zagađenja zajedničkih vodnih površina i sa naše strane.

“Dakle, veoma je teško ovakvim okolnostima ispregovarati nešto pozitivno za sebe, odnosno za svoju državu, ako niste načisto da ste potpuno u pravu. Dakle, to je jedna stvar. Druga stvar, u Zeti mnogo veći ekološki problem su bazeni crvenog mulja. Ja mislim da je to jedna od najcrnijih, ako ne najcrnija ekološka tačka danas u Crnoj Gori”, rekao je Ćulafić.

Kazao je da se zalaže i afirmiše za izgradnju što većeg broja sličnih postrojenja.

“U Crnoj Gori nam je, prema aktuelnim podacima, potrebno 37 sličnih postrojenja, jer u Crnoj Gori nema mnogo gradova sličnih postrojenja za tretman otpadnih voda, onda možete misliti koliko nam je životna sredina samo sa ovog aspekta ugrožena”, kazao je on.

Rekao je da je razgovarao sa mještanima Botuna i da oni između ostalog postavljaju pitanje zašto je došlo do promjene lokacije na koje treba graditi to postrojenje.

“Zato što je prvobitna odluka bila da se on gradi na teritoriji koja je danas administrativno Glavni grad, a to je negdje u predjelu Gornje Gorice. Kako je to tadašnji gradonačelnik odlučio u skladu sa svojom političkom moći da promijeni lokaciju, to njih prije svega iritira”, kazao je on i dodao da misli da je to bio Miomir Mugoša.

Istakao je da mnogi od njih iskazuju bojazan u pogledu tehnologije koju treba primjenjivati na tom postrojenjuu pogledu kvaliteta opreme koja se može naručiti ili isporučiti, kao i kvalitet radova koje može da izvede i sam izvođač.

Izvor: RTCG