Priroda i društvo

Zaštita rijeka u Crnoj Gori: izazovi i prilike

Izvor: internet

Zaštita rijeka u Crnoj Gori postaje sve važnija tema u poslednje vreme, s obzirom na sve veći uticaj ljudskih aktivnosti na očuvanje ovih predivnih prirodnih resursa. Sve veći broj ljudi uviđa značaj očuvanja prirode i aktivno se uključuje u akcije zaštite reka, a u ovom tekstu ćemo se baviti nekim od najefikasnijih načina na koje možemo da doprinesemo očuvanju ovih važnih resursa.

Jedan od najvećih izazova u zaštiti rijeka u Crnoj Gori je neodgovorno ponašanje ljudi. Mnogi ljudi ne shvataju koliko je važno očuvati prirodnu okolinu i često bacaju smeće u rijekama ili uništavaju obalu. Ovo ne samo da uništava prirodu, već i ugrožava životinje koje žive u i oko rijeka.

Međutim, postoji i mnogo prilika za zaštitu rijeka u Crnoj Gori. Mnogi ljudi su postali svjesni važnosti očuvanja prirode i sve više se angažuju u aktivnostima zaštite okoliša. Organizacije poput Green Home-a i WWF-a Crna Gora posvećene su očuvanju prirode i provode različite kampanje za zaštitu rijeka.

Jedan od najvažnijih načina zaštite rijeka je povećanje svijesti ljudi o važnosti očuvanja prirode. Edukacija mladih ljudi o važnosti prirodnih resursa i ugroženih vrsta je ključna za očuvanje rijeka u budućnosti. Takođe je važno pridružiti se organizacijama za zaštitu okoline i volontirati u različitim aktivnostima za očuvanje prirode.

Drugi način zaštite rijeka je promovisanje održivog turizma. Turizam je važan izvor prihoda u Crnoj Gori, ali može biti štetan za prirodu ako nije održiv. Lokalne zajednice i turističke organizacije trebaju raditi zajedno kako bi osigurale da turizam bude održiv i ne ugrožava prirodu.

Kao što vidimo, zaštita rijeka u Crnoj Gori je izazovna ali izvodljiva. Svi možemo doprinijeti očuvanju ovog prekrasnog prirodnog blaga. Važno je da se svi zajedno angažujemo u aktivnostima zaštite okoline kako bismo osigurali da naše rijekama budu čiste i zdrave za buduće generacije.

Korisni linkovi:

Green Home: https://www.greenhome.co.me

Sledeće

Kako prepoznati i zaustaviti vršnjačko nasilje: Savjeti i strategije za roditelje i nastavnike

Ne propustite

Počela kampanja Stop krivolovu

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Priroda i društvo

Danas na snazi crveni meteo-alarm: Olujni vjetar, temperatura do 10 stepeni

U Crnoj Gori danas je, kao upozorenje na jak vjetar, na snazi crveni i narandžasti meteo alarm.

Oblačno, vjetrovito i hladno, ponegdje sa slabim padavinama, u većini kontinentalnih predjela uz slab snijeg i susnježicu, a na primorju kišu. Više izgleda za padavine u istočnim predjelima. Vjetar sjeverni i sjeveroistočni, pojačan do jak, na udare olujne jačine. Najviša dnevna temperatura vazduha od -6 do 10 stepeni.

U Podgorici oblačno i vjetrovito, ujutru ili prijepodne moguće uz malo kiše. Vjetar sjeveroistočni, pojačan i jak, na udare i olujni. Jutarnja temperatura vazduha oko 5, najviša dnevna 7 stepeni.

Priroda i društvo

Tri razloga zbog kojih je predloženi Zakon o igrama na sreću neodrživ

Usvajanje Predloga novog Zakona o igrama na sreću u Crnoj Gori, najblaže rečeno, realizovano je iza leđa samih priređivača, a sadržaj tako usvojenog dokumenta izazvao je opravdano nezadovoljstvo kod priređivača i stručnjaka za zakonodavni proces.

Nekoliko je ključnih problema sa ovim predlogom Zakona.

1) Netransparentnost

Transparentnost i javnost bi trebalo da su temeljni princip svakog zakonodavnog procesa, a u slučaju procesa usvajanja predloga Zakona o igrama na sreću, oni su u potpunosti izostali.

Konkretno, predlog Zakona usvojen je bez objave izvještaja sa javne rasprave u zakonom predviđenom roku od 15 dana.

Obećane dodatne konsultacije sa priređivačima i medijima ostale su samo na riječima.

2) Diskriminacija i nedoslednost

Predloženi Zakon donosi nova, veoma rigorozna, i što je možda i važnije, apsolutno nedosledna ograničenja u oglašavanju igara na sreću. Digitalni oglašivači su posebno pogođeni – favorizuju se određeni kanali, dok se ostalima praktično zatvaraju vrata. Ovo je direktan udar na slobodu oglašavanja, izražavanja i preduzetništva, i to u državi koja kao svoj najviši spoljnopolitički prioritet navodi učlanjenje u EU.

Kako opravdati ovakve zabrane ako za njih ne postoji jasno, proporcionalno i razumno obrazloženje? Iz ugla prava EU, odgovor ne postoji – riječ je o čistoj diskriminaciji.

3) Uvođenje dvostrukog oporezivanja raj za crno tržište

Mnogo više od samog povećanja naknada zabrinjava pojava faktičkog dvostrukog oporezivanja, jer se planira uvođenje startnih naknada od 1.000 eura za kladionice i 3.000 eura za automate.

Još jedan ključni problem je planirana promjena obračuna gubitaka. Do sada su priređivači mogli gubitke na pojedinim uplatnim mjestima iskoristiti za smanjenje ukupne poreske osnovice. Novi zakon predviđa da se gubici više ne računaju, čime se ista povećava za varijabilne naknade, sada predložene na 15% umjesto dosadašnjih 10%. Ne treba biti ekonomski ekspert pa uvidjeti da ovakve mjere vode do neodrživih uslova za poslovanje, gašenja legalnih priređivača, rasta sivog tržišta i, naravno, ma koliko se paradoksalnim činilo, pada nivoa budžetskih priliva s protokom vremena.

Zainteresovana i stručna javnost apeluje na Vladu da hitno preispita i koriguje ovaj predlog zakona, uključi sve relevantne strane u dijalog i uskladi zakonske odredbe sa međunarodnim standardima i praksama koje štite prava i interese kako priređivača, tako i korisnika igara na sreću.

Izvor: Montenegro Bet

Priroda i društvo

Dodijeljene 22 stipendije za doktorska istraživanja

Doktorandima Univerziteta Crne Gore dodijeljene su 22 od ukupno 30 stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja koje dodjeljuje Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore, čime je dodatno potvrđen kvalitet njihovog naučnoistraživačkog rada, saopštno je iz UCG.

Dobitnici su doktorandi Građevinskog fakulteta, Ivana Drobnjak, Milena Ostojić, Petar Subotić, Vasilije Bojović, Mladen Muhadinović i Teodora Popović, Mašinskog fakulteta, Mina Šibalić, Marko Mumović i Aleksandar Tomović, zatim Prirodno-matematičkog fakulteta, Stefan Šćepanović i Marina Šoškić, Medicinskog falkulteta, Tijana Rakonjac i Milovan Roganović, Elektrotehničkog fakulteta, Aldin Kajević i Miloš Jelovac, Fakulteta za turizam i hotelijerstvo, Savica Vujičić i Milica Mitrović, Fakulteta političkih nauka, Buda Methadžović, Ekonomskog fakulteta, Tanja Mirotić, Instituta za interdisciplinarne i multidisciplinarne studije, Sara Lukovac, Pomorskog fakulteta Kotor, Nemanja Pudar, te Biotehničkog fakulteta, Anđela Ljujić.

“Programom stipendija izvrsnosti Ministarstvo podržava mlade istraživače u ranoj fazi karijere, podstičući ih da se posvete naučnoistraživačkom radu. Dodjela stipendija omogućava finansijsku podršku mladim istraživačima za realizaciju njihovih doktorskih istraživanja u ključnim prioritetnim oblastima”, piše u saopštenju UCG.