Zeta

Za budućnost Zete: Knežević po ko zna koji put štiti interese svih Zećana

Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević po ko zna koji put štiti interese svih Zećana i ulaže maksimalni lični i profesionalni integritet da se izbori za svakog Zećanina.

To se navodi u reaovanju koalicije Za budućnost Zete na saopštenje zetskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS).

Iz DPS Zeta su ranije saopštili da “stepen poniznosti, sluganstva i idolopoklonstva” koji u kontinuitetu pokazuje Milan Knežević prema predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću “odavno već prevazilazi mjeru dobrog ukusa čak i njihovih članova i simpatizera”.

“Trideset godina ste vi gospodo iz DPS-a ‘proizvodili’ jedino švercere pa je za vrijeme vaše vladavine poljoprivreda doživjela potop u Zeti. Kada već pominjete ime Milana Kneževića, on po ko zna koji put štiti interese svih Zećana i ulaže maksimalni lični i profesionalni integritet da se izbori za svakog Zećanina, dok ste se vi borili ko će više koverti da stavi u džep od sakoa i ko će manju tremu da ima pred dolazak nekadašnjeg šefa DPS-a u Zetu”, piše u saopštenju.

DPS Zeta: Kneževićev sluganski odnos prema Vučiću prevazilazi mjeru dobrog ukusa

Dodaju da je čudi što u se iz DPS-a sada oglasila i da je potpuno normalno da oni kritikuju i samu pomisao a kamoli i realizaciju da se poljoprivrednicima iz Zete pomogne da proizvedeno voće i povrće distribuiraju i izvezu na domaćem ili regionalnom tržištu “preko osvjedočenih prijatelja Zete i Zećana”.

“Kako je cvjetala poljoprivreda u Zeti za vrijeme vladavine DPS-a svima je jasno kao dan a posebno onima koji danas dolaze do saznanja o mahinacijama DPS-a i njihovim metodama da dođu do subvencija za obradivo zemljište od strane Ministarstva poljoprivrede, na način što su stoprocentnu imovinu drugih vlasnika prijavljivali i predstavljali kao obradivo zemljište i na taj način dolazili do subvencija i para svih građana Crne Gore, a sve na štetu časnih poljoprivrednih proizvođača koji su svoju krv i znoj ostavili u poljima, ali ih vjerovatno tada ‘teren nije prepoznao'”.

Iz koalicije Za budućnost Zete poručili su odbornicima DPS Zeta Bolje da im je bolje da objasne građanima Zete “gdje su milioni eura koje niste realizovali iz kapitalnog budžeta a koji su na kraju vraćeni Podgorici”.

“Možda kako bi se iskoristili za sprovođenje kampanje ‘jedan zaposleni, četiri glasa’. To su radili vaši ‘spoosobni kadrovi’ koje sada pokušavate da vratite, ali možete jedino kao nezvane goste iz zadnje klupe skupštinske sale, jer su to vaši krajnji dometi”, zaključuje se u saopštenju koalicije Za budućnost Zete.

Sledeće

Budžet Opštine Zeta sa 5,2 raste na 10, 2 milion eura

Ne propustite

DPS Zeta: Kneževićev sluganski odnos prema Vučiću prevazilazi mjeru dobrog ukusa

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Stanovnici sela Srpska traže hitnu sanaciju bazena crvenog mulja i reakciju Vlade

Stanovnici sela Srpska, opština Zeta, uputili su dopis Vladi Crne Gore, premijeru Milojku Spajiću, sa zahtjevom za preduzimanje hitnih radnji i uključivanje u rješavanje pitanja sanacije Bazena crvenog mulja u okviru KO Cijevna.

U dopisu se navodi da su mještani putem medija upoznati sa aktivnostima stanovnika sela Botun u vezi sa izgradnjom postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, ali ukazuju da niko od nadležnih nije uključio stanovnike sela Srpska, „koje je najugroženije postojanjem i konstantnim zagađenjem koje prouzrokuje bazen crvenog mulja“.

Prema izvještaju Centra za ekotoksikološka ispitivanja broj 978/11 od 15.11.2020. godine, uzorak poljoprivrednog zemljišta sa lokacije Selo Srpska – vlasnik Uroš Vukašinović, ne odgovara uslovima Pravilnika o dozvoljenim količinama opasnih i štetnih materija u zemljištu zbog povećanog sadržaja hroma, nikla, fluora, bora i policikličnih aromatičnih ugljovodonika.

„Zemljište je potpuno uništeno i postalo neupotrebljivo za poljoprivredu, a zasipanje crvenom prašinom koje je permanentno, djeluje nevjerovatno u državi koja stremi učlanjenju u EU“, navodi se u zahtjevu.

Mještani ističu da su „pri vjetrovima selo Srpska i njegovi stanovnici najviše pogođeni nasipanjem opasnim i štetnim materijama“.

U dopisu se dodatno ukazuje na mišljenje stručnjaka da su „predmetne opasne i štetne materije uzrok obolijevanja od težih bolesti (kancer i dr.)“, te se podsjeća na javne izjave profesorke Mire Vukčević sa Metalurškog fakulteta, koja je ranije upozoravala na kancerogeni uticaj materija iz bazena.

„Život je odavno postao nemoguć. Radi se o višedecenijskom trajanju zagađenja, o problemu koji ubija građane, životinje i biljke. Potrebno je više stotina godina da se zemljište vrati u prvobitno stanje“, navodi se u pismu.

Mještani zahtijevaju da Vlada Crne Gore preduzme urgentne i hitne mjere sanacije Bazena crvenog mulja, da se sprovede eksproprijacija stanovništva sela Srpska, te donese poseban zakon o obeštećenju građana koji žive u zagađenoj sredini.

„Ne želimo političke obračune. Ovo pitanje se tiče života i zdravlja ljudi, a ne politike. Tražimo da se država konačno uključi i riješi ovaj višedecenijski problem“, zaključuje se u zahtjevu upućenom Vladi Crne Gore.

Podsjećamo gradonačelnik Podgorice, prof. dr Saša Mujović, takođe je uputio dopis Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera sa inicijativom da predloži Vladi Crne Gore proglašenje bazena crvenog mulja kod Kombinata aluminijuma za područje od javnog interesa.

On je podsjetio da bazeni u kojima se nalazi oko osam miliona tona crvenog mulja već decenijama predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju stanovništva i životnoj sredini u Zetsko-Skadarskoj ravnici.

“Građani koji žive u njihovoj blizini suočavaju se s povećanim brojem oboljenja, dok problem, uprkos brojnim obećanjima, ostaje neriješen. Vrijeme je da država i lokalna samouprava zajednički djeluju kako bi riješili jedan od većih ekoloških problema u Crnoj Gori, zaštitili zdravlje građana i potvrdili status Crne Gore kao ekološke države”, poručio je gradonačelnik Mujović.

Zeta

SO Zeta: Referendum o gradnji u Botunu 14. decembra

Jednoglasno su odbornici Skupštine opštine Zeta usvojili su Odluku o raspisivanju opštinskog referenduma radi izjašnjavanja građana o izgradnji sistema za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu.

Za ovu odluku, da se svi građani Zete sa pravom glasa 14.decembra izjasne “za” i “protiv” gradnje dobila je podršku odbornika koalicije “Za budućnost Zete”, Demokrata i nezavisnih odbornika Nikole Rajovića i Lidije Panić i DPS.

Vesko Rašović, odbornik DNP-a, kazao je da su se građani Botuna od prvog dana protivili gradnji postrojenja, ističući da imaju pravo na zaštitu životne sredine. On je istakao da građani decenijama trpe štetu po zdravlje.

“Stava smo da se građanima Zete ne mogu nametati postrojenja koja nijesu za potrebe Zete i to u zoni koja treba da se sanira od postojećih zagađenja. Ustav svim građanima garantuje da svako ima pravo na zdravu životnu sredinu”, rekao je Rašović.

Odbornik DPS-a Miroslav Boljević kaže da podržava referendum, ali da njihov klub ne vidi zašto bi se organizovao u Zeti, jer se ishod zna.

“Koji su to mehanizmi, s obzirom na to da je PUP-om predviđeno, mi možemo zaustaviti gradnju”, pitao je Boljević.

Odbornik Demokrata Novica Pejović navodi da im ne treba još jedan zagađivač, jer je ovaj kolektor zastarjela tehnologija.

“Saglasan sam sa referendumom, mada građani su svoje rekli na nedavnom protestu. Moramo svi dati pun doprinos da izađe mnogo veći broj ljudi. Možda ćemo imati drugu struju koja će raditi protiv”, ističe Pejović.

Pejović kaže da bi svi mogli da pokažu lokal patriotizam i da komisije rade volonterski.

Luka Krstović (Demokrate) kaže da se Zeta nalazi u opasnosti da se nađe između dva kolektorska postrojenja – jedno u Botunu, a drugo koje bi se gradilo za potrebe Zete.

“Građani Zete treba da iskažu svoj stav, iako smo mogli da vidimo da je veliki broj građana protiv toga. Ovo nije nešto što je neophodno, ali pravne posledice proizvodi. Ovaj proces ima pravne posledice na teritoriji Zete. Kada se završi referendum SO Zeta konstatuje rezultate, donosi akt koji proizvodi pravne posledice. Treba u ovom procesu da se ponašamo odgovorno”, kazao je Krstović.

Odbornik DPS-a Dušan Radonjić naveo je da će vrijeme pokazati koliku težinu će imati “ovo bespotrebno trošenje novca za referendum”.

“Vidjeli ste stavove da kolega iz Zete ne podržavaju kolege iz Glavnog grada. Legitimno je, zato podržavamo, da se građani Zete pitaju oko stava vezano za kolektor. Prije svega nemamo teritoriju. Vi sprovodite opštinski referendum na teritoriji opštine, a jeste li sigurni da ne dajete pravo građanima Podgorice da se izjasne po ovom pitanju. Ovo je nonsens koji je pravno legitiman. Da li neko sumnja u ishod referenduma i šta ćete dobiti kao upotrebnu vrijednost toga akta koji će dati rezultate koji su u najvećem procentu takvi da su građani protiv. Zna se stav Zete, zašto građani moraju dodatno da budu pitani. Samo imamo potrebnu da potrošimo pare građana. Šta su koraci nakon rezultata referenduma – pitao je Radonjić.

On je rekao da neće bojkotovati referendum i da će pozvati svoje glasače da se izjasne. Pitao je i šta ako radovi krenu prije referenduma.

Vesko Rašović (DNP) kazao je da je DPS mijenjao mišljenje po ovom pitanju, te da mu je drago što će glasati za ovu odluku.

“Podržavam to što ćete pozvati i svoje glasače, a koliko će ih biti to je pitanje”, ističe Rašović.

Predsjednik Opštine Mihailo Asanović rekao da imaju 200.000 eura budžetske rezerve, te da referendum ne može toliko koštati. On je rekao da će se zalagati da članovi komisije rade volonterski. Asanović ističe da će komisija imati puno posla jer je ovo prvi opštinski referendum od 1992. godine.

“Moramo ga organizovati jer smo bili satjerani u ćošak. U javnosti se spekulište da se buni 20 ljudi iz Botuna, mi iz Opštine i političari, pa smo željeli da čujemo glas svih stavnovnika. Pošto ste vi iz DPS-a sa URA vršili vlast, a u zakonu piše da ste morali organizovati referendum prije formiranja opštine, zašto to nijesu uradili. Vi znate kako ste sve to tada uradite. Mi ne možemo uticati na PUP Podgorice, a oni ne žele da završe razgraničenje. Država sigurno neće ići protiv građana koji ne žele kolektor. Pokazaćemo izvršnoj vlasti države da građani ne žele kolektor”, kaže Asanović.

Radonjić poručuje da će ovaj referendum donijeti više štete vlasti jer će morati nešto da urade sa rezultatima izbora.

” Potrpali ste dosta po džepovima, pa onda nije strašno ni 100.000 eura za referendum”, kaže Radnjić.

Radojica Maraš (DPS) kaže da Zakon o lokalnoj samoupravi daje mogućnost i za raspisivanje mjesnog referenduma. On je pitao na koji način će se iskoristiti rezultati, koji su unaprijed jasni, nakon referenduma. On kaže da nijesu protiv kolektora, ali smatraju da se mišljenje Botunjana mora uvažiti. Novica Pejović pita Maraša zna li ko je izabrao izvođača radova.

“Ivan Vuković je izabrao izvođača, a nije dobio elaborat, javnu raspravu… I vi sad prozivate nas. Da nije bilo vas i vaših drugova koji su mijenjali zemlju u Grbavcima ne bi danas o ovome govorili”, ističe Pejović.

Radonjić je pozvao vlast da stisne petlju i snosi odgovornost za sve što se dešava oko kolektorai zašto DNP ne sruši vlast u Podgorici. Mihailo Asanović je rekao da je DPS danas obezbijedio kvorum u Glavnom gradu koji su za gradnju kolektora, a DNP-a nijesu došli. On kaže da mu je jasno da Radonjić hoće da se “opere” od prethodnog perioda.

“Zapitajte se, no se vi ne pitate. Radonjiću vi ste samo puki poskušnik”, poručio je Asanović.

Miroslav Boljević (DPS) kaže da odbornici ne daju podršku Saši Mujoviću, već su došli da dođu da čuju odgovore. Nezavisni odbornik Nikola Rajović kazao je da dva sata pričaju o Mujoviću, Mitroviću, Vukoviću, Mugoši, a minut o mještanima Zete i Botuna.

“Samo se priča kriv je onaj, kriv je ovaj, sramota ovo, sramota ono. Spominju se ljudi koji jedan odsto ne mare za Zetu, a mi trošimo vrijeme na njih”, istakao je Rajović.

Predsjednik Skupštine opštine Zeta Nebojša Domazetović kaže da se slaže sa Rajovićem, te da se predstavnici DPS-a ponašao kao da su pali s Marsa.

“Izgledate kao vanzemaljci i kao da ste prvi put došli ovdje. Svi znamo što se radilo. Odbornik Radonjić se dohvatio grada, glasanja, ajde da se okrenemo Zeti. Ovo je nasleđe vašeg rada u prethodnom periodu. Potrebana je velika hrabrost, imate jak osjećaj za kritiku, a samokritičnosti kod vas nema. Kažete da ćete pozvati glasače, a kako ćete to uraditi neću ulaziti. Toliko kritike i priče, kao da ste novoformirana stranka koja nema prošlost i radnje”, kaže Domazetović.

Izvor: Dan

Zeta

Da bi referendum o gradnji kolektora uspio mora da izađe više od pola birača Zete

Referendum u Zeti o gradnji postrojenja za prečišćavnje otpadnih voda u Botunu biće prvi opštinski referendum nakon 1992. godine, kada su stanovnici glavnog grada Crne Gore odlučili da se grad više ne zove Titograd nego Podgorica.

Referendum kao jedan od najznačajnijih mehanizama učešća građana u procesu odlučivanja na lokalnom nivou prepoznaje Zakon o lokalnoj samoupravi i Zakon iz referendumu iz 2001. godine koji je dopunjavan 2010. godine.

Sekretarka Skupštine opštine Zeta Radojka Majić kazala je za „Dan“ da prate korake u skladu sa Zakonom o referendumu.

“To je važeći zakon koji nas obavezuje, kao i Zakon o lokalnoj samoupravi, Statut i poslovnik. Sjednica Skupštine na kojoj će se naći predlog odluke o raspisivanju referenduma radi izjašnjavanja građana o gradnji sistema u Botunu zakazana je za utorak, 7. oktobar. Kada se odluka usvoji u SO Zeta mi to šaljemo Službenom listu koji ima rok od deset dana da je objavi i ona stupa na snagu. U obavezi smo da najkasnije u roku od deset dana od dana stupanja na snagu formiramo komisiju koju imenuje Skupština posebnim aktom. Obavezno se vodi računa o zastupljenosti stranaka u parlamentu”, navodi Majić.

Sledeći proceduralni korak, kaže ona sprovodi komisija.

“Donosi poslovnik o radu, stara se o zakonitom sprovođenju opštinskog referenduma, određuje glasačka mjesta, imenuje glasačke odbore, utvrđuje rezultate i tako dalje “, navodi Majić.

Sekretarka Majić je inače, juče bila jedina raspoložena da da izjavu na temu referenduma, a pozvali smo više od njih deset koji se bave izbornim pravom na različitim nivoima.

Prema zakonu opštinski referendum može da se raspiše o pitanjima iz nadležnosti Skupštine opštine i rezultati su obavezujući za taj parlament. Građani se na referendumu mogu izjasniti o jednom ili više pitanja, od datuma raspisivanja do održavanja ne može proći manje 45, a više od 90 dana. Prema predlogu odluke koja je predata SO Zeta o gradnji u Botunu građani bi se izjasnili 14. decembra.

Pravo izjašnjavanja imaju građani koji imaju biračko pravo.

Prema zakonu odluka na referendumu donosi se većinom glasova građana koji su glasali pod uslovom da je izašla većina od ukupnog broja građana koji imaju pravo izjašnjavanja. Ako uzmemo primjer lokalnih izbora iz oktobra 2022. godine u pitanju su sitni brojevi za uspjeh.

Prema podacima iz zapisnika o radu OIK-a u Opštini Zeta od 1. novembra 2022. godine za tada održane lokalne izbore u birački spisak je bilo ukupno upisano 12.524 birača. Ukupno je glasalo 9.302 birača, a DPS je imao 2.334 glasa. Kako odbornici DPS-a nijesu potpisali inicijativu o refernudumu to može biti tas na vagi. Polovina upisanih birača je 6.262, a sadašnja vlast je bez DPS-a imala 6.968 glasova. Dakle, moraju skoro svi da izađu da bi referendum uspio.

Građani se izjašnjavaju tajnim glasanjem na glasačkim listićima, samo lično.

“Niko ne može pozvati na odgovornost građanina zbog izjašnjavanja na referendu niti od njega tražiti da se izjasni kako je glasao ili zašto nije glasao”, piše u zakonu.

Izvor: Dan