Politika

Koalicija “Za budućnost Zete”: DPS štiti onu Zetu koju je godinama uništavao

Koalicija ” Za budućnost Zete” reagovala je na današnje izjave poslanika Mihaila Anđušića i člana Glavnog odbora DPS-a Dušana Radonjića.

Saopštenje prenosimo integralno:

“Prvi znaci proljeća i lijepog vremena nam govore da se polako iz zimskog sna bude čelnici zetskog DPSa u stečaju koji su godinama dozvoljavali da se gazi Zeta, dozvolivši Miomiru Mugoši svojevremeno da postavlja granice gdje njemu odgovara i na koje se sada članovi Odbora za razgraničenje iz redova Glavnog grada pozivaju i danas u procesu razgraničenja.

Nijemo su posmatrali i promjenu naziva aerodroma što je bio uvod u izopštavanje istog iz Zete uz prećutnu saglasnost zetskog DPSa a uz naše ogromno protivljenje. Omogućavali su višegodišnju devastaciju rijeka u Zeti, kao i pripajanje vodoizvorišta Bolje Sestre Cetinju a što je nova lokalna vlast već u prvoj godini uspješno valorizovala u korist gradjana Zete.

Treba napomenuti da ovaj putujući cirkus koji je danas održao pres konferenciju za novinare da su za vrijeme Dušana Radonjića iz naselja Botun izdvojene parcele na kojima se danas planira izgradnja kolektora.

Pominjući ime Milana Kneževića jasno je i pticama na grani da upravo ovakvi predstavnici zetskog DPSa ne mogu da se porede sa Milanom Kneževićem u doprinošenju razvitka naše opštine jer je upravo gospodin Knežević omogućio iz kapitalnog budžeta dva miliona eura za izgradnju pijace i dodatnih milion eura prihoda po osnovu poreza pa će Zeta imati u ovoj godini budžet od preko 6 miliona eura, iako je DPS bazirao samostalnost Zete na ukupnom budžetu od svega 1,8 miliona eura.

U zadnjih 8 godina budžet opštine zeta je oštećen za 10,5miliona eura a vaši odbornici su napustili to zasijedanje ne želeći da čuju zaključak da je budžet za vrijeme njihove vladavine u poslednjih 8 godina oštećen za preko 10 miliona eura.

Gospodja Simin koju pominjete u saopštenju živi i radi časno preko 20 godina u Zeti baveći se advokaturom. Za razliku od Vas gospodine Radonjiću koji ste pobjegli iz Zete i sa porodicom i sa biznisom. Žalosna je činjenica da targetirate ljude na ovakav način dovoljno govori u kakvoj se društvenoj i moralnoj krizi nalazite i Vi i vaša partija, pa ste od deklarativnog demokrate prešli u radikalnog šovinistu. Vjerovatno vam smeta porijeklo gospođe Simin, koja je rodom iz Srbije, a s obzirom da je rodom iz mjesta gdje su se školovale mnoge vaše partijske kolege, ali nas brine način i targetiranje jedne ugledne pravnice jer to dovoljno govori o vama pa se nadamo da će zaštitnici za prava žena i ljudskih prava reagovati na ovakav skandalozan i sraman napad prema jednoj časnoj ženi.

Iako ste navedenom izjavom pokušali da opravdate svoj nerad u prethodnim godinama, sa druge strane vaš dugogodišnji funkcioner Miljan Barović kojeg i dalje drži Olivera Injac u svojim redovima, negira sve ovo šta ste danas iznijeli u javnost što potvrđuje da zaostavština DPSa i dalje radi na direktnu štetu Zete.

Mi smo tablu na Zabjelu postavljali i iza tih granica stojimo čvrsto jer će naš Odbor traziti da u sastav Zete uđu ne samo Dajbabe već i Dahna i dio Zabjela koji je istorijski pripadao Gornjoj Zeti, za razliku od Mugoše koji vam je tablu postavio na most na Cijevni a vi bili nijemi posmatrači otimanja zetske teritorije”.

Sledeće

Krstović: Ne smije se dozvoliti da se opet Zeti oduzme njena teritorija

Ne propustite

DPS: Zeta ne smije biti zakinuta ni za metar svoje teritorije

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Gotovo da ne postoji član Ustava Crne Gore u dijelu ekonomskih prava i sloboda koji nije prekršen dvogodišnjim djelovanjem Ministarstva finansija u oblasti igara na sreću, gdje su povrijeđena sva načela pravne sigurnosti prekomjernim izmjenama propisa kojima se kreira nesaglediva ekonomska šteta.

Broj ustavnih inicijativa i tužbi se samo povećava, a šteta koju će budžet u krajnjem ishodu pretrpjeti višestruka je u odnosu na kratkoročnu korist koju Ministarstvo finansija smatra da protivzakonito ostvaruje.

Svjedoci smo inflacije propisa kakva ne postoji nigdje u svijetu, gdje se svjesno zatvara regularno tržište i na velika vrata uvode nelegalni operateri, dok se paralelno vodi lažna kampanja zaštite maloljetnika, koje Ministarstvo finansija svojim prekomjernim propisima zapravo usmjerava ka nelegalnim operaterima i rukama zelenaša, čiji je posao trenutno na istorijskom vrhuncu, o čemu mediji intenzivno pišu upravo zbog neracionalnih predloga Ministarstva finansija.

Zatim smo bili svjedoci uvođenja u svijetu nezapamćene mjere da se vrši identifikacija i prijava svih igrača koji učestvuju u igrama na sreću sa 20 €, pravdajući to lažnim kampanjama da je to zahtjev EU, iako je to neistina, jer je prag za iste stvari u EU i tacno 100 puta veći.

Danas smo svjedoci nove lažne kampanje od strane Ministarstva finansija, kojom se uvodi nezabilježen propis u igrama na sreću bilo gdje u svijetu, gdje se oporezuje svaki tiket u djelatnosti klađenja, i to pod lažnim obrazloženjem da „pojedini operateri“ ne poštuju zakon, što je potpuno netačno i neistinito.

Svi legalni operateri poštuju nemoguće zakonske propise Ministarstva, očekujući pozitivnu ocjenu Ustavnog suda i relevantnih međunarodnih institucija o prethodnim nezakonitim predlozima Ministarstva finansija, u cilju očuvanja svog biznisa.

Kao što pokazuje primjer Albanije, ovakve mjere po pravilu vode ka pravoj eksploziji nelegalnog kockanja, što je direktno povezano sa skokom maloljetničkog učešća u igrama na sreću. Kada igrači, zbog nekonkurentne ponude usljed poreskog opterećenja poput predloženog, prelaze na ilegalne sajtove, efektivna kontrola nestaje, opadaju javni prihodi, a dramatično rastu višestruki društveni rizici (maloljetničko kockanje, kriminalitet i sl.). Zbog toga je usvajanje ovakvog predloga zakona faktičko otvaranje vrata za nelegalno tržište i povećanje broja maloljetnika koji će postati zavisnici od igara na sreću. Montenegrobet: Nove protivustavne i protivzakonite predloge Ministarstva finansija u oporezivanju dobitaka igrača.

Sedam izmjena propisa u oblasti igara na sreću za manje od dvije godine i kreiranje regulatornog haosa putem kampanje dezinformacija.

Molimo poslanike Skupštine Crne Gore da se prekine sa protivustavnim progonima i maltretiranjem industrije igara na sreću i da se nove, predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak građana od strane Ministarstva finansija odbace, jer Ministarstvo finansija zanemaruje odluku Ustavnog suda Crne Gore od 28.01.2026. godine, koji je po istom osnovu oglasio neustavnim dio Zakona o unutrašnjoj trgovini.

Pokušali smo svim zakonom predviđenim sredstvima da objasnimo štetnost i neodrživost ovog propisa, međutim nijesmo naišli na razumijevanje i, shodno tome, nastavićemo da se obraćamo za pomoć svim međunarodnim institucijama.

Svuda u svijetu igre na sreću su zabava dostupna svim punoljetnim građanima, a primjena ovog Zakona o porezu na dohodak građana znači potpuno zatvaranje legalne industrije igara na sreću u Crnoj Gori, inflaciju maloljetničkog kockanja i dodatno povećanje zelenašenja.

Molimo vas da razumijete da je legalno tržište partner države u sprečavanju svih neželjenih dešavanja u ovoj osjetljivoj industriji, te vas molimo da nam pomognete da zajedno učestvujemo u rješavanju svih problema i da ne gurate našu industriju u pogrešne ruke, čije ćemo posljedice svi zajedno osjećati dug period zbog pogrešnih odluka i kratkoročnih interesa.

Izvor: Montenegrobet

Politika

Ni nakon tri godine SO Zeta nije usvojila deklaraciju o nepriznavanju Kosova

Urednik

U političkom životu postoje odluke koje mijenjaju tok stvari – i postoje one koje služe samo da ostave utisak da se nešto radi. Deklaracija o poništenju i nepriznavanju Odluke o priznanju Kosova u SO Zeta nesumnjivo pripada ovoj drugoj kategoriji.

Kada je rukovodstvo Opštine Zeta najavilo dokument koji bi, kako je predstavljeno, trebalo da artikuliše stav „većinske Crne Gore“, činilo se da lokalna vlast ulazi u ozbiljan politički proces. Međutim, vrlo brzo se pokazalo da iza te najave ne stoji ni institucionalna volja, ni politička dosljednost.

Tri godine kasnije, deklaracija nije usvojena. Nije postala dio pravnog sistema. Nije proizvela nikakvu obavezu. Nije čak ni dobila priliku da bude predmet ozbiljne skupštinske rasprave. Većina u Skupštini opštine Zeta jednostavno je nije stavila na dnevni red.

To nije proceduralni propust – to je politička odluka.

deklaracija zeta kosovo

Jer kada vlast želi da nešto usvoji, ona to i uradi. Kada ne želi – tema se razvlači, odlaže i na kraju zaboravlja. Upravo to se dogodilo sa deklaracijom koja je, u javnosti, predstavljena kao pitanje od „istorijskog značaja“.

Sličan obrazac viđen je i u slučaju kolektora u Botunu. Lokalna vlast je organizovala referendum, podigla očekivanja i predstavila proces kao borbu za interese građana. Međutim, kao i u slučaju deklaracije, rezultat nije imao pravnu snagu. Kolektor nije zaustavljen, niti je referendum proizveo obavezujuće posljedice.

Dakle, dva procesa – ista logika: snažna politička retorika, slaba institucionalna realizacija.

Ono što povezuje ova dva slučaja jeste način na koji se politika u Zeti vodi – kroz teme koje mobilizuju emocije, a ne kroz odluke koje proizvode konkretne efekte. Kosovo kao identitetsko pitanje i Botun kao lokalno pitanje egzistencije postali su instrumenti političkog opstanka, a ne rješavanja problema, od glasne najave do tihog povlačenja.

Ako je deklaracija zaista bila izraz „volje naroda“, kako se tvrdilo, onda je njen izostanak iz skupštinske procedure poruka da ta volja nije bila prioritet – već sredstvo.

Zeta tako danas ostaje primjer politike koja proizvodi događaje, ali ne i odluke. U kojoj se organizuju referendumi bez posljedica i najavljuju deklaracije bez epiloga. Deklaracija nije usvojena, kolektor nije zaustavljen, ali su politički poeni – makar privremeno – ubirani.

Politika

Zoran Lakušić razriješen, izabran novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda

Nakon što je partija Milana Kneževića napustila Vladu, na red su došle i smjene njenih funkcionera. Tako je kadar Demokratske narodne partije Zoran Lakušić, iako je ostavku podnio još u decembru 2024. godine, tek juče smijenjen sa funkcije predsjednika Odbora direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Vlada Crne Gore imenovala je novi Odbor direktora Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“.

Boro Lučić izabran je za novog predsjednika. On je magistar pomorstva i predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Za članove su izabrani: Rajko Radusinović, diplomirani inženjer elektrotehnike, predstavnik Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera; Dritan Redža, magistar fizičke kulture, predstavnik istog ministarstva; Miloš Stanković, diplomirani menadžer, predstavnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede; Jelena Janićijević, magistar menadžmenta u turizmu i ugostiteljstvu, predstavnica Ministarstva zdravlja; Ivan Rakonić, diplomirani pravnik, predstavnik Ministarstva finansija; i Lazar Pešić, magistar menadžmenta u saobraćaju, predstavnik Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore.