Zeta

Vukčević: Prva kuća U Botunu ipak na 68, a ne na 700 metara od kolektora

Izvor: Dan

Odgovori koje smo dobili na sugestije na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda samo su dokaz da je ovaj dokument netačan i da tehnologija nije savremena već zastarjela, rekao je za „Dan“ Slavko Vukčević, mještanin Botuna.

Vukčeviću su stigli odgovori od Komisije za ocjenu elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koja je od deset sugestija odbila pet, a ostale djelimično prihvatila.

“Primjedbe smo poslali samo da im dokažemo da ta tehnologija nije savremena nego zastarjela i da ima manjkavosti što su oni potvrdili prihvatanjem određenih primjedbi. Kroz odgovore su pokazali da su sačinili lažan elaborat, jer prihvataju primjedbu za blizinu stanovanja i za uticaj postrojenja na poljoprivredna gazdinstva i okolinu”, rekao je Vukčević.

U dokumentu se navodi da je Komisija djelimično prihvatila sugestiju da je prvi stambeni objekat na 68, a ne na 700 metara kako se navodi u elaboratu. Istakli su da će se od obrađivača elaborata obezbijediti adekvatan odgovor, te da će dio primjedbe biti uvršten u konačan izvještaj Komisije.

U primjedbi je navedeno da je elaborat sačinjen na osnovu dezinformacija i ne odgovara stvarnom stanju na terenu u smislu opisa lokacije, gdje se napominje da je zemlja bezvrijedna, nije poljoprivredna i da je najbliži objekat stanovanja na oko 700 metara.

“Napominjemo da je uz samu parcelu više od dva hektara zasađena kukuruzom, da su u neposrednoj blizini registrovana poljoprivredna gazdinstva plasteničkom proizvodnjom, proizvodnjom raznog voća i povrća na otvorenom, kao i živinarska mini farma. Udaljenost stambenih objekata je 68 metara od urbanističkih parcela”, piše u primjedbi.

Djelimično je prihvaćena i primjedba koja se odnosi na traženje odgovora na pitanja „šta bi se desilo usljed kvarova, nedostatka rezervnih djelova, nestanka električne energije, ljudskog faktora, nebrige…“. Navedeno da je slična primjedba data i od strane komisije koja se odnosi na nemogućnost zaštite od neprijatnih mirisa, jer nijesu predviđeni načini nabavke hemijskih sredstava. Pitali su i zašto se u elaboratu nijesu našli zaključci višestruke komisije ministarstva gdje se poručuje da se sa posebnom pažnjom uzmu u obzir primjedbe mještana Botuna pri izradi ovog elaborata sa elementima obeštećenja imovine kao i da je nedovoljan opis uticaja na vodoizvorište Boljesestre. Pitali su i da li će kanalizacioni mulj iz drugih centara biti spaljivan na ovom postrojenju. Komisija je djelimično prihvatila primjedbu u smislu da se od obrađivača elaborata obezbijedi adekvatan odgovor, te da će dio primjedbe biti uvršen u konačan izvještaj komisije.

Mještani su kroz primjedbe naveli i da se iz elaborata ne vidi kakav je mogući uticaj ovih postrojenja na registrovana poljoprivredna gazdinstva, zasade voća i povrća u blizini i čitavoj Zeti. Komisija je prihvatila primjedbu i istakla da će biti uvrštena u njihov konačan izvještaj, te da su i oni imali slučnu primjedbu.

Botunjane je interesovalo i što je sa elaboratom uticaja na životnu sredinu za postrojenja koji je rađen bez njihovog učešća koji je u maju 2021. godine predat Ministarstvu prostornog planiranja i Vladi. Na to su od Komisije dobili negativan odgovor. Nije prihvaćena ni sugestija kojom su ukazali da se u elaboratu nijesu našla višedecenijska protivljenja mještana gradnji postrojenja. Odbijena je i sugestija kojom ukazuju da elaborat ne obuhvata uticaj na životnu sredinu van urbanističkiih parcela na kojima se gradi. Nije prihvaćena ni primjedba kojom ukazuju da elaboratom nijesu opisana moguća oboljenja stanovništva usled rada postrojenja, a u prvoj fisibiliti studiji se to napominje.

Slavko Vukčević kaže da se odavno protive gradnji na ovoj lokacija i da je neće dozvoliti.

“Htjeli smo i na javnoj raspravi da im pokažemo da ovo nije savremeno rješenje i da su i dalje nastavili praksu sa lažnim informisanjem i sačinjavanjem elaborata. Njihovo ćutanje na javnoj raspravi je dokaz da nemaju adekvatna rješenja i da to nijesu savremena postrojenja. Takođe, i odgovori na naša pitanja su pokazali da su sačinili netačan elaborat jer prihvataju primjedbu za blizinu stanovanja i za uticaj postrojenja na poljprivredu gazdinstva i okolinu. Takođe, prihvataju i primjedbu da nemaju adekvatno rješenje za neutralusanje i kontrolu neprijatnih mirisa po okolinu. Ne trebaju da popravljaju ovaj elaborat nego da rade novi bilo gdje da predvide gradnju. Ako priznaju da nijesu našli adekvatno rješenje za te probleme dovoljno govori da je tehnologija zastarjela i da na brzinu žele da riješe problem. Naša poruka je da gradnje neće biti, već da traže novu lokaciju”, poručio je Vukčević.

Izvor: Dan

Slične teme:botun kolektor opština zeta slavko vukčević

Sledeće

Asanović: FSCG i Dejan Savićević nastavljaju obračun sa FK Zeta

Ne propustite

Opština Zeta sprovela treću sjednicu povodom izrade prve Strategije za razvoj sporta

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zeta

Asanović: Kada riješimo problem Botuna, blokiraćemo Podgoricu zbog drugih stvari

Predsjednik Opštine Zeta Mihailo Asanović naveo je da ne igraju političke igre, a dodao je da nisu imali uvid u projekat i ugovor i da nemaju uvid u to šta se tačno gradi u Botunu. Naveo je i da Opština Podgorica opstruira Zetu i Tuzi, a najavio je da kad riješe problem kolektora u Zeti, useliće se u Opštinu Podgorica tako što će protestovati.

Asanović je naveo da je njegova dužnost da zaštiti građane Opštine Zeta i njen prostor.

“Kad prođe referendum i donese odluka protiv gradnje a Podgorica ostane pri stavu da gradi, mi ćemo fizički braniti taj prostor da se ne gradi kolektor koji će iseliti građane Botuna i Gornje Zete. Smatram da ako pošaljemo poruku da preko 90 posto građana Zete glasa protiv toga, to je poruka državi i bilo kome da ne ide protiv tih građana”, rekao je Asanović.

Kako je istakao, većina parcela na kojima je Podgorica planirala kolektor nalazi se u Botunu.

“Čelnici Glavnog grada ne negiraju da se gradi kolektor u Botunu, to jedino negira direktor Vodovoda Nišavić koji kaže da je to u Glavnom gradu. To zemljište pripada Botunu, nalazi se na stotinjak metara od prvih kuća u Botunu. Ovo postrojenje bi prozrukovalo rušenje nekih objekata, a ni po koju cijenu nećemo dozvoliti izgradnju kolektora. To širenje kolektora, planirana je da se gradi i spalionica i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda i zbog toga Opština Podgorica neće da prevede već tri godine zemljište na opštinu Zeta, jer formalno ne bi mogli dobiti dozvolu za gradnju. Međutim Ministarstvo prostornog planiranja je trebalo da uvaži naše žalbe, sa ovom teritorijom da se tu nalazi neka privatna firma porez bi naplaćivala opština Zeta i ingerencije bi imala naša komunalna policija i inspekcija. Imamo u blizini KAP gdje pola Kombinata u Botunu naplaćujemo mi, a dio koji se nalazi u Dajbabama koji je i nama sporan i za koji ćemo se boriti, to naplaćuje Podgorica”, objasnio je Asanović.

Kako je dodao, postoji dio Dajbaba koji nikome ne pripada.

“Imamo zaokružena naselja u Podgorici, koja obuhvataju dio naselja gdje su kuće, međutim ta katastarska opština je najveća u Podgorici, međutim oni su zaokružili samo ovaj dio sa naseljem gdje se nalaze 200,300 kuća, ovaj dio Ćemovskog polja ne pripada trenutno ni nama, ni njima. Po Zakonu o teritorijalnoj organizaciji iz 2022. godine i Botun i Cijevna pripadaju Opštini Zeta. Mi smo tada prije lokalnih izbora u Podgorici blokirali Aerodrom i kružni tok kad se održavala sjednica parlamenta, gdje je Milan Knežević amandmanski djelovao da Dajbabe pripadaju Zeti, tad nije bilo većine i Dajbabe su pripale Podgorici. Botun i Cijevna nikad niko od tih ljudi nije mogao da kaže da pripadaju Podgorici, to su ljudi koji žive u Zeti i glasaju tamo godinama unazad i sad hoće te ljude da prebace u Podgoricu. Svi građani Botuna su glasali u Zeti i imali svoje biračko pravo. Oni hoće da kažu da dvije, tri hiljade Zećana žive u Podgorici. Navodno se taj dio, kako oni tvrde, razvijao kao grad, a onaj dio Zete kad se prođe Cijevna prema njima razvija se kao selo”, naveo je on.

Asanović je ponovio da ima neki podatak da je u zadnjih deset godina 120 ljudi prije nego što je moglo da ode u penziju i uđe u malo starije godine, nažalost preminulo.

“Imali smo jednu situaciju kad se radio elaborat, imali smo uvid u njega, ali nismo imali uvid u projekat i ugovor koji je potpisan. U tom elaboratu nigdje ne piše, niti su mjerili kakvo je postojeće stanje terena u Botunu, to su vidjeli profesori koji su komentarisali elaborat, nije predviđeno kakvo je trenutno zemljište, kakve su čestice i kakav je vazduh u Botunu. Zeta još uvijek nema jednog kvadrata koji se vodi na Zetu, upravo su tu našli tačku sporenja već tri godine ne prevode zemljište na Zetu. To je njima bio razlog, jer su planirali da grade kolektor u Zeti, ako su planirali da ga grade i vidjeli da se ljudi bune zašto su odvojili Zetu, glasali su i neki koji sad traže da se tamo gradi kolektor. Kako su mislili da grade kolektor na teritoriji druge opštine, ima li to igdje u svijetu da se tako gradi. Oni žele da ih mi pustimo da rade kolektor u Zeti, a da mi nemamo uvid ni u to kako je potpisan ugovor, ni u projekat. mi nemamo projekat, a oni će nešto da rade, to je nonses”, ocijenio je on.

Asanović tvrdi da ovo nije državni projekat, a dodao je da je država pomogla kreditima.

“Nismo ni to sigurni jer nemamo ugovor, ovaj projekat sprovodi Vodovod Podgorice. Ovo nije državni projekat, nema kolektora u mnogim gradovima”, dodao je.

Kako je naveo, ministar Slaven Radunović je bio po Zakonu obavezan da sasluša njihovo mišljenje i da ulože žalbu, a ne onda kada ih je odbilo Ministarstvo ekologije da on nakon sat vremena izdaje dozvolu.

“Da li je po zakonu o teritorijalnoj organizaciji da izda dozvolu, a da tu Opštinu ne konsultuje. Po ovome Glavni grad i Ministarstvo mogu da grade gdje god oće i šta hoće.. Pozivaju Kkomunalnu policiju da djeluje na teritoriji opštine Zeta. Ovdje nema države, država treba da kad odvoji Opštinu da kaže šta pripada njoj i da prevede zemljište. Podgorica već tri godine raspolaže sa cijelom opremom u čijoj su kupovini učestvovali poreski obveznici iz Zete, za kupovinu vatrogasnih komunalnih vozila… Mi već tri godine ne možemo da koristimo šaraf od te opreme, a oni je koriste. Koji je način da se izborimo za to, evo vidite Tuzi sedam godina. Kad riješimo ovaj problem uselićemo se u Glavni grad. Nećemo imati drugo rješenje i to, da izvršimo pritisak da konačno prevedu – ako imaju 30 automobila, kamiona, ili bilo čega da dio daju nama. Oni bježe od sastanaka”, rekao je Asanović.

Poručio je da će napraviti protest i da će podgoričku opštinu onemogućiti da funkcioniše.

“Zašto bi mi da ne funkcionišemo, a oni da funkcionišu, raspolažu sa svim što treba zajednički da raspolažemo. Mi treba da ih pustimo, a mi da kupujemo nešto novo i da osnivamo preduzeće za nas i naše funkcionisanje. Nas sleduje taj dio opštine, djele se dva brata, tako što pripada nešto jednom i drugome. Ovdje imamo situaciju da kad se odvoji dio Zete ostaje nam 15 posto, dajte da ih dobijemo od svega. Oni neće, možemo ovako da idemo 2o godina, oni ne žele sastanke. Ministarstvo javne uprave je donijelo odluku da se razgraniče Tuzi i Podgorica, ali niko iz Glavnog grada ne dolazi na te sastanke. Njih niko ne može da natjera, nas i Tuzi opstruira Podgorica, mi ćemo preduzeti neke mjere da te ljude sjednemo za sto, ako ne možemo da se dogovorimo, nije problem idemo na arbitražu koju određuje Vlada. Mi i oni imamo pravo da dajemo primjedbe i dokaze, a za šest mjeseci je dužna ta Komsiija da donese odluku i završi arbitražu”, dodao je.

Ponovio je da će riješiti ovaj problem i da neće moći da se gradi kolektor zbog kojeg ljudi protestuju već 20 godina.

“Niko nije želio da ih sasluša, Mujović je rekao na početku godine da niko neće raditi mimo njihove volje, to je isto rekao Spajić. Niko nije pričao sa njima, niti je ponudio alternativna rješenja, jednostavno mora da se radi i to je to. Mora da se radi, a nemamo projekat. Nišavić nikad nije vidio Milana Kneževića, a u jednoj emisiji je rekao da je Knežević rekao nešto, blati ga u javnosti. Ništa nam nisu nudili, gledali su samo alternativne lokacije. Prva lokacija im je bila krug KAP-a, gdje su rekli da je devastirano zemljište, a druga lokacija im je bila preko Morače, Lekići, za tu lokaciju su rekli da je kontaminirano zemljište, a ovo zemljište koje je bliže crvenom mulju nije kontaminirano. Kako mi njima da vjerujemo, ne možemo nikako, niti u projekte, niti u studije, niti u bilo šta drugo”, naglasio je.

Asanović je istakao da ne igraju političke igre i da nije tačno da su ministri iz DNP-a glasali za urbanistički plan.

“To je bila telefonska sjednica, kad ljudi nisu znali šta glasaju, zamisli kad se jedan PUP glasa preko telefona. Jedan član DNP-a nije glasao, a drugi nije znao ni za šta glasa. Ovdje se ne radi o političkoj igri, bili smo protiv izgradnje kolektora u Botunu. Nema nikog iz NVO da nas brani, a nema potrebe ni da nas brane kad vidimo kako funkcionišu i kako se ponašaju. Za bilo šta drugo su se uključivali”, dodao je.

Tvrdi da Mujović neće ići do kraja, neće podnijeti ostavku, ni kolektor neće graditi.

“On je rekao da neće u koaliciju sa Abazovićem i Milatovićem pa je ušao”, dodao je on.

Asanović je ponovio da nema ugovor, te da imaju informaciju da je mnogo novca potrošeno na konsultanstke usluge. Ne bi prihvatio ni da je oprema novija, jer nisu povezani na taj kolektor.

“Mi nismo povezani na taj kolektor. Sve što nije valjalo su donijeli u Zetu, što je rekao jedan naš Zećanin samo nisu lude krave donijeli u Zetu. Nećemo da pregovaramo je li novija ili starija oprema. Kako da objasnite čovjeku da ima septičku jamu a da u blizini ima kolektor. Eto koliko su oni razmišljali o Zeti, da su makar povezali naših pet naselja, pa da mogu da pregovaraju. Evo kako se ophodila vlast u Podgorici prema Zeti. Oni su htjeli da rade u Zeti, a da Zeta ne bude povezana, isto su tako radili i Regionalni vodovod koji se snabdjeva iz Zete, a mi ne koristimo tu vodu”, istakao je on.

Izvor: ADRIA.tv

Zeta

Opština Zeta uručila stipendije najboljim đacima i studentima

U organizaciji Opštine Zeta danas je upriličena svečana dodjela stipendija za talentovane učenike i studente za školsku 2025/2026. godinu. Događaj je okupio brojne učenike i studente, njihove roditelje, profesore i predstavnike obrazovnih ustanova, koji su zajednički proslavili uspjehe najperspektivnijih mladih ljudi iz ove opštine.

Prisutnima se obratio predsjednik Opštine Zeta, Mihailo Asanović, naglasivši važnost kontinuiranog ulaganja u obrazovanje i podrške mladima koji svojim trudom i rezultatima doprinose razvoju zajednice. On je istakao da su ovi stipendisti primjer posvećenosti i izvrsnosti, te da ulaganje u njih predstavlja ulaganje u budućnost Zete.

Tom prilikom uručeno je ukupno 31 stipendija zaslužnim učenicima i studentima, kao priznanje za njihove izuzetne školske i vannastavne rezultate. Dodjelom stipendija Opština Zeta još jednom je potvrdila opredijeljenost ka podsticanju razvoja mladih talenata i stvaranju uslova da nastave svoje obrazovanje uz adekvatnu podršku.

Iz Opštine su svim stipendistima upućene iskrene čestitke, uz želju da i u godinama koje dolaze nastave da postižu vrhunske rezultate i budu ponos svoje opštine.

Zeta

Stručnjaci upozorili na ekološke i ekonomske rizike izgradnje kolektora u Botunu

Večeras je u velikoj sali KIC-a Zeta održana tribina u sklopu referendumske kampanje za predstojeći referendum u Zeti koji će se održati 14. decembra a tiče se izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. Uz veliko prisustvo žitelja Botuna, ali i svih Zećana, predsjednika Opštine Zeta Mihaila Asanovića, poslanika u Skupštini Crne Gore i lidera DNP-a Milana Kneževića kao i prisustvo svih predstavnika parlamentarnih stranaka u SO Zeta i odbornika moglo se čuti zašto je potencijalna izgradnja ovakvog postrojenja štetna za građane Zete.

Prisutnima su se obratili profesori sa Univerziteta Imperijal Koledž iz Londona Čedo Maksimović kao i profesor Mašinskog fakulteta u Beogradu Aleksandar Jovović.

Maksimović se prisutnima zahvalio na dugotrajnom aplauzu kao i porukama koje je dobio nakon gostovanja u emisiji na televiziji sa nacionalnom frekvencijom.

,,Čast mi je i privilegija da govorim pred punom salom i popričamo o problemu sistema za prečišćavanje otpadnih voda u Podgorici koji se reflektuje direktno na Zetu i njene građane” , započeo je svoje izlaganje Maksimović i nastavio:
,,Suština problema koji se tiče PPOV-a jeste nesavremeno rešenje i tehnologija koja je toliko stara da gotovo i nemamo slučaj da se u današnjem vremenu može naći sličan sistem koji se gradi u okruženju ili Evropi.

photo by Miloš Klikovac

Odbili su da nam dostave tehnički dokument o samom projektu ovog postrojenja, a najbolji primjer jeste na Luštici, gotovo identičan primjer i sistem koji su oni tada predstavili kao zadnju riječ tehnologije, danas je na obali Đuraševića na Luštici nemoguće večerati, ljudi se razbježe, da ne pričamo samo o utrošenoj energiji koje će ovo postrojenje proizvesti. To će biti toliko visoki računi za struju da opštinski budžet neće moći podnijeti tolikog potrošača”, kazao je profesor sa Londonskog univerziteta.

U svom izlaganju je zatim i pomenuo da je gotovo nemoguće da Glavni grad podnese strahovite ekonomske posljedice koje će PPOV proizvesti na budžet Podgorice.

,,Radi se o skupom projektu, čija cijena ne odgovara tehnologiji koja se nalazi unutar ovog sistema, vjerovatno ima i nekih novijih komponenti ali taložnica i spalionica uz bazen crvenog mulja je ekološka katastrofa” , kazao je Maksimović i pomenuo način na koji se moglo doći do boljih rešenja.

,,Primjenom biofiltera se moglo naći optimalnije i bolje rešenje, imamo primjere iz regiona gdje su se radila postrojenja na manjim površinama a dali su izvanredne rezultate, mogli su ljudi koji su radili ovaj projekat i elaborat konsultovati struku i naći pravo rešenje koje će biti na dobrobit svih građana i u Zeti i u Podgorici.”

Maksimović je naveo nekoliko primjera iz regiona i svijeta, ali u svom zaključku izrazio i nadu da će se razgovorom naći kompromis jer ovakav sistem je crni oblak nad Botunom i cijelom Zetom.

,,Suština je da se za znatno manje novca moglo doći do znatno boljih rešenja i boljih postrojenja koji imaju novije tehnologije, lakši su za održavanje i ekološki prihvatljiviji. Samo ću pomenuti primjer Šenžena gdje je postrojenje u centru grada a prečišćena voda je do te mjere čista i korisna, da je oni ne bacaju i prosipaju već je koriste za proizvodnju čipova u mobilnim telefonima koje svi mi danas kupujemo od kineskih proizvođača. Pozivam još jednom sve strane da sjednu za stol i zajedno sa svima nama dogovorimo ono što je na korist svakom čovjeku u Crnoj Gori”, zaključio je Maksimović.

Sa stavom profesora Maksimovića usaglasio se i profesor Aleksandar Jovović koji je pričao o spalionici unutar samog postrojenja, kao i o talozima mulja kojem treba dosta vremena da se razloži u kišnim danima kao i o još mnogo faktora koji su ovaj proces od samog početka učinili netransparentnim i neodrživim.

Građani Zete su imali priliku da učestvuju u otvorenom dijalogu sa eminentnim profesorima na goruću temu koja će svoju kulminaciju doživjeti 14. decembra na gradskom referendumu kada će o sudbini Zete odlučivati oni koji su i najviše pozvani o njoj da odlučuju – njeni građani.