Odgovor na ova pitanja, o kojima su sigurno mnogi vozači razmišljali, glasi: magična granica je brzina od 72 km/h.

Ukoliko vozite ispod te brzine ima smisla otvoriti prozore tokom vožnje kako bi se vaš auto rashladio. Iznad te brzine, efekat otpora otvorenih prozora počinje da okreće situaciju u korist klima-uređaja, odnosno tada je potrošnja klima-uređaja niža.

Ovaj zaključak zasnovan je na rezultatima istraživanja međunarodnog Društva inženjera transportnih industija (SAE International), koje je koje je ispitivalo odnos otvorenih prozora automobila u i korišćenja klima uređaja tokom vožnje.

Ipak, postoji mnogo varijabli koje istraživanje nije moglo da objasni, kao na primjer: koliko otvorenih prozora, zatim aerodinamika različitih modela automobila, koliko dugo neko može da koristi klima uređaj (neki bi mogli da ga koriste samo za kratkotrajno rashlađivanje, a drugi tokom cijele vožnje) ili mogućnost upotrebe ventilatora bez uključivanja klime.

Ipak, brzina od 72 km/h predstavlja prilično dobru granicu. Ako koristite klima-uređaj, potrošnju goriva možete da povećate za čak 10 odsto. Otvaranje prozora pri većim brzinama, međutim, potrošnju goriva može da poveća za čak 20 odsto.

Ovdje bi, takođe, trebalo uzeti u obzir i izloženost zagađenosti vazduha tokom gradske vožnje. U takvim situacijama je najbolje izbjegavati otvaranje prozora.

To, međutim, u vrelim danima može da bude veoma neprijatno, pa bi u takvim situacijama dobro bilo da uključite klimu, ali da zatvorite spoljne otvore ventilacije, tako da uređaj samo reciklira vazduh iz kabine, a da pritom ne uvlači spoljni vazduh, prenosi “Autopress”.

Tako ćete spriječiti da se u unutrašnjosti vaših kola nađe sve ono što izlazi iz auspuha vozila ispred vas.

Jedna od najgorih stvari koja može da se desi u vožnji jeste da se automobil pokvari na putu, ali postoje načini da ovu situaciju spriječite. Ovo su najčešće kvarovi kod benzinaca i dizelaša koji se dešavaju u vožnji.

Šta možete da očekujete kao vlasnici novijih benzinskih i dizel vozila? Uglavnom, bezbrižno putovanje do odredišta. Ipak, ponekad to nije slučaj, jer može doći do kvara na putu.

Kod „dizelaša“ koje pokreću motori sa Euro 5 i 6 normom izduvnih gasova, često će se javiti problemi sa EGR ventilom za recirkulaciju izduvnih gasova, kao i sa AdBlue rezervoarom, odnosno rastvorom uree. Oba ova problema utiču na gubitak snage i radi se o komponentama koje obrađuju izduvne gasove.

Još jedan potencijalni problem kod dizela su dizne, a sa novim generacijama nema pravila, nekada prestanu sa radom na 60.000 km, a kod istog modela vozila u drugom slučaju naprave 300.000 km bez problema. Veliki problem kod ove grupe djelova je što često nisu lagerski dostupni i cjenovno su dosta veliki i neplanirani trošak, kao i već spomenuti djelovi koji učestvuju u obradi izduvnih gasova.

Što se benzinaca tiče, često će nas na putu ostaviti visokonaponski sistem u vidu bobine – tada ostajemo bez potrebne varnice na svjećicama, a gubitkom rada cilindra više nema vožnje na siguran način. Vozila koje pokreće benzin, a posebno ako su u kombinaciji sa tečnim naftnim gasom, često mogu da imaju i kvar benzinske pumpe u rezervoaru goriva, kao i kod motora sa direktnim ubrizgavanjem koji koriste pumpe visokog pritiska za ubrizgavanje goriva.

Benzin ne djeluje kao dizel sa efektom podmazivanja. Takođe, noviji trocilindarski benzinski motori često pate od nekog od problema na distribuciji s lancem. Uvijek je prenos između bregaste osovine i kolenastog vratila teže dovesti u ravnotežu sa tri cilindra, pa neki materijali u tom prenosu ubrzano troše, a često dođe i do trenutka njihovog pucanja i potpunog otkazivanja.

U ovim ili sličnim problemima kod dizelaša i benzinaca često auto-dijagnostika može da zabilježi određenu kodnu grešku, koja još uvijek neće uključiti lampicu neispravnosti motora, ali će u servisu biti vidljivo da računar već bilježi da ti djelovi slabije funkcionišu.

Kako prenosi Revija HAK, očitane greške sa dijagnostičkim uređajem će pomoći serviseru da na vrijeme obavjesti vozača da bi uskoro moglo da dođe do otkazivanja nekog ključnog djela. Preporuka je da se u sklopu redovnih pregleda i servisa obavi i auto-dijagnostika sa dijagnostičkim uređajem kako bi se na vrijeme odradila analiza. Tačnije, da biste znali da je neki ključni dio u lošijem stanju i da biste imali vremena da ga popravite prije odlaska na put.