Način na koji pretražujemo informacije na internetu mogao bi da doživi revoluciju nakon što su „Gugl“ i „Majkrosoft“ najavili da uvode vještačku inteligenciju u svoje pretraživače. Primjena te tehnologije nosi mnoge dobrobiti, ali i etičke dileme i rizike, upozoravaju upućeni.

Budućnost je sada – tako stručnjaci komentarišu korjenite promjene koje vještačka inteligencija donosi u svakodnevni život, poslovne procese, industriju… Računari rade sa velikim količinama podataka iz kojih izvlače zaključke.
„Vještačka inteligencija je oponašanje ljudskog ponašanja. To je cilj. Da se računar ponaša kao čovjek u određenim aspektima“, kaže Denis Aličić, inženjer za vještačku inteligenciju.

Da se radi o veoma moćnoj tehnologiji pokazuje i trka velikih korporacija u razvijanju tih sistema. Čet-bot koji posljednjih mjeseci privlači pažnju je „Majkrosoftov“ ChatGPT3.

Raspolažući sa oko 175 milijardi informacija opčinio je korisnike iz cijelog svijeta sposobnošću da razgovara, piše programske kodove, pjesme i eseje pa bi pretraga interneta u budućnosti mogla da liči na razgovor sa veoma upućenim, mada povremeno zbunjenim ljudskim bićem.

„Mislim da će nova tehnologija preoblikovati dosadašnju internet pretragu koja je sa računara evoluirala na mobilne telefone, a sad je samo pitanje kako će je vještačka inteligencija izmijeniti“, naglašava Satia Nadela, izvršni direktor „Majkrosofta“.

„Mi smo nastankom interneta navikli da u ‘Gugl’ ukucamo nešto i dobijemo neki sajt. Ali to nije najprirodniji način, mi smo navikli da pričamo. Tako da ChatGPT ili ‘Guglov’ čet omogućavaju to da pričate sa njim, a on vam daje neke informacije“, objašnjava Aličić.

Upotreba vještačke inteligencije tehničko, političko i moralno pitanje
Vint Serf, jedan od inženjera koji su postavili temelje interneta, upozorava na opasnosti koje ta tehnologija nosi sa sobom. Kako će se koristiti nije samo tehničko pitanje, već i političko i moralno, a norme se često razlikuje od države do države.

Srbija je među prvim zemljama u Jugoistočnoj Evropi donijela Strategiju razvoja vještačke inteligencije do 2025. godine.

„Ono što je činjenica je da mi u većem dijelu svijeta imamo smanjenje radne snage. Ako vještačka inteligencija bude u stanju da preuzme neke poslove koji su repetativni i koji su ne toliko kreativni to može svima da nam bude od pomoći“, navodi Nebojša Bjelotomić iz inicijative „Digitalna Srbija“.

Evropska komisija zakonima o vještačkoj inteligenciji pokušava da postavi granice primjene te tehnologije. Oblasti koje bi trebalo strogo regulisati, su autonomna vozila i programi koji biraju kandidate za posao.