fbpx
Connect with us

Digitalni svijet

Vještačka inteligencija – Budućnost je stigla, ali ne i regulativa

vještačka inteligencija

Način na koji pretražujemo informacije na internetu mogao bi da doživi revoluciju nakon što su „Gugl“ i „Majkrosoft“ najavili da uvode vještačku inteligenciju u svoje pretraživače. Primjena te tehnologije nosi mnoge dobrobiti, ali i etičke dileme i rizike, upozoravaju upućeni.

Budućnost je sada – tako stručnjaci komentarišu korjenite promjene koje vještačka inteligencija donosi u svakodnevni život, poslovne procese, industriju… Računari rade sa velikim količinama podataka iz kojih izvlače zaključke.
„Vještačka inteligencija je oponašanje ljudskog ponašanja. To je cilj. Da se računar ponaša kao čovjek u određenim aspektima“, kaže Denis Aličić, inženjer za vještačku inteligenciju.

Da se radi o veoma moćnoj tehnologiji pokazuje i trka velikih korporacija u razvijanju tih sistema. Čet-bot koji posljednjih mjeseci privlači pažnju je „Majkrosoftov“ ChatGPT3.

Raspolažući sa oko 175 milijardi informacija opčinio je korisnike iz cijelog svijeta sposobnošću da razgovara, piše programske kodove, pjesme i eseje pa bi pretraga interneta u budućnosti mogla da liči na razgovor sa veoma upućenim, mada povremeno zbunjenim ljudskim bićem.

„Mislim da će nova tehnologija preoblikovati dosadašnju internet pretragu koja je sa računara evoluirala na mobilne telefone, a sad je samo pitanje kako će je vještačka inteligencija izmijeniti“, naglašava Satia Nadela, izvršni direktor „Majkrosofta“.

„Mi smo nastankom interneta navikli da u ‘Gugl’ ukucamo nešto i dobijemo neki sajt. Ali to nije najprirodniji način, mi smo navikli da pričamo. Tako da ChatGPT ili ‘Guglov’ čet omogućavaju to da pričate sa njim, a on vam daje neke informacije“, objašnjava Aličić.

Upotreba vještačke inteligencije tehničko, političko i moralno pitanje
Vint Serf, jedan od inženjera koji su postavili temelje interneta, upozorava na opasnosti koje ta tehnologija nosi sa sobom. Kako će se koristiti nije samo tehničko pitanje, već i političko i moralno, a norme se često razlikuje od države do države.

Srbija je među prvim zemljama u Jugoistočnoj Evropi donijela Strategiju razvoja vještačke inteligencije do 2025. godine.

„Ono što je činjenica je da mi u većem dijelu svijeta imamo smanjenje radne snage. Ako vještačka inteligencija bude u stanju da preuzme neke poslove koji su repetativni i koji su ne toliko kreativni to može svima da nam bude od pomoći“, navodi Nebojša Bjelotomić iz inicijative „Digitalna Srbija“.

Evropska komisija zakonima o vještačkoj inteligenciji pokušava da postavi granice primjene te tehnologije. Oblasti koje bi trebalo strogo regulisati, su autonomna vozila i programi koji biraju kandidate za posao.

Reklama turizam danilovgrad
Klikni da ostaviš komentar

Leave a Reply

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Digitalni svijet

Profesor Moskowitz o alatima vještačke inteligencije: Treba djelovati i eksperimentisati, a onda analizirati

prof. dr Howard Moskowitz
izvor: Univerzitet Crne Gore

Naučnik svjetske reputacije prof. dr Howard Moskowitz, pionir na polju Genomike uma, održao je predavanje danas na Univerzitetu Crne Gore, gdje je objasnio metode i alate kojima se mogu istražiti razlike među ljudima i imati upotrebnu vrijednost u industrijama hrane, lijekova, ali i u razvijanju karijere, dobijanju poslova, postavljanju pravih pitanja i davanja odgovora na intervjuima za posao.

Polaznike predavanja, studente i profesore, pozvao je da koriste njegov vebsajt bimileap.com. Dr Moskowitz je istakao da umjesto dugog istraživanja u biblioteci, mogu koristiti alate vještačke inteligencije za brzo generisanje pitanja i odgovora, omogućavajući efikasno prikupljanje podataka i analize čak i bez prethodnog znanja o temi. Cilj je sticanje uvida i unapređenje industrije u kratkom vremenskom roku, koristeći moć vještačke inteligencije.

Ova metoda, kazao je, studentima može omogućiti i kreiranje karijere u roku od nekoliko mjeseci, u kombinaciji sa vještačkom inteligencijom. Dr. Moskowitz je naglasio važnost eksperimentisanja bez previše razmišljanja, citirajući svoja iskustva sa Harvarda. Predložio je eksperimente na više pitanja od interesovanja za učesnike i pokazao im kako da koriste  alat na vebsajtu za istraživanje tržišta. Kroz jednostavna pitanja i odgovore, ova metoda pomaže u povezivanju potrošača, trgovaca i proizvođača, ili opet pokretače biznisa sa klijentima ili studenta sa poslodavcem.

Cilj je bio pokazati kako brzo i efikasno možemo steći uvide bez prethodnog znanja, i kako takav pristup može unaprijediti naše živote.

On je poručio studentima da djeluju i eksperimentišu, da ne razmišljaju previše. Nakon upotrebe i pomoći vještačke inteligencije mogu ići u dalja egzaktna istraživanja, uz ogromnu uštedu vremena.

Dr Moskowitz je naučnik, profesor, preduzetnik, pjesnik, ali prije svega mentor. Tokom svoje pedesetpetogodišnje karijere, nakon sticanja doktorata na Harvardu iz eksperimentalne psihologije (psihofizike), radio je istraživanja za industriju hrane i lijekova, kao i u oblastima prava, društva, medicine i mnogih drugih oblasti.

Njegova vizija je da svijetu pruži korist od tehnologije koju je razvio, Genomike uma, za koju je dobio nagradu Sigma Xi i svjetsku reputaciju. Genomika uma je nauka o svakodnevnom, koja ispituje kako se ljudi razlikuju jedni od drugih. Umjesto da bude samo teoretska i intenzivno matematička, ova nova nauka kombinuje učenje o ljudima sa praktičnim uputstvima, bilo da je riječ o stvaranju novih proizvoda ili smanjenju troškova zdravstva tako što uči medicinske stručnjake da prepoznaju umove svojih pacijenata.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ray-Ban pametne naočare: Glasom objavljujete stori na Instagram i puštate muziku

pametne naočare

Meta je ažurirala svoje Ray-Ban Meta pametne naočare kako bi im pružila više mogućnosti.

Ovo uključuje novu funkciju koja vam omogućava da objavljujete Instagram storije bez potrebe da vadite telefon.

Možete samo da kažete “Hej Meta, podijeli moju poslednju fotografiju na Instagram”, ako ste već snimili fotografiju, ali i “Hej, Meta, objavi fotografiju na Instagram” ako želite da je uslikate u tom trenutku.

Pored toga, sada je moguće i glasovnom komandom aktivirati Amazon Music, i da pritom kontrolišete zvuk pomoću kontrola na samom uređaju ili glasom.

Ako imate Calm nalog i morate da dekompresujete nešto, umjesto toga možete da slušate vođenu meditaciju na pametnim naočarima pomoću glasovne komande.

Prošlog mjeseca, Meta je takođe uvela multimodalni AI za Ray-Ban pametne naočare nakon nekoliko meseci testiranja. Ovo im omogućava da funkcionišu kao AI gedžet nezavisno od telefona, slično Rabbit R1 i Humane AI Pin uređajima.

Continue Reading

Digitalni svijet

Ova društvena mreža bi mogla da ugrozi Facebook, Instagram i TikTok

airchat

Aplikacija je u potpunosti fokusirana na glas, a izgovorene riječi automatski se pretvaraju u tekst. Da li na prebukiranom tržištu društvenih mreža ima mjesta za još jednu, malo drugačiju aplikaciju?

Trenutno imamo aplikacije koje su dominantno tekstualne, imamo aplikacije i mreže za fotografije i video, a AirChat je fokusiran na – glas. Iako su tokom pandemije predstavljene aplikacije u kojima je dominantan način konverzacije glasovni (sjetite se Clubhousea), one ipak nisu zaživjele i nisu privukle dovoljan broj korisnika.

Ekipa koja stoji iza AirChata, a riječ je o investitoru Navalu Ravikantu i jednom od bivših direktora u Tinderu Brajanu Norgardu, vjeruje da postoji tržište za aplikacije usmjerene na glasovnu komunikaciju.

Oni smatraju kako je glas puno intimniji medij u odnosu na tekstualnu komunikaciju, pa se na taj način može prenijeti strast u porukama, za razliku od običnog teksta: “Ljudi su stvoreni da se slažu s drugim ljudima, a to samo zahtijeva prirodni glas”, objasnio je Ravikant.

Sama aplikacija je po izgledu i interfejsu slična brojnim postojećim društvenim mrežama. Korisnici mogu da objavljuju sadržaj, prate druge korisnike, lajkuju njihov sadržaj i slično i mogu da šalju direktne poruke drugim korisnicima aplikacije. Ali umjesto tekstualnog upisa, u fokusu je glas tako da je objavu potrebno izgovoriti, a korisnici će na AirChatu moći da je preslušaju, ali i – pročitaju. Naime, aplikacija će automatski pretvarati govor u tekst za situacije u kojima ne želite ili ne možete da slušate poruke drugih korisnika. Ali poenta je da ih ne možete napisati, već samo izgovoriti.

Ova aplikacija je prvo bila predstavljena krajem prošle godine, a nedavno je redizajnirana i dostupna je za korisnike Androida i Apple telefona, ali samo za one koji imaju pozivnicu. Broj njenih korisnika konstantno raste i biće zanimljivo videti koliko će korisnika će nastaviti da je koristi, a ko će je samo isprobati i onda izbrisati s uređaja, pri čemu je ponovo potrebno podsjetiti na Clubhouse koji je u jednom periodu bio veoma tražena aplikacija, a danas je skoro više niko ne pominje.

Takođe, na stranici Fast Company podsjećaju i na konkurente koji su se pojavili nakon Maskovog preuzimanja Twittera. Iako su imali veliku medijsku praćenost i iako su mnogi korisnici Twittera, tj. sadašnje platforme X najavili da odustaju od te društvene mreže i namjeravaju da se okrenu nekim alternativnim rešenjima, Mastodon je početkom godine imao samo 1,5 miliona aktivnih mjesečnih korisnika, dok su brojke Bluesky-a Džeka Dorsija malo bolje i iznose oko 2 miliona korisnika.

 

Continue Reading

Facebook

Istaknuto

Najnovije

Istaknuto