Politika

“Veterani Rusije” traže da ruski turisti ne putuju u Crnu Goru i Tursku

U Rusiji je predloženo da se privremeno ograniči mogućnost kupovine turističkih aranžmana za zemlje NATO-a koje podržavaju Ukrajinu, a u naslovima tekstova koji su objavljeni u tamošnjim medijima u tom kontekstu se pominju i Crna Gora i Turska, kao najpopularnije turističke destinacije među ruskim turistima.

Sa takvom inicijativom istupio je predsjednik pokreta “Veterani Rusije” Ildar Rezijapov, u razgovoru za internet portal “Abzac”.

Prema njegovim riječima, riječ je prvenstveno o državama kao što su Francuska i Njemačka, koje pokazuju izrazito neprijateljski stav prema Rusiji. On je objasnio da bi ovakva mjera pomogla da se smanji odliv finansijskih sredstava ruskih građana u inostranstvo, da se oni zaštite od mogućih vanrednih situacija i da se spriječi da novac ruskih turista posredno bude usmjeren na podršku Kijevu.

Inicijativa se ne bi odnosila na građane koji putuju u inostranstvo radi liječenja ili posjete bliskim rođacima.

Rezijapov je istakao da ukupni vojni izdaci NATO-a čine 67 odsto svjetskih, što, po njegovom mišljenju, pokazuje agresivne namjere i stvara rizike za ruske putnike, uključujući mogućnost hapšenja ili vrbovanja.

Predstavnici pomenutog pokreta takođe smatraju da bi ovakva ograničenja podstakla razvoj domaćeg turizma. Oni ukazuju na potrebu za regulisanjem cijena, poboljšanje kvaliteta ljetovališta i stvaranje boljih uslova za porodični odmor u Rusiji. Kako su predložili, ograničenja bi bila ukinuta nakon završetka “specijalne vojne operacije”.

Eventualno prihvatanje ove ideje u Rusiji najvjerovatnije bi uzrokovalo novi pad posjete turista s tog tržišta Crnoj Gori. Inače, to tržište je u posljednjih petnaest godina bilo jedno od najstabilnijih i najvrednijih za crnogorski turizam. Nakon ukidanja viza 2008. godine, broj dolazaka ruskih turista rastao je iz godine u godinu, a Crna Gora je u pojedinim sezonama bila među tri najtraženije destinacije među građanima Ruske Federacije, uz Tursku i Grčku.

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, ruski turisti su u periodu između 2014. i 2019. godine činili od 10 do 20 odsto ukupnih stranih dolazaka, zavisno od sezone. Njihovo učešće u ukupnim prihodima od turizma bilo je još veće, jer su, po podacima lokalnih ugostitelja i tadašnjim procjenama, prednjačili u vanpansionskoj potrošnji u restoranima, trgovinama, na izletima i u zakupima nekretnina.

Istraživanja sprovedena prije pandemije pokazuju da je prosječan ruski turista trošio 20 do 30 odsto više od prosjeka stranih posjetilaca, te da je u Crnoj Gori prosječno boravio od 10 do 12 dana, najčešće u individualnom smještaju ili apartmanima. Njihova potrošnja, osim direktnih prihoda, znatno je doprinosila i lokalnim budžetima kroz poreze, komunalne takse i promet u malim biznisima.

Ruski gosti su tradicionalno pokazivali visok stepen lojalnosti crnogorskim destinacijama; mnogi od njih su iz godine u godinu ljetovali na istim mjestima, posebno u Budvi, Petrovcu, Herceg Novom i Baru. Njihov dolazak nije zavisio od masovnih aranžmana već od direktnih letova i porodičnih veza, što ih je činilo otpornijima na promjene u turističkim trendovima.

Slične teme:Crna gora rusija turizam

Sledeće

Kaluđerović: Napad Darka Šukovića na ambasadorku SAD izraz političke nekulture

Ne propustite

Živković: Nećete slomiti kičmu DPS-u jer smo jači od čelika

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Mujović: Neprihvatljivo da radovi u Botunu budu obustavljeni do razgraničenja Podgorice i Zete

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović za RTCG je istakao da radovi na postrojenju za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu moraju biti nastavljeni i Glavnom gradu je potpuno neprihvatljiv stav da budu obustavljeni do momenta razgraničenja Podgorice i Zete.

“Proces razgraničenja je vremenski zahtjevan, a mi vremena za čekanje i oklijevanje nemamo. Imam osjećaj dubokog poštovanja prema mještanima Botuna i svom snagom se zalažem za napredak Podgorice, ali ne po cijenu ugrožavanja bilo koga ili nanošenja štete bilo kome. Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda je ključ razvoja Podgorice i Crne Gore. Civilizacijski iskorak prisutan u svim evropskim gradovima i samo jedno od postrojenja koje će biti izgrađeno u našoj zemlji do 2035. godine. Postrojenje je u potpunosti bezbjedno i savremeno i ne postoji niti jedan validni stav koji bi išao u korist opravdanosti protesta protiv izgradnje istog”, naglasio je Mujović.

Vremena da se čeka razgraničenje opština, kako je naglasio nema.

“Za dijalog sa građanima – da, ali u kontekstu datih garancija i pomoći države oko izgradnje infrastrukturnih objekata za selo”, naveo je Mujović.

Napomenuo je i da ovo postrojenje ima ozbiljan značaj za Zetu, te da je nedavno imao sastanak sa predstavnicima EU i kompanije Fichtner oko načina konkurisanja za sredstva kako bi mogli uraditi kanalizacionu mrežu kroz oko 30% teritorije Zete, a koju bi priključili na novo postrojenje u Botunu.

“Konačno, ostajemo pri čvrstom stavu da se radi sanacija bazena crvenog mulja. S tim u vezi, Vlada je već proglasila javni interes i sljedeći korak se tiče otkupa ili oduzimanja zemljišta od vlasnika. Dakle, Zaključci Vlade se moraju poštovati i sa tog aspekta mještani nemau razloga za zabrinutost”, poručio je Mujović.

Politika

Borovinić Bojović: Rješenje za Botun je dijalog, ne novi izbori

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, gostujući u emisiji Stav regiona na Newsmax Balkans TV , govoreći o aktuelnoj situaciji u Botunu i ponovnim okupljanjima mještana, kazala da su građani Zete godinama bili marginalizovani, te da sa njima nije vođena adekvatna komunikacija, što je, kako je istakla, dovelo do problema sa kojima se danas suočavamo.

“To je naslijeđeni problem koji je decenijama guran pod tepih. Sada smo u situaciji da zbog evropskih integracija i potrebe za savremenim ekološkim rješenjima ovo pitanje mora da se rješava. Vjerujem da rješenje može da se pronađe, ali isključivo kroz adekvatan dogovor, u interesu i Zete i Podgorice”, poručila je Borovinić Bojović.

Istakla je da se slična postrojenja grade širom i regiona i Evrope, te da će takvi projekti biti realizovani i u drugim gradovima Crne Gore, zbog čega smatra da je dijalog jedini održiv put.

Osvrnula se i na političke posljedice dešavanja u Botunu, podsjećajući da je nakon izlaska odbornika DNP-a iz vlasti Skupština Glavnog grada ušla u, kako je navela, „sivu zonu funkcionisanja“.

“Očekujem odgovornost svih odbornika, bez obzira na političke razlike. Interes građana Podgorice i stabilnost grada moraju biti iznad svega”, naglasila je ona.

Politika

Knežević: Biću prinuđen da glasam za smjenu Mujovića

Predsjednik DNP-a Milan Knežević govorio je danas u Skupštini i saopštio da će biti prinuđen da da saglasnost za smjenu i Saše Mujovića i ostalih čelnih ljudi u Glavnom gradu.

Sve ovo je došlo nakon skupštinskog izlaganja koje je imao govoreći o iskopavanju, kako navodi, radioaktivnih i kancerogenih anoda na mjestu gdje je planirano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda u Botunu. On dodaje da je Saša Mujović generator ove krize, i da ima zahtjeve funkcionera DNP-a da krene u smjenu rukovodstva Glavnog grada koje je krenulo da se obračuna sa građanima Zete ali i svima onima koji imaju glavu za razmišljanje a ne za šišanje,

„A mi Zećani smo spremni da nas eutanizirate. Mislim da je pošteno. Nema potrebe da živimo na rate niti da nam djeca obolijevaju od autizma i najsloženijih onkoloških bolesti i da ne možemo da ih liječimo. A ponavljam, svaka treća kuća ima onkološkog bolesnika. Za to što se dešava u državi, jedan institucionalni diskriminatorski i antizetski tretman, nije možda kriv ministar Šimun. Ali ste dio Vlade koja učestvuje u tome i sigurni budite da ćemo morati da pružimo otpor. Nećete nas trovati anodama i radioaktivnim otpadom. Kad umiremo, makar da umremo na pravi način a ne da nas truju Turci, Njemci, i ne znam kakve korporacije“, naveo je Knežević.