Politika

Ustavni sud crna tačka Crne Gore

Iako je u februaru ove godine Skupština Crne Gore omogućila da Ustavni sud dobije nužno potrebne sudije za nesmetan rad, to nije dalo željene rezultate kad je u pitanju rešenje najvažnijih zaostalih predmeta.

Početkom prošlog mjeseca nije donijeta odluka o ocjeni ustavnosti Ukaza o raspuštanju Skupštine, koji je donio odlazeći predsjednik države Milo Đukanović.

Sa druge strane, nema informacija da se Ustavni sud izjašnjavao o novom Zakonu o predsjedniku.

Naime, Đukanović je 16. decembra potpisao izmjene Zakona o predsjedniku koje su poslanici crnogorskog parlamenta, glasovima aktuelne većine, ponovo usvojili 12. decembra prošle godine, a kojim Skupština preuzima dio nadležnosti predsjednika države u predlaganju mandatara za sastav Vlade.

Za tu odluku tada je glasao 41 poslanik većine, četiri su bila protiv.

Inicijativu za ocjenu ustavnosti izmjena Zakona o predsjedniku 28. februara ove godine podnio je Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Još u martu je u medijima najavljivano da će Ustavni sud o tome donijeti odluku, međutim to se do danas nije desilo.

Novoizabrani predsjednik Crne Gore Jakov Milatović juče je izrazio nadu da će Ustavni sud ipak ubrzo donijeti odluku po toj inicijativi.

Taj sud se duže vrijeme ne izjašnjava ni o dvije podnijete inicijative za ocjenu ustavnosti, vezanih za postupak zamrzavanja imovine ruskim državljanima.

Podgoričanin Predrag Zečević, preko punomoćnika advokata Marka Ivanovića, predao Ustavnom sudu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti članova 18 i 19 Zakona o restriktivnim mjerama iz 2018. godine.

Prema tom zakonu, državni organi Crne Gore su zamrzli imovinu ruskim državljanima, a podnosioci inicijative smatraju da to nije u skladu sa Ustavom i zakonima Crne Gore. I ne samo to, inicijatori su bili uvjereni da je zakon protivan interesima države koja bi mogla da plati milionske odštete, objavili su ranije mediji.

U Inicijativi, podnijetoj 21. jula 2022. godine, se navodi da odredbe člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nijesu u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmenjene u skladu sa Protokolom broj 11.

Da je u pitanju neustavna odluka Vlade potvrdio je ranije i bivši predsjednik Ustavnog suda Crne Gore i profesor ustavnog prava dr Blagota Mitrić koji kaže da zamrzavanjem imovine ruskim državljanima, osim što je grubo pogazila Ustav, Vlada napravila opasan presedan, koji može izazvati dodatne komplikacije u našem pravnom sistemu.

Prema članu 18, zamrzavanje imovine podrazumijeva zabranu transfera, konverzije, raspolaganja ili prometa svim sredstvima i/ili drugom imovinom koja se nalazi u svojini, državini ili pod kontrolom označenog lica, posredno ili neposredno, na osnovu i za vrijeme primjene restriktivne mjere, kao i na pružanje finansijskih i drugih usluga označenom licu.

Početkom avgusta prošle godine Demokratski front (DF) je obavjestio javnost da su poslanici tog koalicionog saveza podnijeli Ustavnom sudu Predlog za ocjenu saglasnosti sa Ustavom i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, kojim se pokreće postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti i zakonitosti člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama.

Ni ta inicijativa nije došla na red za razmatranje.

Uprkos tome, predstavnici Ustavnog suda prije nekoliko dana su se pohvalili da su u prethodne dvije godine značajno smanjili ukupan zaostatak neriješenih predmeta.

Sledeće

Opštinama na sjeveru po milion eura

Ne propustite

Lekić: Crna Gora da pokaže samopoštovanje

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Politika

Knežević: Nisu svi Srbi glasali ZBCG, značajan broj glasao Demokrate i PES

Lider Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević izjavio je da eventualni izlazak koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) iz Vlade ne bi izazvao vanredne izbore, već bi otvorio prostor za povratak Demokratske partije socijalista (DPS) u izvršnu vlast.

„Izlazak DNP-a i NSD-a bi doveo koaliciju na 39 [poslanika], ali ja sam uvjeren da ne bi bilo vanrednih izbora, već da bi DPS i SD uskočili da ih zakrpe“, kazao je Knežević u emisiji Slobodna zona.

On je istakao da DNP i koalicija ZBCG trpe određene poteze Vlade Milojka Spajića, ali da neće dozvoliti nacionalna i politička poniženja.

„Ukoliko se nastavi sa realizacijom antisrpske politike, nevezano samo za Ranka Krivokapića… mi ćemo redefinisati odnos prema Vladi“, poručio je Knežević.

Posebno je kritikovao imenovanje Ranka Krivokapića i podršku prijemu tzv. Kosova u Savjet Evrope, nazivajući ih potezima koji prelaze crvene linije za DNP.

„Ako Vlada Milojka Spajića ili njeni djelovi budu insistirali na pomoći tzv. državi Kosovo… DNP će imati egzaktan odgovor, pa će Spajić morati da se izjasni – ili mi ili Ervin Ibrahimović“, naglasio je Knežević.

U kontekstu političke snage koalicije ZBCG, Knežević je rekao da je važno shvatiti da „nisu svi Srbi glasali ZBCG, te da je značajan broj glasao Demokrate i PES“. Prema njegovim riječima, koalicija sa 15% podrške ne može sama rješavati sva nacionalna pitanja srpskog naroda u Crnoj Gori.

Komentarišući dinamiku unutar vladajuće strukture, Knežević je naveo: „Nemam namjeru da rušim Vladu, da remetim koalicioni sporazum, ali je ovdje pitanje kako ko tumači koalicioni sporazum?“ Takođe je ukazao na nepoštovanje dogovora sa Bošnjačkom strankom (BS) u Bijelom Polju kao razlog što DNP nije podržala rekonstrukciju Vlade.

Zaključno, Knežević je poručio da će, ukoliko se nastavi ignorisanje stavova DNP-a i antisrpski narativ, njegova partija preduzeti konkretne političke inicijative: „Onda će DNP da podnosi političke atomske bombe u vidu inicijativa prema Vladi, kad to svi drugi mogu da rade.“

Politika

Mandić: Ibrahimović prekršio dogovor vladajuće koalicije

Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić.

„Mi sa koalicionim partnerima imamo jasan dogovor o funkcionisanju izvršne vlasti: zajednički radimo na realizaciji spoljnopolitičkog prioriteta – učlanjenju Crne Gore u EU i zbog toga stavljamo moratorijum na pitanja o kojima ne postoji saglasnost unutar parlamentarne većine. Vlada vodi unutrašnju i spoljašnju politiku Crne Gore i jedino mjesto gdje se utvrđuje poštovanje tih principa su odluke na sjednicama Vlade. Jučerašnjim glasanjem na sastanku Komiteta ministara Savjeta Evrope ministar vanjskih poslova Evrin Ibrahimović, narušio je oba principa“, objavio je Madnić na društvenoj mreži „X“.

On smatra da ministar ne smije da zastupa ono što bi lično želio, već je dužan da izvršava politiku koju vodi Vlada.

„Ova Vlada se zalaže za ulazak Crne Gore u EU, a ne za ispunjavanje spoljnopolitičkih ambicija albanskih političara sa Kosova i Metohije. Jednostranom odlukom da se glasa u Savjetu Evrope, bez ikakvih konsultacija sa koalicionim partnerima, a posebno bez odluke Vlade, ministar vanjskih poslova, direktno je osporio naše dogovore i koalicioni sporazum, ugrozio dobrosusjedske odnose sa Srbijom i pokušao da skrene Crnu Goru sa EU puta. U krajnjem, očekujem da se Vlada Crne Gore jasno odredi prema ovom glasanju. Najnoviji postupci su suprotni dogovorima i potpisanom koalicionom sporazumu i predstavljaju samo kontinuitet pogrešnih politika koje su vodile ranije vlasti, a koje su poražene na izborima 2020. i 2023. godine“, zaključio je Mandić.

Politika

Pejović: Izvještaj Evropskog parlamenta potvrda uspješnog rada

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da je izvještaj Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta još jedna potvrda uspješnog rada Crne Gore na putu ka EU.

„U juče usvojenom Izvještaju o Crnoj Gori, članovi Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta su još jednom istakli da naša država ostaje najnapredniji kandidat za članstvo među zemljama regiona“, rekao je Pejović.

U tom dokumentu Evropski parlament je, kako navodi Pejović, posebno pohvalio značajan napredak u usklađivanju sa pravnim okvirom EU, stabilnu i visoku podršku građana koji prepoznaju koristi članstva u EU i jasnu ambiciju da do 2028. postanemo punopravna članica Unije.

Zatvaranjem tri poglavlja krajem prošle godine, prvi put nakon sedam godina, Vlada predvođena Pokretom Evropa sad! potvrdila je odlučnost i sposobnost da u ambicioznom roku ostvari mjerljive rezultate“, istakao je Pejović.

Ovo priznanje, kako navodi, potkrepljuje naš model vođenja politike usmjeren na jačanje ekonomskog standarda, ubrzanje evropskih integracija i unaprjeđenje vladavine prava.

„Ta tri međusobno isprepletana cilja čine i činiće glavni pravac kretanja Pokreta Evropa sad!“, dodao je Pejović.