Zanimljivosti

Trikovi i savjeti kako da prevaziđete sezonsku depresiju

Dolazak hladnih i tmurnih jesenjih dana nerijetko može da se odrazi na naše raspoloženje.

Dolazak hladnih i tmurnih jesenjih dana nerijetko može da se odrazi na naše raspoloženje. I dok kod nekih ljudi to traje prilično kratko ili se javlja u naletima, kod nekih drugih to može da bude ozbiljan mentalni izazov. Stoga vam danas otkrivamo kako da prepoznate sezonsku depresiju, te na koji način možete da je spriječite.

Ukoliko niste sigurni da li patite od sezonske depresije, evo njenih glavnih simptoma:

– Tužni ste ili razmišljate negativno sve vrijeme
– Izgubili ste interesovanje za hobije i aktivnosti u kojima ste nekada uživali
– Primjećujete promjene u apetitu – jedete više, uglavnom nezdravo
– Promjene u snu – spavate više nego ranije
– Imate poteškoća u donošenju odluka i koncentraciji
– Osjećate se beznadežno ili čak bezvrijedno
– Javljaju vam se suicidne misli.

Ako kod sebe ili kod voljene osobe prepoznate sezonsku depresiju, obavezno potražite stručnu pomoć, a u nastavku otkrijte šta sve još možete da uradite kako biste pomogli sebi i prevazišli ovo stanje.

Na fizičkom nivou:

Važno je da redovno vježbate i izlazite u šetnju nekoliko puta, čak i u zimskim mjesecima. Postavite sebi cilj da ćete, recimo, najmanje jednom ili dva puta nedeljno po sat vremena biti napolju. Takođe, vodite računa da jedete uglavnom zdravu i domaću kuvanu hranu. Pored toga, ne zaboravite na redovan ritam sna – kako dani postaju kraći, poželjećete da spavate popodne, ali se oduprite tome. Održavajte redovan ritam spavanja i trudite se da spavate dovoljno.

Na emocionalnom nivou:

Budite zahvalni. Kada se čini da sve ide naopako, pronađite snagu u sebi da uvidite sve lijepo što vas okružuje i da budete zahvalni na svemu što imate, a što možda uzimate zdravo za gotovo. Ukoliko ne znate kako to da učinite, probajte ovaj trik – na kraju svakog dana izdvojte po 3 razloga, mala ili velika, zbog kojih se osjećate lijepo, srećno i zadovoljno. Ukoliko želite, možete ih i zapisati. Redovnim praktikovanjem ove vježbe, sami ćete osvijestiti zahvalnost i razlozi za nju će vam sami spontano dolaziti.

Na socijalnom nivou:

Potrudite se da tokom nedelje popijete bar jednu kafu sa prijateljem ili da odete na porodični ručak, družite se sa partnerom… Ne izbjegavajte društvene događaje, čak i ako biste radije ostali sami kod kuće i prespavali cijelu zimu. Ovo je najlakši način da prevaziđete sezonsku depresiju, jer ćete se uz drage ljude osjećati sigurno, voljeno i potrebno.

Na intelektualnom nivou:

Zajedno sa mrakom, može da se ugasi i vaša mašta i volja za radom. Međutim, ono što u ovoj situaciji pomaže jeste držati se zacrtanog rasporeda. Naravno, nemojte biti suviše strogi prema sebi, već svoje radne obaveze presijecite drugim, zanimljivim aktivnostima, kao što su šetnja, čitanje, volonterski rad, neki lijep hobi… Poenta je da vam mozak bude konstantno okupiran. Ono što vam takođe može biti korisno jeste da sebi postavite izazov da ove zime pronađete što više stvari koje vas raduju u ovo doba godine.

Sledeće

Kako da prepoznate toksičnu osobu?

Ne propustite

Frizure koje su u trendu ove jeseni

Reklama

Klikni da ostaviš komentar

Zanimljivosti

Stručnjaci tvrde da grožđe sprečava razvoj teških bolesti

Grožđe pomaže u sprečavanju kardiovaskularnih bolesti i karcinoma, navode stručnjaci. Naime, kako stručnjaci tvrde, grožđe čini čuda za zdravlje kardiovaskularnog sistema.

Neki sastojci kojima obiluje poboljšavaju regulaciju krvnog pritiska i smanjuju upale izazvane oksidativnim stresom, odnosno disbalansom slobodnih radikala i oksidantata u tijelu, poboljšavaju cirkulaciju i štite vaskularni system, prenosi b92.

Ispostavilo se da prirodni fenol po imenu resveratrol, a kojim grožđe obiluje, u velikoj sprečava nastanak problema kardiovaskularnog sistema. Pored toga, voće koje je bogato antioksidantima, kao što je to slučaj s grožđem, preventivno djeluje kod određenih vrsta kancera, pokazale su brojne studije.

Zapravo, uloga antioksidanata jeste da štite ćelijski DNK, smanjuju oksidativni stres (disbalans slobodnih radikala i oksidanata) i ublažavaju procese u tijelu koji utiču na rast i razvoj tumora.

Nasuprot uvriježenom mišljenju da su kalorične, ove slatke bobice zapravo imaju nizak glikemijski indeks. Jedna šolja grožđa ima svega 100 kalorija.

Zahvaljujući prirodnom fenolu resveratrolu pokreću se određeni procesi u organizmu koji pospješuju metabolizam, a samim tim i smanjenje tjelesne težine.

Zanimljivosti

Saznajte šta je „socijalno starenje“ moglo bi da bude dobro za vaše zdravlje

Ako manji društveni krug može da smanji rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme.

Može li manji krug prijatelja biti tajna dugog života? Istraživanja pokazuju da se mnoge vrste, uključujući ljude i životinje, povlače iz društvenih aktivnosti kako stare. Ovaj fenomen, poznat kao ‘socijalno starenje’, mogao bi imati evolutivne prednosti. Novo istraživanje Centra za istraživanje ponašanja životinja na Univerzitetu u Ekseteru pokazalo je da smanjenje društvenih kontakata može pomoći u očuvanju zdravlja, piše Njujork post.

Naučnici su proučavali grupu odraslih ženki rezus makaki majmuna da bi istražili vezu između starenja, društvenih veza i zdravstvenih rizika. Koristili su modele društvenih mreža za merenje „društvene centralnosti“ – ukupnog broja socijalnih partnera i vremena provedenog u druženju. Kombinujući ove podatke sa simulacijama zaraznih bolesti, istraživači su analizirali da li manje društvenih veza može smanjiti rizik od infekcija, posebno kod starijih i imunokompromitovanih osoba.

Rezultati su pokazali da stariji makakiji koji su imali manje društvenih kontakata ređe boluju od zaraznih bolesti, što ukazuje na ‘zaštitni efekat’ društvenog povlačenja u starosti. Erin Siracusa, koautor studije iz Centra za istraživanje ponašanja životinja, ističe: „Naše istraživanje sugeriše da smanjenje društvenog kontakta kod starijih životinja, uključujući ljude, ima snažnu prednost pri prilagođavanju, prenosi Večernji.hr.

Kod starijih osoba, imuni sistem slabi, povećavajući rizik od infekcija. Međutim, analiza je pokazala da stariji makaki ređe obolevaju od svojih mlađih. „Ova ravnoteža između koristi i troškova menja se tokom života, što može dovesti do promena u društvenom ponašanju“, objašnjava Sirakuza, „Iako su starije osobe podložnije bolestima, podaci su pokazali da su stariji makakiji pretrpeli manje infekcija od mlađih“.

Autori studije upozoravaju da iako smanjenje društvenih interakcija smanjuje rizik od infekcije, postoje infekcije koje se mogu preneti čak i tokom veoma kratkog kontakta. Slično ponašanje je primećeno i kod ljudi. Prema istraživanju iz 2022. na 2.000 Amerikanaca starosti 55 i više godina, 75% ispitanika reklo je da se njihov društveni krug smanjio sa godinama, a skoro polovina (48%) je prekinula prijateljstva sa najmanje tri osobe u poslednje dve godine.

Iako manji društveni krug može smanjiti rizik od bolesti, potpuna izolacija donosi brojne zdravstvene probleme. Svetska zdravstvena organizacija proglasila je usamljenost ozbiljnom pretnjom po zdravlje, uporedivu sa pušenjem 15 cigareta dnevno. Dugotrajna izolacija je povezana sa anksioznošću, depresijom, oslabljenim imunološkim sistemom, srčanim oboljenjima, pa čak i smanjenim volumenom mozga.

Zaključak istraživanja sugeriše da je optimalno rešenje smanjenje, ali ne i potpuno eliminisanje društvenih interakcija, kako bi se postigao balans između smanjenja rizika od bolesti i očuvanja mentalnog zdravlja.

Zanimljivosti

Sajberhondrija, sindrom od kog pati sve više ljudi

Sajberhondrija je medicinski termin novijeg datuma koji označava neosnovanu eskalaciju anksioznosti u vezi sa zdravljem, nastalu upornim pretragama i čitanjem sadržaja o simptomima i bolestima na internetu.

Razlike između sajberhondrije i hipohondrije

Hipohondrija je anksiozni poremećaj čije su osnovne odlike strah i vjerovanje osobe da je oboljela od ozbiljnog tjelesnog oboljenja. Sličnost je u tome što u oba slučaja postoji prekomjerna zabrinutost za tjelesno zdravlje.

Međutim, sajberhondriju karakteriše ekscesivna upotreba interneta sa upornim i često nekontrolisanim pretragama informacija u vezi zdravlja čiji sadržaji potom izazivaju stres, uznemirenje i anksioznost. Očigledno, sajberhondrija je vezana za nove tehnologije, pa se često označava kao bolest modernog doba.

Uzroci sajberhondrije

Uzroci sajberhondrije nisu do kraja jasni, ali opšta sklonost ka brizi, hronični stres, iskustva sa bolestima (bilo lična ili člana porodice), već prisutna anksiozna ili depresivna stanja, jesu najčešći faktori koji povećavaju sklonost za razvoj sajberhondrije. Sa druge strane, laka dostupnost medicinskih informacija na internetu, ušteda vremena i novca zbog neodlaska kod ljekara, privatnost, i potreba za instant odgovorima podstiču pretraživanje interneta.

Veliki broj osoba koristi zdravstvene informacije sa interneta na adekvatan način. One nekada mogu pomoći da se identifikuje problem, pomoću njih se možemo informisati o načinu tretmana ili kome je potrebno obratiti se za pomoć.

Najčešće dobra informisanost dovodi do realnog sagledavanja problema i olakšanja, odnosno redukcije anksioznosti u vezi zdravstvenih smetnji.

Kod drugih, medicinske informacije dobijene putem interneta mogu izazvati potpuno suprotan efekat. One ih mogu zbuniti, uplašiti i uznemiriti jer saznanja o bolestima i simptomima mogu biti pogrešno protumačena. Na taj način može nastati uvjerenje da osoba ima ozbiljan zdravstveni problem, što pojačava anksioznost u vezi sa zdravljem. Pretrage se nastavljaju, a anksioznost eskalira dovodeći do narušavanja mentalnog zdravlja, opšte funkcionalnosti i kvaliteta života.

Teži put do dijagnoze

Postavljanje dijagnoze od strane laika na osnovu pogrešno protumačenih ili netačnih informacija sa interneta ili, još gore, pokušaji samoliječenja – predstavljaju ozbiljan problem.

Ljekarima je otežan rad jer pacijenti dolaze sa predubjeđenjem da imaju neku bolest i traže potvrdu i tretman umjesto pregleda i utvrđivanja faktičkog stanja. Pokušaji razuvjeravanja mogu biti zahtjevni i troše vrijeme ljekara koje bi moglo biti posvećeno drugim pacijentima. Nisu rijetke ni promjene ljekara zbog nepovjerenja i sumnji u vezi njihove kompetentnosti kao i neosnovano izlaganje brojnim dijagnostičkim procedurama.