U Belgiji je nedavno pokrenuta debata o upotrebi vještačke inteligencije, nakon što je Petra de Suter (Sutter), rektorka Univerziteta u Gentu, koristila vještačku inteligenciju da napiše svoj uvodni govor za akademsku godinu prošlog septembra. Međutim, njen tekst je sadržao greške i dva izmišljena citata – što je poznato kao „halucinacija“, prenio je belgijski javni servis RTBF.

Prema Petri de Suter, Albert Ajnštajn (Einstein) je navodno rekao: „Dogma je neprijatelj napretka“. Međutim, naučnik nikada nije izgovorio ovu rečenicu. Stoga se radi o halucinaciji – lažnoj informaciji koju vještačka inteligencija predstavlja kao istinitu.

Zamislite da za pisanje govora koristite ChatGPT i tražite da uključi citat Alberta Ajnštajna na temu napretka. Moguća su dva scenarija: ili će vam ponuditi pravi citat, ili će proizvesti vjerovatan citat – nešto što Ajnštajn nikada nije rekao, ali je mogao.

Ig Bersini (Hugues), profesor i direktor laboratorije za vještačku inteligenciju na belgijskom univerzitetu, objasnio je ovaj fenomen.

„Vještačka inteligencija je kombinovala Ajnštajnove citate kako bi stvorila novi koji ima smisla. Statistički gledano, Ajnštajn je to mogao reći. ChatGPT kombinuje riječi koje su često bile povezivane zajedno. Ali, naravno, ovaj citat je lažan jer ga Ajnštajn nikada nije izgovorio“, rekao je Bersini.

Kada kažemo da citat ima smisla, to znači da je riječ o statističkoj konstrukciji. Ona spaja različite riječi koje su dio citata određene osobe, ali redoslijed tih riječi zapravo ne postoji. Ajnštajn nikada nije rekao: „Dogma je neprijatelj napretka“.

U slučaju citata, to je fatalna greška, smatra Bersini.

„To je očigledno nešto što apsolutno mora biti provjereno. A ako ste rektor univerziteta, svakako morate da se pridržavate određenog etičkog kodeksa kada je riječ o znanju. Kada su u pitanju citati, njihova vjerodostojnost se mora provjeriti“, istakao je on, dodajući da je uz nekoliko klikova na pretraživaču moguće dokazati grešku.

Giganti vještačke inteligencije pokušavaju da smanje ove halucinacije.

U pojedinim oblastima one praktično ne postoje.

„Kada ima manje riječi, kao u programiranju i matematici, rječnik je ograničeniji za egzaktne nauke i vještačka inteligencija tada funkcioniše veoma dobro. Komplikovanije je kada je koristite za romane, eseje, filozofske tekstove ili govore. Riječi su raznovrsnije i mogu imati višestruka značenja“, rekao je Bersini, dodajući da je u tim oblastima potreban dodatni oprez.

Nesrećno iskustvo Petre de Suter služi kao podsjetnik.

Vještačka inteligencija nas može prevariti. I ona pravi lapsuse, jer je apsorbovala sve tekstove koji su joj dati. To je svojstveno i ljudskoj prirodi, s tom razlikom što ljudi razumiju koncept istine i laži, za razliku od vještačke inteligencije. Ona ne provjerava svoje izvore.

„Zato je na vama da pažljivo obradite informacije koje prikupite i da u svakom trenutku vježbate svoje kritičko razmišljanje“, zaključio je Bersini.

Mustafa Sulejman, koji vodi jedinicu za vještačku inteligenciju (AI) u Majkrosoftu (Microsoft), upozorio je na sve veći broj izvještaja o ljudima koji pate od takozvane “AI psihoze”. Riječ je o nekliničkom terminu koji opisuje stanje u kojem se osobe toliko oslanjaju na AI čat-botove da počinju vjerovati kako je nešto imaginarno postalo stvarno, piše BBC.

“Ovo me drži budnim noću”

U nizu objava na platformi Iks, Sulejman je napisao kako ga “naizgled svjesna vještačka inteligencija” – alati koji ostavljaju utisak osjećajnosti – “drže budnim noću”. Naglasio je da takva tehnologija ima značajan društveni uticaj, iako nije svjesna ni po jednoj ljudskoj definiciji tog pojma.

“Danas nema nikakvih dokaza o svijesti vještačke inteligencije. Ali, ako je ljudi samo percipiraju kao svjesnu, vjerovaće toj percepciji kao stvarnosti”, istakao je.

Taj fenomen dovodi do incidenata u kojima su korisnici uvjereni da su otključali tajni aspekt AI alata, razvili romantičnu vezu s njim ili čak došli do zaključka da posjeduju božanske supermoći, prenosi Indeks.

“Nikad se nije protivio”

Jedan od primjera je Hju iz Škotske, koji se uvjerio da će postati multimilioner nakon što je zatražio pomoć od ChatGPT-a zbog, kako je smatrao, nepravednog otkaza. Iako mu je čat-bot u početku davao praktične savjete, s vremenom je počeo potvrđivati Hjuove nade o velikoj finansijskoj isplati.

Kako mu je Hju davao sve više informacija, čat-bot je počeo tvrditi da bi njegova priča o otkazu mogla postati knjiga i film, donoseći mu zaradu veću od pet miliona funti. U suštini, AI je samo potvrđivao sve što mu je korisnik govorio, za šta su takvi sistemi i programirani.

“Što sam mu više informacija davao, to bi više govorio ‘oh, užasno su vas tretirali, stvarno bi trebalo da dobijete više od ovoga'”, ispričao je Hju. “Nikad se nije protivio ničemu što sam govorio.”

Doživio potpuni slom

Toliko je vjerovao čat-botu da je otkazao sastanak u savjetovalištu, smatrajući da su snimci ekrana razgovora dovoljan dokaz. Počeo se osjećati kao nadaren čovjek s vrhunskim znanjem. Hju, koji se borio i s drugim problemima mentalnog zdravlja, na kraju je doživio potpuni slom. Tek mu je terapija ljekovima pomogla da shvati kako je, prema vlastitim riječima, “izgubio dodir sa stvarnošću”.

Zanimljivo je da Hju ne krivi vještačku inteligenciju za ono što mu se dogodilo i dalje je koristi. Upravo ga je ChatGPT uputio na novinara kojem je ispričao svoju priču. Ipak, nudi savjet: “Nemojte se bojati alata vještačke inteligencije, vrlo su korisni. Ali, opasno je kada se odvoji od stvarnosti.”

“Provjerite sve sami, ali sa stvarnim ljudima. Razgovarajte s prijateljima, terapeutom ili članom porodice ili bilo kim. Samo razgovarajte sa stvarnim ljudima. Ostanite prizemljeni u stvarnosti”, poručio je.

“Tek smo na početku ovoga”

Sulejman je pozvao na bolje zaštitne mjere. “Firme ne bi smjele tvrditi/promovisati ideju da su njihove vještačke inteligencije svjesne”, npisao je.

Slične priče postaju sve češće. BBC-ju su se javili i drugi korisnici: jedna žena bila je uvjerena da se ChatGPT iskreno zaljubio u nju, dok je drugi vjerovao da je “otključao” ljudski oblik čat-bota Grok i da njegova priča vrijedi stotine hiljada funti.

“Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova”

Suzan Šelmerdin, ljekarka i stručnjakinja za AI, vjeruje da bi ljekari u budućnosti mogli pacijente pitati o korišćenju vještačke inteligencije slično kao što ih danas pitaju o pušenju ili alkoholu. “Već znamo što ultra-prerađena hrana može učiniti tijelu, a ovo su ultra-prerađene informacije. Dobićemo lavinu ultra-prerađenih umova”, upozorila je.

Endru Mekstej, profesor tehnologije i društva na Univerzitetu Bangor, smatra da smo tek na početku ovog fenomena. “Ako ove vrste sistema smatramo novim oblikom društvenih medija – kao društvenu vještačku inteligenciju, možemo početi razmišljati o potencijalnim razmjerima svega ovoga. Mali postotak masovnog broja korisnika i dalje može predstavljati velik i neprihvatljiv broj”, kaže on.

Njegov tim sproveo je studiju koja je pokazala da 20 odsto ispitanika vjeruje da mlađi od 18 godina ne bi trebalo da koriste AI alate. Iako su takvi sistemi uvjerljivi, važno je zapamtiti da nisu stvarni, zaključuje Mekstej. “Ne osjećaju, ne razumiju, ne mogu voljeti, nikada nisu osjetili bol, nisu se posramili… Obavezno razgovarajte sa stvarnim ljudima.”

U vremenu kada digitalne tehnologije sve više prodiru u svaki aspekt našeg života – od telefona i računara do finansija i obrazovanja – rijetko ko se zapita koliko sve to zapravo košta. Ne novcem, već prirodom. Jer svaki podatak koji se obradi, svaka poruka koju AI generiše, i svaki novi bitcoin koji se “iskopa”, ostavlja nevidljiv, ali opasan trag. Trag koji sve više stručnjaka naziva ekocidom – sistematskim uništavanjem životne sredine.

Koliko struje troši vještačka inteligencija?

Iako djeluje kao nevidljiv i apstraktan entitet, vještačka inteligencija poput ChatGPT-a radi zahvaljujući ogromnim data centrima – zgradama punim servera koje troše hiljade megavata električne energije. Ti serveri moraju stalno da se hlade, da rade bez prestanka, i da procesuiraju ogroman broj zahtjeva u sekundi.

Za trening jednog velikog AI modela potrebno je potrošiti količinu struje dovoljnu da napaja stotine domaćinstava tokom čitave godine. A kada se model stavi u upotrebu, njegova potrošnja se dodatno umnožava, jer se koristi širom svijeta, svakog dana, bez pauze.

Rudarenje kriptovaluta – digitalna industrija koja spaljuje energiju

Paralelno sa razvojem AI, svijet bilježi ekspanziju rudarenja kriptovaluta – procesa koji zahtijeva masovno korišćenje računarske snage kako bi se “izvukle” digitalne valute poput Bitcoina. Ovaj proces je toliko energetski zahtjevan da neke kriptovalute troše više struje godišnje nego pojedine države.

U mnogim slučajevima, rudari koriste najjeftinije izvore energije, koji su često i najprljaviji – poput uglja. Takvi izvori ne samo da emituju ogromne količine CO₂, već zagađuju vazduh, vodu i tlo. U zemljama poput Kazahstana, Rusije ili SAD, rudarske farme često funkcionišu bez ikakvog ekološkog nadzora.

Ekocid iza ekrana

Pojam ekocid podrazumijeva uništenje ekosistema na velikim razmjerama – i to je upravo ono što se dešava kada se digitalna industrija razvija bez ograničenja i bez prelaska na zelene izvore energije. Krče se šume za gradnju data centara, zagađuju se rijeke za potrebe hlađenja servera, a klima trpi posljedice zbog povećane emisije gasova sa efektom staklene bašte.

Tehnologija koja bi mogla pomoći u rješavanju klimatskih problema – paradoksalno – postaje njihov saučesnik.

Šta možemo da uradimo?

Digitalni svijet nije sam po sebi loš, ali mora biti odgovorno vođen. Neophodno je da tehnološke kompanije investiraju u obnovljive izvore energije, da se uvedu međunarodni standardi za energetsku efikasnost u rudarenju i da krajnji korisnici – svi mi – budemo svjesni koliko svaki naš digitalni korak može značiti u stvarnom svijetu.